{"id":24399,"date":"2018-07-18T07:13:29","date_gmt":"2018-07-18T06:13:29","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=24399"},"modified":"2021-02-25T10:51:34","modified_gmt":"2021-02-25T09:51:34","slug":"prohujalo-sa-trzistem-slucaj-maline-i-visnje-u-srbiji","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=24399","title":{"rendered":"Prohujalo s tr\u017ei\u0161tem: slu\u010daj maline i vi\u0161nje u Srbiji"},"content":{"rendered":"

Proteklih desetlje\u0107a, vo\u0107arstvo je bilo jedna od rijetkih proizvodnih grana u Srbiji kojoj se predvi\u0111ala svjetla budu\u0107nost. No pad otkupnih cijena proteklih godina i rezanja dr\u017eavnih subvencija doveli su ove nade pod veliki znak pitanja. Najavljuje li krah maline i vi\u0161nje i propast srbijanske poljoprivrede ili jo\u0161 ima \u0161anse za druga\u010dije modele razvoja?<\/strong><\/p>\n

Ve\u0107 tradicionalno, pro\u0161log mjeseca se u Srbiji ponovo odvijala borba izme\u0111u proizvo\u0111a\u010da vo\u0107a i hladnja\u010dara oko otkupnih cijena. Nikad manja ponu\u0111ena cijena otkupa, koja se kretala izme\u0111u 50 i 80 dinara po kilogramu maline, natjerala je malinare na proteste. Blokadom<\/a> ceste u Prijepolju, naposljetku su nagnali dr\u017eavu da intervenira i u\u0111e u pregovore izme\u0111u njih i otkupljiva\u010da kako bi razrije\u0161ili problem. Srbija zdu\u0161no njeguje i po\u0161tuje principe slobodnog tr\u017ei\u0161ta, odnosno, nemje\u0161anje dr\u017eave u tr\u017ei\u0161te i cijene proizvoda na njemu \u2013 barem kada se radi o za\u0161titi slabijih na tr\u017ei\u0161tu. Ipak, blokada ceste i stvoreni pritisak malinara natjerao je ministra poljoprivrede Branislava Nedimovi\u0107a da se umije\u0161a u pregovore oko formiranja cijene. Iako je sa 50 ili 80 dinara podignuta na 125 dinara, malinarima to nije donijelo puno razloga za zadovoljstvo. Naime, kada se ura\u010dunaju svi tro\u0161kovi, od cijena rada do repromaterijala, cijena kilograma maline u proizvodnji iznosi od oko 130-140 dinara.<\/p>\n

Problemi u malinarstvu nisu novi. Pretpro\u0161le godine je prosje\u010dna cijena iznosila oko 240 dinara po kilogramu, da bi pro\u0161le pala na oko 120-130. Ove godine je pak cijena pala na 50-80 dinara po kilogramu, koliko su otkupljiva\u010di ponudili na po\u010detku sezone berbe. Nakupljene frustracije zbog bijednih cijena otkupa, koje su direktni rezultat monopola otkupljiva\u010da, dovele su do toga da su pojedini malinari bacili cijeli svoj urod, te uni\u0161tili svoje malinjake iz o\u010daja zbog situacije u koju su dovedeni. Na\u017ealost, kako stvari zasad stoje, malinari ne\u0107e biti jedini pora\u017eeni u ovogodi\u0161noj tr\u017ei\u0161noj utakmici u sektoru poljoprivrede.<\/p>\n

Ovih dana po\u010dela je i berba vi\u0161anja, jo\u0161 jednog proizvoda srpske poljoprivrede koji je, kao i malina, prepoznat na svjetskom tr\u017ei\u0161tu po svojoj kvaliteti. Cijena otkupa vi\u0161nje se zasad kre\u0107e oko 25 dinara po kilogramu. Primjera radi, pro\u0161le godine, cijena otkupa se kretala<\/a> izme\u0111u 80 i 90 dinara. Isto kao i u slu\u010daju malinara, otkupna cijena od 25 dinara ne mo\u017ee da pokrije ni osnovne tro\u0161kove proizvodnje. Dapa\u010de, takva cijena pokriva samo tro\u0161kove rada koji se kre\u0107e od 15-20 dinara po kilogramu ubrane vi\u0161nje, \u0161to pak dovoljno ilustrativno prikazuje potpunu obezvrije\u0111enost rada u sektoru poljoprivrede.<\/p>\n

Eksperti, strategije i \u0161uplje pri\u010de<\/strong><\/p>\n

Mo\u017ee se re\u0107i da je situacija malinara i vi\u0161njara s juga Srbije tragi\u010dna. Doveden je u pitanje opstanak uzgoja dvije veoma va\u017ene kulturi u srpskoj poljoprivredi, a nakon recentnih doga\u0111aja sasvim je sigurno da \u0107e izvjestan broj proizvo\u0111a\u010da odustati od uzgoja jer se ne mo\u017ee \u017eivjeti od njih, \u0161to se ve\u0107 i pokazuje na primjeru malinara. Uostalom, krvna slika cjelokupne poljoprivrede Srbije nije znatno bolja.<\/p>\n

Srbija je 2014. godine usvojila<\/a> novu Strategiju poljoprivrede i ruralnog razvoja. Prva stavka u strategiji koja bode o\u010di je najavljeno pove\u0107anje u\u010de\u0161\u0107a poljoprivrede u BDP-u Srbije sa sada\u0161njih 10 posto na 15 do 20 posto. Prvi scenarij rasta poljoprivrede na 15 posto BDP-a bi iziskivao rast na godi\u0161njoj razini od 6,1 posto do 2023. godine. Drugi scenarij rasta na 20 posto BDP-a bi zna\u010dio godi\u0161nji rast od 9,1 posto. Koliko su te projekcije pompozne i neutemeljene u realnosti govori podatak da je za proteklih 20-ak godina rast srpske poljoprivrede u prosjeku iznosio oko 0,45 posto na godi\u0161njoj razini. Izme\u0111u ostalog, u Strategjii se tako\u0111er planira da \u0107e rast investicija u poljoprivredi iznositi od 10 do 15 posto godi\u0161nje.<\/p>\n

A kako stvari stoji s investicijama? Za Tenis, najve\u0107u njema\u010dku kompaniju za svinjogojstvo, je aktualna vlast jo\u0161 od 2014. najavljivala<\/a> da \u0107e otvoriti oko 8000 radnih mjesta u Srbiji. Na kraju je ispalo da \u0107e te brojke biti ipak znatno manje, odnosno, da \u0107e se otvoriti tek oko 250 radnih mjesta. Tako\u0111er, investicije od 421 milijun eura \u0107e na kraju iznositi oko 100 milijuna eura, ili 4 puta manje od najavljenih cifri. Osim toga, dok \u0107e dr\u017eava u prosjeku uprihodovati oko 1000 eura po hektaru na godi\u0161njoj razini za koncesiju dr\u017eavnog zemlji\u0161ta u slu\u010daju ostalih kompanija koje su koncesije dobile na natje\u010daju, u slu\u010daju Tenisa, ta \u0107e brojka biti oko 30 posto manja, odnosno 700 eura po hektaru.<\/p>\n

Izme\u0111u tlapnji i velikih o\u010dekivanja stru\u010dni tim eksperata koji je sastavljao grandioznu strategiju nije se sjetio da u nju ubaci odre\u0111eni mehanizam koji bi u slu\u010daju velikih tr\u017ei\u0161nih fluktuacija u pojedinoj kulturi pomogao proizvo\u0111a\u010dima, kao \u0161to bi to sad trebalo malinarima i vi\u0161njarima. Naprimjer, u EU postoji<\/a> tzv. interventna cijena, odnosno mehanizam koji slu\u017ei da dr\u017eava mo\u017ee intervenirati tako da kupi odre\u0111ene koli\u010dine proizvoda i pohrani ga do trenutka dok se cijene na tr\u017ei\u0161tu ne stabiliziraju. Takav mehanizam bi recimo mogao preventirati katastrofalne scenarije koji su dogodili malinarima i koji se upravo doga\u0111aju vi\u0161njarima.<\/p>\n

Nema poljoprivrede bez poticaja<\/strong><\/p>\n

S druge strane, subvencije u poljoprivredi nisu nikad bile manje. Od 2011. do 2018., subvencije po hektaru su gradualno pale sa 14.000 dinara do ovogodi\u0161njih 4000 dinara. Poljoprivreda kao specifi\u010dna privredna grana koja je uslovljena vremenskim prilikama te izrazito nestabilnim tr\u017ei\u0161tem poljoprivrednih proizvoda, da bi opstala, ovisi o dr\u017eavnim poticajima. Aktualna mizerija od subvencija samo pokazuje dr\u017eavno zanemarivanje ove strate\u0161ke grane.<\/p>\n

Da stvar bude gora, cijene goriva su nikad ve\u0107e. Upravo su one nedavno izazvale blokade prometa u svim ve\u0107im gradovima diljem Srbije. I poljoprivrednici u Vojvodini su pro\u0161log mjeseca organizirali<\/a> jednodnevne traktorske proteste u kojima su tra\u017eili jeftinije gorivo oslobo\u0111eno akcize kako bi mogli uspje\u0161no odraditi \u017eetvu. Me\u0111utim, nakon sastanka sa glave\u0161inama u Ministarstvu poljoprivrede jedino \u0161to su dobili su jo\u0161 obe\u0107anja u koje vi\u0161e nitko ne vjeruje.<\/p>\n

Generalni zaklju\u010dak nakon neuspje\u0161nih pregovora s Vladom jest da su poljoprivrednici izgubili pregovara\u010dku snagu i mobilizacijski potencijal zbog svoje fragmentiranosti. Prema rije\u010dima Miroslava Crepaje, predsjednika udru\u017eenja “Paor” glavni uzrok tome je razbijanje<\/a> jedinstva poljoprivrednika preko raznih poljoprivrednih udru\u017eenja i asocijacija koje je vlast formirala prethodnih godina kako bi uspostavila kontrolu nad poljoprivrednicima.<\/p>\n

Zadrugarstvo kao \u0161ansa i izazov<\/strong><\/p>\n

Na\u010dinom na koji se dr\u017eava odnosi prema poljoprivredi, proma\u0161enim strategijama, neodr\u017eivo niskim subvencijama te sistematskim razbijanjem poljoprivrednika, te\u0161ko \u0107e se promijeniti postoje\u0107i negativni trendovi. Trenuta\u010dno poljoprivrednici u Srbiji gube borbu za opstanak u postoje\u0107em sistemu. To se ponajvi\u0161e odnosi na male poljoprivrednike koji \u010dine ve\u0107inu u strukturi poljoprivredne proizvodnje. Radi se o 631.000 poljoprivrednih gazdinstava u Srbiji koja su ve\u0107inom porodi\u010dni posao. Prema nezvani\u010dnim brojkama, oko 1,4 milijuna ljudi u Srbiji je uklju\u010deno u proizvodnju hrane.<\/p>\n

Od pro\u0161le godine, na inicijativu ministra za regionalni razvoj, Milana Krkobabi\u0107a, pokrenuta je akcija<\/a> revitalizacije zadrugarstva u Srbiji pod imenom “500 zadruga u 500 sela”. Predvi\u0111eno je 25 milijuna eura iz bud\u017eeta za osnivanje novih zadruga kroz period od tri godine. Pro\u0161le godine su 22 zadruge dobila sredstva za ulaganje u opremu i razvoj poslovanja preko navedene inicijative. Ono \u0161to je najva\u017enije u ovoj inicijativi, osim razvojnih sredstava na raspolaganju, jest revitalizacija zadru\u017enih principa u na\u010dinu poslovanja, odnosno, principi solidarnosti, jednakosti i zajedni\u010dkog planiranja.<\/p>\n

No u postoje\u0107oj poslovnoj klimi u Srbiji, koja ide na ruku velikim igra\u010dima, revitalizacija zadrugarstva predstavlja priliku za male proizvo\u0111a\u010de da se samoorganiziraju i uspostave kontrolu nad proizvodima svog rada. Ujedinjenje proizvodnih kapaciteta i zajedni\u010dki istup na tr\u017ei\u0161tu se \u010dini kao jedina \u0161ansa za male proizvo\u0111a\u010de da se odupru monopolu velikih i hirovima tr\u017ei\u0161ta. S obzirom na trenuta\u010dni sistemski raspad poljoprivrednog sektora, osna\u017eivanje ideje zadrugarstva ipak daje malu nadu i smjernice kojim putem bi se moglo i\u0107i u budu\u0107nosti. No za to bi trebala puno sna\u017enija pomo\u0107, recimo kada bi dr\u017eava barem dio sredstava koja daje velikim stranim investitorima usmjerila lokalnim malim proizvo\u0111a\u010dima.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Ve\u0107 tradicionalno, pro\u0161log mjeseca se u Srbiji ponovo odvijala borba izme\u0111u proizvo\u0111a\u010da vo\u0107a i hladnja\u010dara oko otkupnih cijena. Nikad manja ponu\u0111ena cijena otkupa, koja se kretala izme\u0111u 50 i 80 dinara po kilogramu maline, nagnala je malinare na proteste…<\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":24403,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[70],"theme":[455],"country":[11],"articleformat":[450],"coauthors":[346],"class_list":["post-24399","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-poljoprivreda","theme-rad","country-srbija","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/24399","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=24399"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/24399\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":24427,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/24399\/revisions\/24427"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/24403"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=24399"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=24399"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=24399"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=24399"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=24399"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=24399"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=24399"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}