{"id":24390,"date":"2018-07-13T08:30:35","date_gmt":"2018-07-13T07:30:35","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=24390"},"modified":"2018-07-13T09:19:30","modified_gmt":"2018-07-13T08:19:30","slug":"kako-poljoprivreda-doprinosi-klimatskim-promjenama","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=24390","title":{"rendered":"Kako poljoprivreda doprinosi klimatskim promjenama?"},"content":{"rendered":"<p>Tlo je podcijenjeni faktor koji tako\u0111er doprinosi klimatskim promjenama, odnosno zagrijavanju planeta, kazala je programska direktorica WWF-a Andrea Khol gostuju\u0107i na dvodnevnim (10. &#8211; 11. jula) javnim konzultacijama Europske komisije odr\u017eanim na Sveu\u010dili\u0161tu u Bruxellesu.<\/p>\n<p>Sli\u010dno kao s oceanima i ledenjacima, koji \u010duvaju velike koli\u010dine CO2, istu funkciju vr\u0161i i tlo upijaju\u0107i ugljik, \u0161to zna\u010di da tlo mo\u017ee imati izrazito facilitacijski u\u010dinak na klimatske promjene, dok istovremeno pretjerana upotreba zemlje mo\u017ee poni\u0161titi u\u0161tede napravljene u drugim sektorima. Tome doprinose pretjerana obrada zemlje, sje\u010da \u0161uma, kori\u0161tenje o\u0161trih kemikalija u poljoprivredi, koji svi dovode do degradacije tla i gubitka organske tvari. Tlo osigurava tvari potrebne za rast biljaka na na\u010din da regulira vodne cikluse i pritom skladi\u0161ti ugljik. Tlo je nakon oceana najve\u0107i spremnik ugljika, pretjerana upotreba zemlje osloba\u0111a taj ugljik istovremeno \u010dine\u0107i tlo osiroma\u0161enim.<\/p>\n<p>Dosad zanemarivan aspekt, tlo se mo\u017ee pokazati jo\u0161 jednim klju\u010dnim elementom u poni\u0161tavanju klimatskih promjena. Europska komisija je navodno svjesna okoli\u0161nih problema koji su nastali kao rezultat tipa poljoprivrede (monokulture potpomognute te\u0161kim kemikalijama) najzastupljenijeg u Europi. Paradoksalno, poljoprivreda je faktor koji mo\u017ee ukloniti CO2 iz atmosfere, a s druge strane je isti spoj u velikoj potra\u017enji u proizvodnji hrane koja je tako\u0111er pod sve ve\u0107im utjecajem zagrijanog planeta koji ljeta \u010dini sve su\u0161ima, a zime sve vla\u017enijima, uzrokuju\u0107i time disbalanse u proizvodnji hrane zbog poplava i su\u0161a. Primjerice, prije dvije godine samo je temperaturna promjena u Francuskoj dovela do 30 posto ni\u017eeg prinosa p\u0161enice. Da bi se to uop\u0107e primijetilo, mora se promatrati vremenski period od 1980. godine.<\/p>\n<p><strong>Op\u0107i socioekonomski interes<\/strong><\/p>\n<p>Jedan od identificiranih problema je preniska upotreba suvremenih tehnologija za prilagodbu farmi promjenama vremenskih uvjeta. Europa mora u\u010diniti te tehnologije dostupne svim farmerima, glasi jedan od zaklju\u010daka konzultacija. Europsko selo podru\u010dje je koje se sporo prilago\u0111ava suvremenom \u017eivotu, odra\u017eava se to i u upotrebi poljoprivrednih tehnologija, umjesto toga farmeri i dalje preferiraju pretjeranu upotrebu kemikalija. Usprkos tome \u0161to suvremene tehnologije mogu sniziti cijenu proizvodnje za 30 posto. No, izbjegavanje suvremenih tehnologija nije tek pitanje spore mijene ve\u0107 i izbjegavanja rizika. U Komisiji su svjesni da nitko ne\u0107e promijeniti svoje prakse bez perspektive ekonomske u\u0161tede, stoga \u0107e Unija raditi na ovom aspektu osuvremenjivanja poljoprivrednog sektora, dakako financijskim poticajima seljacima.<\/p>\n<p>Klimatske promjene su vra\u0161ka stvar, da bi se s njima uspje\u0161no izborilo, potrebno je zajedni\u010dko, organizirano, kolektivno djelovanje. Ne\u0161to, \u0161to ne samo da se ne nalazi u tradiciji EU, iako se nalazi u tradiciji dobro dijela europskih sela \u2013 zadruge \u2013 ve\u0107 je kao takvo sistemski iskorijenjeno kao kakav relikt komunizma te prefarbano suvremenim, kapitalisti\u010dkim, zadrugarskim vrijednostima svedenima tek na obi\u010dno pobolj\u0161anje tr\u017ei\u0161nog plasmana.<\/p>\n<p>Konzultacije su preludij objave dugoro\u010dne strategije Europske unije za klimatske promjene, \u0161to se o\u010dekuje u novembru ove godine. Ona bi trebala sadr\u017eavati nekoliko puteva do sanacije klime, a jedan od ciljeva je da Europska unija do 2050. godine postane potpuno uglji\u010dno-neutralna. Strategija \u0107e navodno sadr\u017eavati rje\u0161enja za ekonomska, socijalna, okoli\u0161na i druga relevantna pitanja u kontekstu sanacije klime. Da li \u0107e nas Unija razo\u010darati i ovom strategijom, nije pitanje osobnih emocija, sistemske politi\u010dke odgovornosti za dru\u0161tvo. Drugim rije\u010dima, ako EU ne donese smislenu funkcionalnu i zaokru\u017eenu strategiju s adekvatnim mjerama i akcijskim planovima, zaista nema smisla da i dalje postoji jer \u0107e u tom slu\u010daju jo\u0161 jednom postati o\u010dito da EU ne mo\u017ee ispunjavati sve funkcije koje jedna dr\u017eava mora kako bi za\u0161titila svoje dru\u0161tvo.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Tlo je podcijenjeni faktor koji tako\u0111er doprinosi klimatskim promjenama, odnosno zagrijavanju planeta, kazala je programska direktorica WWF-a Andrea Khol gostuju\u0107i na dvodnevnim (10. &#8211; 11. jula) javnim konzultacijama Europske komisije odr\u017eanim na Sveu\u010dili\u0161tu u Bruxellesu. Sli\u010dno kao s oceanima i ledenjacima, koji \u010duvaju velike koli\u010dine CO2, istu funkciju vr\u0161i i tlo upijaju\u0107i ugljik, \u0161to zna\u010di [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":24391,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[],"tags":[243,182,70],"theme":[457,456,455],"country":[],"articleformat":[205],"coauthors":[289],"class_list":["post-24390","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","tag-eu","tag-okolis","tag-poljoprivreda","theme-klima","theme-politika","theme-rad","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/24390","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=24390"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/24390\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":24401,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/24390\/revisions\/24401"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/24391"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=24390"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=24390"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=24390"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=24390"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=24390"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=24390"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=24390"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}