{"id":24364,"date":"2018-07-10T12:50:28","date_gmt":"2018-07-10T11:50:28","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=24364"},"modified":"2018-07-10T12:51:31","modified_gmt":"2018-07-10T11:51:31","slug":"najslabija-karika-lanca-studije-uticaja-na-zivotnu-sredinu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=24364","title":{"rendered":"Najslabija karika: studije uticaja na \u017eivotnu sredinu"},"content":{"rendered":"

Srbija se kre\u0107e prema \u0161irokom dru\u0161tvenom konsenzusu znatno stro\u017eeg nadzora nad izgradnjom mini hidroelektrana, ako ne i zabrani njihove daljnje gradnje. Po\u010delo je beznadno kao i obi\u010dno, da bi se uskoro brojni faktori poput zelenih i lijevih politi\u010dkih radnika anga\u017eirali po ovom pitanju.<\/p>\n

Tako je Insajder<\/a> ovoga tjedna objavio kako \u0107e od Ministarstva za\u0161tite \u017eivotne sredine zatra\u017eiti povla\u010denje suglasnosti za MHE Karaula na Go\u010du, jer su: “prema analizi Komisije \u0160umarskog fakulteta, prilikom izrade Studije o proceni uticaja na \u017eivotnu sredinu prekr\u0161eni brojni propisi i uslovi za za\u0161titu prirode”.<\/p>\n

Po\u0161to ovo nije prvi put da se osporavaju suglasnosti nadle\u017enog ministarstva, Insajder postavlja pitanje kontrole nad izdavanjem dozvola. Manipulacije su naj\u010de\u0161\u0107e u dijelu dokumentacije koji se ti\u010de studija o procjeni utjecaja na \u017eivotnu sredinu (okoli\u0161). Primjer koji je naljutio javnost i otvorio pitanje da se prilikom izvedbe tih studija provodi bilo kakvo istra\u017eivanje onaj je MHE Pakle\u0161tica na rijeci Viso\u010dici na Staroj planini. U studiji uticaja na \u017eivotnu sredinu naime zaklju\u010deno je kako nema opasnosti po prirodu kao niti za\u0161ti\u0107enih vrsta riba u toj rijeci; jer tamo “ne \u017eive za\u0161ti\u0107ene vrste biljaka i \u017eivotinja te ne\u0107e biti negativnog uticaja MHE na ekosistem reke”.<\/p>\n

Sve po zakonu, okoli\u0161 ipak ugro\u017een<\/strong><\/p>\n

S obzirom na to da u Viso\u010dici zapravo \u017eivi nekoliko za\u0161ti\u0107enih vrsta: za\u0161ti\u0107ene poto\u010dna pastrmka i poto\u010dna mrena, te kao strogo za\u0161ti\u0107ena vrsta \u2013 poto\u010dni rak, studija i istra\u017eivanje provedeno u njoj postalo je dubiozno. Ipak, baziraju\u0107i se na studiji uticaja, Ministarstvo za\u0161tite \u017eivotne sredine izdalo je prije godinu dana suglasnost na studiju, usprkos tome \u0161to je nekoliko dana ranije (jul 2017.) Zavod za za\u0161titu prirode utvrdio ad u Viso\u010dici \u017eive pastrka, mrena i poto\u010dni rak, savjetuju\u0107i pritom “da se trajno zabrani bilo kakva aktivnost koja bi mogla da dovede do naru\u0161avanja uslova u tom stani\u0161tu”. Saznav\u0161i za postupke Zavoda, u decembru 2017. Ministarstvo za\u0161tite \u017eivotne sredine poni\u0161tilo je vlastitu odluku i naredilo ponavljanje postupka za izdavanje suglasnosti za studiju o uticaju na \u017eivotnu sredinu. Me\u0111utim, investitor, firma Pirak hidro podigla je upravni spor zbog odluke Ministarstva, te je upravni sud u aprilu ove godine presudio u korist investitora.<\/p>\n

U slu\u010daju MHE Karaula \u0160umarski fakultet procijenio je da Studija o proceni uticaja na \u017eivotnu sredinu ne sadr\u017ei hidrobiolo\u0161ka ispitivanja za koja bi se moglo pouzdano utvrditi da su se odvila na lokaciji gdje se planira izgradnje MHE te da tamo nema osjetljivih i za\u0161ti\u0107enih vrsta. U Studiji je, kako navodi Komisija \u0160umarskog fakulteta, navedena i minimalna koli\u010dina vode koja bi morala ostati u koritu Gvozda\u010dke rijeke na Go\u010du kada MHE po\u010dne sa radom, kako bi biljke i \u017eivotinje mogle opstati. Ta procjena je, prenosi Insajder mi\u0161ljenje Komisije, “tako\u0111e sporna jer autori studije nisu sproveli istra\u017eivanja koja bi se odnosila ba\u0161 na Gvozda\u010dku reku”. Komisija je mi\u0161ljenja da Studija ne odra\u017eava realno stanje Gvozda\u010dke reke jer se u njoj ne navode dokazi o provedbi hidrobiolo\u0161kih istra\u017eivanja.<\/p>\n

Dakako, osim studije o proceni uticaja na \u017eivotnu sredinu, tu je i problem oblika i sadr\u017eaja javne rasprave. Ovi nam primjeri u kona\u010dnici pokazuju kako stvari jesu nepravedne \u010dak i kad su, prema mi\u0161ljenju Upravnog suda, u skladu sa zakonima. Zakonodavni sustav vi\u0161e se ne kroji po mjeri potreba \u010dovjeka i okoli\u0161a, a ni kapital ne\u0107e voditi ra\u010duna o na\u0161im potrebama. U tako hostilnom okru\u017eenju pritisak poput ovog, koji pravovremeno dovodi do mijenjanja stavova o hidroelektranama u Srbiji, postaje temeljni oblik dru\u0161tvenog napora za o\u010duvanje okoli\u0161a, odnosno, \u017eivotne sredine.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Srbija se kre\u0107e prema \u0161irokom dru\u0161tvenom konsenzusu znatno stro\u017eeg nadzora nad izgradnjom mini hidroelektrana, ako ne i zabrani njihove daljnje gradnje. Po\u010delo je beznadno kao i obi\u010dno, da bi se uskoro brojni faktori poput zelenih i lijevih politi\u010dkih radnika anga\u017eirali po ovom pitanju. Tako je Insajder ovoga tjedna objavio kako \u0107e od Ministarstva za\u0161tite \u017eivotne […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":23742,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[],"tags":[182],"theme":[457],"country":[11],"articleformat":[205],"coauthors":[289],"class_list":["post-24364","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","tag-okolis","theme-klima","country-srbija","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/24364","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=24364"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/24364\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":24366,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/24364\/revisions\/24366"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/23742"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=24364"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=24364"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=24364"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=24364"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=24364"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=24364"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=24364"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}