{"id":24434,"date":"2018-07-16T10:30:54","date_gmt":"2018-07-16T09:30:54","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=24434"},"modified":"2021-02-25T10:51:35","modified_gmt":"2021-02-25T09:51:35","slug":"nogomet-nije-ogledalo-drustva","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=24434","title":{"rendered":"Nogomet nije ogledalo dru\u0161tva"},"content":{"rendered":"

Iz Svjetskog prvenstva se ne mo\u017ee nau\u010diti ni\u0161ta ni o nogometu, a kamoli o dru\u0161tvu.<\/strong><\/p>\n

Hrvatska nogometna reprezentacija je ostvarila nevjerojatan uspjeh na netom zavr\u0161enom Svjetskom prvenstvu u Rusiji. S obzirom na popularnost i dru\u0161tvenu va\u017enost nogometa sigurno se radi o najve\u0107em dostignu\u0107u doma\u0107eg sporta. Tome je svjedo\u010dilo i medijsko pra\u0107enje, pogotovo od ulaska u \u010detvrtfinale naovamo, kao i euforija na ulicama gradova. Sasvim o\u010dekivano, u posljednjih se desetak dana o ni\u010demu drugome u javnosti nije pri\u010dalo i sve je bilo potisnuto u drugi plan.<\/p>\n

To potiskivanje je, dakle, bila prili\u010dno normalna reakcija, no zanimljivo je iz dru\u0161tveno-kulturnog aspekta sagledati kako se odvijalo i kako je ono potisnuto ulazilo u na\u010dine razumijevanja, obja\u0161njavanja i op\u0107enito tretmana uspjeha reprezentacije. Grupna faza i osminafinala jo\u0161 su, u medijima i na dru\u0161tvenim mre\u017eama, predstavljali okvir u kojem se raspravljalo o eskapizmu i navodnoj politi\u010dkoj naivnosti u pristajanju na potiskivanje dru\u0161tvenih problema zbog nogometa. Oni kojima je privremeno odlaganje problema u stranu predstavljalo problem upozoravali su da \u0107e pri takvim periodima gubitka pa\u017enje, Vlada donijeti neke nepovoljne odluke ili da \u0107e se propustiti neka prilika za djelovanje.<\/p>\n

Takav je pristup, neka derivirana verzija stare marksisti\u010dke teorije o la\u017enoj svijesti, usprkos nastojanjima da proka\u017ee politi\u010dku naivnost zabludjelih navija\u010da, zapravo sam ispao naivan. Ne zato \u0161to Vlada ne bi mogla donijeti neku nepopularnu mjeru, ve\u0107 zato \u0161to bi ju mogla donijeti i da se ne odvija Svjetsko prvenstvo. Organiziranje protiv odre\u0111enih politika ne zasniva se na borbi za pomjeranje pa\u017enje u desetodnevnom periodu. Radi se o itekako dugotrajnijem procesu. Me\u0111utim, prolaskom u polufinale, ukaziva\u010di na probleme su ionako izgubili pravo glasa.<\/p>\n

Slu\u010dajnost i nasumi\u010dnost<\/strong><\/p>\n

Oni koji su smatrali da je Svjetsko prvenstvo, ili barem veliki uspjeh koji se nazirao, dovoljan razlog da se dru\u0161tvena pitanja maknu u stranu, imali su manje-vi\u0161e sli\u010dan stav o tim pitanjima kao i njihovi kasnije uti\u0161ani oponenti. Aktualan primjer dru\u0161tvenog problema koji se stalno provla\u010dio je bilo pitanje mirovinske reforme. Orkestrirani medijskom panikom i istupima raznih stru\u010dnjaka, svi su smatrali da Vlada “uzima na\u0161e novce”. Premda je rije\u010d o skromnom i kontradiktornom poku\u0161aju<\/a> Vlade da makar djelomi\u010dno sanira negativne u\u010dinke drugog mirovinskog stupa, prevladao je anti-korupcijski refleks. Eto, ponosni navija\u010di hrvatske reprezentacije imaju vi\u0161e vjere u privatne strane mirovinske fondove, nego u hrvatsku Vladu, kad je rije\u010d o njihovim mirovinama.<\/p>\n

To nam simboli\u010dko proturje\u010dje otvara pogodnu ulaznu to\u010dku za spomenuta tuma\u010denja nogometa iz perspektive dru\u0161tvenih problema. Naime, Svjetsko nas prvenstvo ne mo\u017ee puno nau\u010diti o nogometu kao igri. Nogomet je svakako sport s izra\u017eenijom razinom slu\u010dajnosti i nasumi\u010dnosti u odnosu na ostale, a natjecanja poput ovih to di\u017eu na ekstremnu razinu. Nekoliko je razloga tome. Za razliku od klupskog nogometa, treneri ovdje provode puno manje vremena s igra\u010dima i naprosto je gotovo pa nemogu\u0107e izgraditi obrasce i mehanizme igre kao u klubovima. Na primjer, na ovom prvenstvu je klubu sli\u010dio najvi\u0161e Urugvaj i to zato jer im je izbornik na klupi ve\u0107 deset godina i jer im dva centralna stopera ionako igraju zajedno u Atletico Madridu.<\/p>\n

Tako\u0111er, za razliku od klupskog nogometa, ovdje nema mogu\u0107nosti kupnje igra\u010da koji ti nedostaje. Naprosto se igra s onim \u0161to ti je na raspolaganju. I mo\u017eda i najva\u017eniji faktor: veli\u010dina uzorka. Oni koji su u\u0161li u polufinale odigrat \u0107e tek sedam utakmica. Na primjer, u najja\u010dim europskim ligama igra se uglavnom 38 kola po sezoni. Ne samo \u0161to je broj utakmica ve\u0107i i time se razina slu\u010dajnosti za krajnji ishod zna\u010dajno reducira, ve\u0107 je natjecanje organizirano tako da svatko igra sa svakim. U slu\u010daju Svjetskog prvenstva \u017edrijeb igra \u010desto presudnu ulogu i specifi\u010dan\u00a0match-up<\/em> odre\u0111uje vjerojatnost prolaza i uspjeha. U klupskim natjecanjima u kojima postoji\u00a0knock-out\u00a0<\/em>faza, poput Lige prvaka, osim samog finala, u prethodnim rundama se igraju po dvije utakmice \u010dime se, tako\u0111er, u odre\u0111enoj mjeri smanjuje u\u010dinak slu\u010dajnosti.<\/p>\n

Prozivanje “izdajnika”<\/strong><\/p>\n

Za\u0161to nagla\u0161avamo relevantnu razinu slu\u010dajnosti i nasumi\u010dnosti na ovakvim turnirima? Jer itekako otvara prostor za svakojaka tuma\u010denja uspjeha reprezentacije, a \u010desto inspirirana mehanizmima tuma\u010denja iz potisnute dru\u0161tvene svakodnevice. U prvom je redu bilo zanimljivo pratiti komentare po dru\u0161tvenim mre\u017eama na one koji su igru reprezentacije poku\u0161avali sagledati u \u010disto nogometno-analiti\u010dkom klju\u010du. Tu prije svega mislim na mla\u0111u gardu nogometnih analiti\u010dara s projekata poput Telesporta<\/a> i Tribine.hr<\/a> koji su u zadnjih par godina razinu medijske nogometne i sportske analize u Hrvatskoj podignuli manje-vi\u0161e s dna. Uz pokoju \u010dasnu iznimku, uglavnom smo bili osu\u0111eni na laprdanja.<\/p>\n

Dakle, svaka kritika koja je bila upu\u0107ena izborniku Zlatku Dali\u0107u, stru\u010dnom sto\u017eeru i igra\u010dima, unato\u010d pobjedama, \u010desto je bila popra\u0107ena salvom uvreda: \u010detnici, orjuna\u0161i, jugonostalgi\u010dari, mrzitelji svega hrvatskog, kako ve\u0107 ide ta svima poznata lista. I bilo je potpuno irelevantno \u0161to bi i sam Dali\u0107 kasnije priznao gre\u0161ke. Taj desni\u010darski refleks nije izostajao. A posebno je bio zanimljiv u kontekstu optu\u017ebi prema onom dijelu navija\u010dkog puka, prvenstveno prema navija\u010dima Hajduka, koji ne navijaju za “repku” iz dobro poznatih razloga.<\/p>\n

Ispod svakog \u010dlanka koji se bavio tom temom ili donosio poruke na transparentima protiv Hrvatskog nogometnog saveza, pojavila bi se bujica komentara s istim sadr\u017eajem kao i u slu\u010daju analiza, samo s bizarnijim konstrukcijama. Od teorija da Torcidom upravljaju djeca jugooficira do toga da Hajduk vode tajne sile koje \u017eele uni\u0161titi “sve hrvatsko”. Ako ni\u0161ta, mo\u017eemo se samo nadati da \u0107e ovako ogoljena mizerija optu\u017ebi za jugonostalgiju i orjuna\u0161tvo onima koji su sada “optu\u017eeni” pokazati da te diskvalifikacije nemaju nikakvog smisla niti u drugim slu\u010dajevima.<\/p>\n

Recepti za uspjeh<\/strong><\/p>\n

Osim klasi\u010dne licence za nacionalisti\u010dke eskapade, uspjeh reprezentacije su sa svojim dru\u0161tvenim teorijama zaka\u010dili i “ozbiljniji” igra\u010di, oni koji se bave “pravim stvarima”. Tako je poznati kolumnist Indexa Goran Vojkovi\u0107 uspjeh reprezentacije protuma\u010dio<\/a> tako \u0161to u nogometu nema korupcije. I to pi\u0161e nekoliko tjedana nakon \u0161to je Zdravko Mami\u0107 nepravomo\u0107no osu\u0111en na zatvorsku kaznu i nekoliko dana prije nego \u0161to \u0107e Luka Modri\u0107, svjedok na tom su\u0111enju za kojeg se sumnja da je davao la\u017ene iskaze, osvojiti nagradu, zaslu\u017eeno, za najboljeg igra\u010da prvenstva. O svim nivoima korupcije u nogometnom sustavu ne treba puno govoriti, ali naprosto frapira \u010dinjenica da bi svi tu korupciju vidjeli da je Modri\u0107ev penal u raspucavanju protiv Danske i\u0161ao pet centimetara u desno.<\/p>\n

Na sli\u010dnom tragu je i Nenad Baki\u0107<\/a>, Vojkovi\u0107ev suborac u borbi protiv socijalisti\u010dkog mentaliteta, koji se pita \u0161to mo\u017eemo nau\u010diti od nogometa\u0161a kako bi uspjehe ostvarili i na drugim planovima, pogotovo ekonomskom. Ne mo\u017eemo ni\u0161ta. Ovi su nogometa\u0161i uspjeh postigli unato\u010d tome kako je nogomet organiziran i kako funkcionira. Naprosto se radilo o izrazito talentiranoj generaciji kojoj se na ovom prvenstvu puno toga poklopilo, isto tako kao \u0161to joj se nije poklopilo 2008. i 2012. godine. A kao \u0161to se ne mo\u017ee ni\u0161ta nau\u010diti s terena, ne mo\u017ee se nau\u010diti ni\u0161ta ni iz konteksta u kojem su ti igra\u010di stasali.<\/p>\n

Igru reprezentacije medijski su pratile i pri\u010de o njihovom uspjehu i proboju iako su do\u0161li iz provincije, siroma\u0161tva ili izbjegli\u0161tva. Ono \u0161to se zaboravlja jest to da se model njihovog dru\u0161tvenog uspona ne mo\u017ee primijeniti na ostale \u017eivotne sfere. U nogometu su klasne barijere ni\u017ee i meritokracija izra\u017eenija. Naravno da \u0107e u reprezentaciji igrati obi\u010dni de\u010dko iz Slavonskog Broda i izbjeglica iz zadarskog zale\u0111a, a ne sin \u017eupana ili vlasnika hotela. Oni imaju druge puteve za ostvarivanje \u017eivotnih ciljeva i nada. Koliko god da su ljudski razumljive identifikacije, pogotovo u doba dru\u0161tvenih mre\u017ea i “izravnije” komunikacije s igra\u010dima, one nisu recepti uspjeha.<\/p>\n

Ekran za dru\u0161tvene \u017eelje<\/strong><\/p>\n

Drugim rije\u010dima, one bi mo\u017eda i bile naznaka recepta kad bi se li\u0161ili druge dimenzije koja prati ovaj uspjeh: a to je pri\u010da o nu\u017enom zajedni\u0161tvu i ujedinjenju. To su nam nogometa\u0161i donijeli i to nam je bilo potrebno. Me\u0111utim, kao \u0161to svi nabrojani problemi iz kojih se poku\u0161avao \u010ditati uspjeh reprezentacije sugeriraju, Hrvatskoj u rje\u0161avanju tih problema trebaju sukobi, a ne zajedni\u0161tvo. Normalno je da se ljudi zajedno vesele, ali eventualne uspjehe u drugim dru\u0161tvenim poljima ne\u0107e donijeti nacionalno zajedni\u0161tvo ve\u0107 jasne podjele. Kao npr. ona izme\u0111u navija\u010da i nogometnog saveza.<\/p>\n

Nogomet nije ogledalo dru\u0161tva. Nogomet je, pogotovo u slu\u010dajevima poput uspjeha na Svjetskom prvenstvu, ekran na koji se upisuju dru\u0161tvene \u017eelje. Ne mo\u017ee se putanja hrvatske tranzicije ispraviti tako lako kao \u0161to je Dali\u0107 ispravio igru protiv Rusije uvo\u0111enjem tre\u0107eg veznjaka, Marcela Brozovi\u0107a, i tako stabilizirao igru. To ne zna\u010di da je veselje naroda nekakav eskapizam, ve\u0107 samo to da se iz nogometa ne mogu izvla\u010diti nikakvi recepti. \u0160to se ti\u010de dru\u0161tva, Svjetsko nas prvenstvo nije ni\u010demu nau\u010dilo. Samo pratite HNL idu\u0107u sezonu pa \u0107ete vidjeti.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Hrvatska nogometna reprezentacija je ostvarila nevjerojatan uspjeh na netom zavr\u0161enom Svjetskom prvenstvu u Rusiji. S obzirom na popularnost i dru\u0161tvenu va\u017enost nogometa…<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":24438,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[49],"theme":[458],"country":[38],"articleformat":[450],"coauthors":[90],"class_list":["post-24434","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-sport","theme-drustvo","country-hrvatska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/24434","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=24434"}],"version-history":[{"count":6,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/24434\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":24454,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/24434\/revisions\/24454"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/24438"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=24434"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=24434"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=24434"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=24434"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=24434"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=24434"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=24434"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}