{"id":2439,"date":"2014-09-15T07:00:05","date_gmt":"2014-09-15T06:00:05","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=2439"},"modified":"2021-02-25T11:06:14","modified_gmt":"2021-02-25T10:06:14","slug":"bez-odgovornosti-za-stanje-u-bh-rudnicima","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=2439","title":{"rendered":"Bez odgovornosti za stanje u bh. rudnicima"},"content":{"rendered":"

Nedavna tragedija u rudniku Raspoto\u010dje nakratko je u fokus javnosti stavila katastrofalnu situaciju u bosanskohercegova\u010dkim rudnicima. No u igri prebacivanja odgovornosti koja je uslijedila, \u010dini se kako je propu\u0161tena mogu\u0107nost da se stanje radnih uvjeta rudara postavi kao klju\u010dno politi\u010dko pitanje.<\/strong><\/p>\n

Te\u0161ko je nabrojati sve nesre\u0107e koje su se desile u posljednjih dvadesetak godina u rudnicima u Bosni i Hercegovini. Podatke o ukupnom broju povrije\u0111enih i poginulih tako\u0111er je te\u0161ko precizno utvrditi. No, istovremeno, nije mogu\u0107e na\u0107i ni podatak da je neko krivi\u010dno odgovarao za bilo koju nesre\u0107u koja se desila u bh. rudnicima nakon rata.<\/p>\n

Rudnik Raspoto\u010dje je bio i ostao jedan od najopasnijih rudnika ne samo u BiH nego u biv\u0161oj Jugoslaviji. Prije ta\u010dno 24 godine, u nesre\u0107i u Raspoto\u010dju stradalo je 180 rudara. Od tada, izuzev tokom rata kada rudnici manje vi\u0161e nisu bili u upotrebi, nesre\u0107e se de\u0161avaju skoro svake godine. Rudari i stru\u010dnjaci ka\u017eu da su uslovi za rad u Raspoto\u010dju jako lo\u0161i, a o bezbjednosti onih koji ulaze u jame gotovo se uop\u0107e ne vodi ra\u010duna. Slike koje smo gledali u danima nesre\u0107e to potvr\u0111uju. Rudari koji su ostali zatrpani, njih 29 koliko je pre\u017eivjelo, izlazili su nakon vi\u0161e od 18 sati spa\u0161avanja, obu\u010deni u maskirnu odje\u0107u koja im je valjda ostala jo\u0161 od rata, obi\u010dne pamu\u010dne majice, tene na nogama, a jedina sigurnosna oprema na njima bili su \u0161ljemovi.<\/p>\n

Stanje nije puno bolje ni u ostalim rudnicima u Bosni i Hercegovina koji su od 2009. u vlasni\u0161tvu jedne od najve\u0107ih kompanija u zemlji \u2013 Elektroprivrede. Direktor Elektroprivrede Elvedin Grabovica ovih dana ponavlja u javnosti kako su, od kada je kompanija kojom rukovodi preuzela rudnike, ulo\u017eeni milioni u sigurnost i opremu, no sve na terenu govori suprotno. Inspektori, rudarski in\u017einjeri, sindikalisti, ovih dana prebacuju krivicu jedni na druge, dok nadle\u017ene institucije \u2013 barem za sada \u2013 ni ne pominju da bi neko mogao biti pozvan na odgovornost.<\/p>\n

U stvari, pri\u010da o stanju u rudnicima, nemaru i bezgrani\u010dnoj neodgovornosti onih koji donose odluke, pri\u010da je o Bosni i Hercegovini danas. Naravno, stanje u rudnicima je i ilustracija za stepen korupcije koja vlada ovom zemljom zbog koje se uru\u0161ava i prijeti da kolabira ionako krhki sistem.<\/p>\n

\u0106amil Zaimovi\u0107, jedan od biv\u0161ih rudarskih inspektora koji se oglasio ovih dana<\/a> upozoravaju\u0107i na stanje u rudnicima, u kojima je on do nedavno vr\u0161io inspekciju i davao dozvole za rad, ka\u017ee kako su rudari neza\u0161ti\u0107eni i da se ne kupuje osnovna za\u0161titna oprema. \u201cDanas je samo trka za tonama uglja, a niko ne vodi ra\u010duna o rudarima! Stru\u010dnjaci se masovno zaobilaze, in\u017einjeri distanciraju, a kupuje se neadekvatna oprema. Uostalom, zbog nedovoljnog broja rudara, zanemaruju se sporedni poslovi, a jame su neza\u0161ti\u0107ene.\u201d<\/p>\n

\u201cNeizbje\u017ena\u201d katastrofa<\/strong><\/p>\n

Prema zvani\u010dnom obja\u0161njenju, za posljednju nesre\u0107u u rudniku Raspoto\u010dje kriv je gorski udar kojeg se opisuje kao prirodnu nesre\u0107u koja se ne mo\u017ee sprije\u010diti. To me\u0111utim ne mo\u017ee biti izgovor za sporost u pru\u017eanju pomo\u0107i ili nedostatak savremene opreme koja smanjuje mogu\u0107nost da se nesre\u0107a dogodi. Naime, odavno postoje ure\u0111aji za upozorenje i rano otkrivanje gorskih udara, no njih o\u010dito ili nema ili nisu u upotrebi u Raspoto\u010dju. Tako\u0111er, kada se nesre\u0107a desila, reakcija nadle\u017enih je bila jako spora. U prvom trenutku niko nije znao ni koliko rudara je u\u0161lo u rudnik ili koliko ih je zatrpano. Jasno obja\u0161njenje za ovakav propust nikada nije objavljeno. Oni koji su bili na terenu ka\u017eu da je i oprema za spa\u0161avanje do\u0161la kasno jer potrebne ma\u0161ine nisu bile u blizini Raspoto\u010dja, nego tek u susjednom gradi\u0107u, Brezi, te je trebalo vremena da ih dopreme. Za to vrijeme su rudari rukama kopali poku\u0161avaju\u0107i spasiti jedni druge i sebe same. \u201cSami smo sebi pomagali, sami smo kopali, radili, nismo nikoga \u010dekali, borili smo se. Od 18 sati kada smo do\u0161li sebi nakon gorskog udara, pa sve sutradan do 11:15 smo kopali i dvojica po dvojica smo iza\u0161li\u201d, ispri\u010dao je rudar Muhamed \u0160abi\u0107<\/a> kada je iza\u0161ao iz jame u kojoj je radio tek \u010detvrti dan. On i ostali komorati 18 su sati bili su na 850m dubine.<\/p>\n

Tra\u017ee\u0107i valjda opravdanje za nemar, biv\u0161i ministar energije, rudarstva i industrije Federacije BiH Izet \u017digi\u0107 medijima je izjavio kako je jama Raspoto\u010dje takvog tipa da se ne mo\u017ee garantovati stopostotna sigurnost. \u201cJama je metanska i, koliko god u nju ulo\u017eili, postoji rizik da \u0107e do\u0107i do gorskog udara\u201d, ka\u017ee \u017digi\u0107 te poja\u0161njava kako su prije rata vr\u0161ena \u201crazna mjerenja\u201d, ali su sada mnoge slu\u017ebe kojima je to bio posao \u201cstavljene van snage\u201d.<\/p>\n

Sli\u010dna opravdanja za nedostatak ulaganja u bezbjednost ponudio je i Elvedin Grabovica, direktor Elektroprivrede, firme u vlasni\u0161tvu Federacije \u010dije vode\u0107e kadrove postavljaju vladaju\u0107e stranke. On naime tvrdi da u slu\u010daju gorskih udara ni najbolja oprema ne poma\u017ee. \u201cU sedam na\u0161ih rudnika radi vi\u0161e od 10.000 rudara koji mjese\u010dno zarade od 900 do 1.300 KM. Najve\u0107a vrijednost na\u0161ih rudara je ta njihova solidarnost, koja je pokazana i u ovoj tragediji\u201d, ka\u017ee Grabovica koji ni u jednom trenutku od nesre\u0107e do danas nije poku\u0161ao preuzeti odgovornost. Niko iz Elektroprivrede nije se osvrnuo ni kada je grupa gra\u0111ana, no\u0107 nakon \u0161to je iz rudarskog okna iskopano svih pet poginulih rudara, na zgradu Elektroprivrede u Sarajevu postavila natpis \u201cUbice!\u201d. Grabovica je pak najavio nove investicije koje \u0107e, siguran je on, podi\u0107i nivo sigurnosti u rudnicima, dok su nadle\u017eni obe\u0107ali kreditna sredstva kojima \u0107e se to omogu\u0107iti. Transparent je skinut, a novi nije postavljen.<\/p>\n

Uslovi koji proizvode invalide<\/strong><\/p>\n

U me\u0111uvremenu, rudari i sindikat tvrde da se mora uraditi puno vi\u0161e, te spominju kako se u rudnicima u BiH iskopavanje rude i dalje vr\u0161i ru\u010dno. Samo u rudniku Raspoto\u010dje u posljednjih godinu dana desile su se tri ozbiljnije nesre\u0107e. Rudari su u vi\u0161e navrata poku\u0161ali skrenuti pa\u017enju na uslove u kojima rade. U rudniku \u0110ur\u0111evik prije nekoliko godina dvije stotine rudara se zatvorilo u jame vi\u0161e od dva dana ukazuju\u0107i da rade u nesigurnim uslovima, za minimalne naknade. Predstavnik rudara koji su bili u \u0161trajku, Nerves Pepi\u0107, tada je medijima rekao<\/a> kako se koriste metode stare 50 godina \u201csamo \u0161to nema konjske vu\u010de\u201d, rekao je. \u201cUslovi u kojima mi radimo proizvode invalide. Na\u0161a knjiga povreda je stra\u0161no debela. I brzo se ispuni, na\u017ealost, iako ima puno strana. Pola ljudi od onih koji su primljeni prije pet, \u0161est godina ve\u0107 fali. Ljudi ovdje dvije godine u ovim uslovima rade i postanu invalidi \u2013 u tom je problem.\u201d<\/p>\n

Rudar D\u017eemaludin Rami\u0107 tvrdi kako se u pola stolje\u0107a koliko se kopa u Raspoto\u010dju nije puno \u0161ta promijenilo. \u201cFizi\u010dki rad je primaran. U svojoj opremi rudari imaju \u010dita\u010de koncentracije plina, temperature i ugljen monoksida, me\u0111utim, duboko pod zemljom njihovi \u017eivoti su svakodnevno izlo\u017eeni i drugim rizicima. Vode\u0107i je svakako vezan za pomjeranje tla, zemljotrese i gorske udare koje niko ne mo\u017ee predvidjeti\u201c, ka\u017ee Rami\u0107<\/a>.<\/p>\n

Stru\u010dnjaci, me\u0111u kojima i profesor sa Rudarskog fakulteta u Tuzli Edin Deli\u0107, ka\u017ee da nije nemogu\u0107e smanjiti rizik od nesre\u0107a. \u201cNema potrebe da izmi\u0161ljamo neki bosanski recept nego je dovoljno primijeniti standard koji je od 2009. godine uz svijetu postao norma\u201d, ka\u017ee Deli\u0107 koji dodaje da su razlozi zbog kojih se to ne radi \u201cpoliti\u010dki\u201d. Prema njemu, rudnici su samo \u201cizborni plijen\u201d za one na vlasti, dok se na odgovorna mjesta u rudnicima postavljaju \u201cpodobni a ne sposobni\u201d. \u201cRukovodioci su neskriveni \u010dlanovi stranaka, dok je u vi\u0161em menad\u017ementu sve manje rudarskih in\u017einjera. Rudnici podr\u017eavaju stranku kojoj su ‘pripali’: zapo\u0161ljavaju po strana\u010dkim nalozima, smjenjuju i ugro\u017eavaju nepodobne, a ostale discipliniraju\u201d, tvrdi Deli\u0107.<\/p>\n

Tako\u0111er, obja\u0161njava, prema novim propisima, stru\u010dnjacima sa Fakulteta nije omogu\u0107eno da u\u010destvuju u rudarskim projektima. \u201cRudari su ostavljeni na nemilost administrativnom aparatu koji jako malo vodi ra\u010duna o njima. Mi smo zarobljeni u sistemskim zamkama, u proma\u0161ajima koji se od rata naovamo rade. Ograni\u010denja koja su uvedena za struku u primjeni rudarskih zakona su veoma ozbiljan problem.\u201d Prema podacima profesora Deli\u0107a, broj nesre\u0107a prije rata u rudnicima u BiH bio je izuzetno velik, ali su one ne\u0161to rje\u0111e nakon rata. Ne zbog moderne opreme \u2013 nego zbog smanjene proizvodnje.<\/p>\n

Zatvaranje o\u010diju<\/strong><\/p>\n

No u tim zazivima stru\u010dnosti u upravljanju rudnicima sasvim nevidljivo ostaje pitanje kako i za\u0161to se donose odluke kojima se zbog profita \u0161tedi na sigurnosti radnika. Problem katastrofalnih radnih uvjeta i rudara i mnogih drugih radnika u javnim i u privatnim preduze\u0107ima u BiH je itekako i politi\u010dko pitanje.<\/p>\n

To je pitanje koje bi rado izbjegao i resorni ministar koji ka\u017ee da je svjestan da je pitanje sigurnosti, naro\u010dito u jami Raspoto\u010dje, stalni problem, ali da nadle\u017ene institucije godinama dobijaju projektna rje\u0161enja prema kojima postoji odre\u0111eni stepen sigurnosti \u0161to omogu\u0107ava otvaranje jama. Prema postoje\u0107im propisima, inspekcije su odgovorne da utvrde stanje u rudnicima, te da vr\u0161e redovne kontrole i narede otklanjanje nedostataka. No, \u010dini se da su inspektori spremni zatvoriti o\u010di i tolerisati stanje koje je sve samo ne bezbjedno za radnike. Na kritike iz vana, direktor Grabovica ka\u017ee<\/a> kako Elektroprivreda ima svoje ljude koji su nadle\u017eni, te kako je istina da su se ljudi sa rudarskog fakulteta \u201cpoku\u0161ali nametati na odre\u0111eni na\u010din\u201d, ali \u201cmi smo kompanija koja ima svoje procedure… Mislim da je ne\u0161to bilo interesantno i da su oni to mogli predvidjeti, mi bismo to uva\u017eili.\u201d<\/p>\n

Predsjednik Sindikata rudnika Federacije BiH Sinan Husi\u0107 ne negira ulogu politike u imenovanju odgovornih osoba iako nakon ove nesre\u0107e poziva stru\u010dnjake da se vi\u0161e uklju\u010de. No sude\u0107i prema brojnim izjavama koje je Husi\u0107 od posljednje nesre\u0107e dao za medije, sindikat kojem je na \u010delu je bio svjestan nepostojanja uslova za rad u rudnicima u BiH. Sami rudari godinama ponavljaju da nisu sigurni kada silaze u jame, vape za pomo\u0107, ali \u010dini se da ih niko nije slu\u0161ao. Javnost je morala \u010duti ove njihove pozive u pomo\u0107, nakon nesre\u0107e koja je na par dana izazivala javno ogor\u010denje i osudu, a onda je prva utakmica reprezentacije BiH sve to stavila u zaborav.<\/p>\n

Odgovornost za stanje u rudnicima, kao i za generalno stanje u zemlji, ne\u0107e preuzeti niko, niti javnost na tome insistira. Rudari \u0161irom BiH i dalje silaze u rudnike i kao da svi samo brojimo dane do trenutka kada \u0107emo ponovno \u010dekati bilans stradalih u nekoj rudarskoj nesre\u0107i.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Te\u0161ko je nabrojati sve nesre\u0107e koje su se desile u posljednjih dvadesetak godina u rudnicima u Bosni i Hercegovini. Podatke o ukupnom broju povrije\u0111enih…<\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":2434,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[128],"theme":[457],"country":[35],"articleformat":[450],"coauthors":[156],"class_list":["post-2439","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-energetika","theme-klima","country-bih","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2439","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=2439"}],"version-history":[{"count":13,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2439\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":36838,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2439\/revisions\/36838"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/2434"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=2439"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=2439"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=2439"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=2439"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=2439"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=2439"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=2439"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}