{"id":24269,"date":"2018-07-03T12:41:16","date_gmt":"2018-07-03T11:41:16","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=24269"},"modified":"2018-07-05T08:29:37","modified_gmt":"2018-07-05T07:29:37","slug":"napokon-reforma-mirovinskog-sustava","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=24269","title":{"rendered":"Napokon reforma mirovinskog sustava?"},"content":{"rendered":"

Kad se na temu mirovinske reforme<\/a> s jedne strane javne rasprave svrstaju bankari, neoliberalni politi\u010dari, libertarijanske udruge i njima skloni novinari, a s druge strane Matica umirovljenika Hrvatske, Sindikat umirovljenika Hrvatske (udruga) te dr\u017eava i lijevi ekonomisti, stvar postaje politi\u010dki poprili\u010dno jednostavna: dr\u017eava je napokon predlo\u017eila nekakvu socijalnu politiku. No, pratite li samo mejnstrim medije, pomislit \u0107ete da vas dr\u017eava ponovno poku\u0161ava pokrasti, da \u0107ete izgubiti i ovako malene mirovine. Zapravo, takav scenarij realniji je s postoje\u0107im mirovinskim sustavom nego s reformiranim kojeg predla\u017eu HDZ-ovi ministri.<\/p>\n

Reforma se svodi na idu\u0107u ideju: svim osiguranicima omogu\u0107ava se izbor da u trenutku umirovljenja ostanu u drugom stupu ili s doprinosima i prinosima pre\u0111u natrag u prvi stup i gdje mogu ostvariti jednaka prava, uklju\u010duju\u0107i i dodatak od 27 posto. “Kad je rije\u010d o dodatku na mirovinu od 27 posto, glasnogovornici financijske industrije neto\u010dno, tendenciozno i namjerno stvaraju paniku, jer ovdje nitko nikome ni\u0161ta ne otima i ne oduzima. Pravo na dodatak na mirovinu imaju samo umirovljenici koji su mirovinu ostvarili isklju\u010divo prema Zakonu o mirovinskom osiguranju od 1. sije\u010dnja 1999. na dalje. Od 1. sije\u010dnja 2012. dodatak na mirovinu postao je sastavni dio mirovine, ali se on ne odnosi na umirovljenike koji ne upla\u0107uju puni mirovinski doprinos od 20 posto u prvi stup”, smatraju Sindikat i Matica.<\/p>\n

Da bi se ovo uop\u0107e razumjelo, nu\u017eno je kazati da je prvi mirovinski stup obavezan i me\u0111ugeneracijski solidaran, radi se o tradicionalnom mirovinskom sustavu kojega svi razumijemo, a svodi se na to da aktivni radnici financiraju trenutne umirovljenike s 15 posto svojih bruto pla\u0107a. Tako\u0111er, ovaj se stup nalazi u potpunoj kontroli dr\u017eave, \u0161to ga \u010dini najstabilnijim. Drugi mirovinski stup je tako\u0111er obavezan, ali se \u0161tedi u privatnim obaveznim mirovinskim fondovima u koje se izdvaja 5 posto bruto pla\u0107e na osobni ra\u010dun osiguranika tj. budu\u0107eg umirovljenika. Dakle, u ovom stupu \u0161tedite za sebe. Tre\u0107i stup je pak dobrovoljno mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane \u0161tednje. Visinu mirovine odre\u0111uje visina mjese\u010dnih uloga koji se upla\u0107uju na poseban i osobni ra\u010dun u dobrovoljnom, privatnom mirovinskom fondu. Ovdje se dakle radi o dogovorenom izdvajanju i dr\u017eavnim poticajima na to.<\/p>\n

Umjesto u mirovine pretakanje sredstava u dugove<\/strong><\/p>\n

Me\u0111utim, kao \u0161to je Bilten<\/a> ve\u0107 vi\u0161e puta pisao<\/a>, drugi stup ima svoje velike probleme. Ukratko, gra\u0111ani izdvajaju novac za svoju budu\u0107u mirovinu. Dr\u017eava prikuplja ta sredstva putem doprinosa i sredstva povjerava privatiziranim mirovinskim fondovima koji onda ta sredstva ula\u017eu drugdje. Teoretski, uz velike povrate koji se trebaju preliti u mirovine gra\u0111ana. Me\u0111utim, zbog \u010dinjenice da se to nigdje zapravo ne doga\u0111a, u svijetu se ve\u0107 odustalo od ovog modela, a tu su praksu nedavno usvojile Bugarska<\/a> i Rumunjska<\/a>\u00a0ukinuv\u0161i drugi stup. Kako nagla\u0161avaju Sindikat i Matica: “Europa uglavnom ne poznaje obvezni drugi stup kojeg napadno guraju lobiji privatnog financijskog kapitala u Hrvatskoj. Ve\u0107ina zemalja u tranziciji, me\u0111u kojima su Poljska, Slova\u010dka, Ma\u0111arska, Bugarska, Rumunjska, koje su imale sli\u010dan model drugog stupa kao i Hrvatska, prakti\u010dki su ga ukinule, a \u010ce\u0161ka i Slovenija su takav model odbile uvesti odmah na po\u010detku.”<\/p>\n

Iako su banke trebale ta sredstva ulagati u profitabilne djelatnosti i time pove\u0107avati budu\u0107e mirovine u praksi se ta sredstva posu\u0111uju dr\u017eavi uz kamate i pretvaraju se izravno u javni dug dr\u017eave. Tako se obja\u0161njava \u010dinjenica da su do pro\u0161le godine hrvatski mirovinski fondovi prikupili 93 milijarde kuna, od \u010dega se \u010dak 66 milijardi prelilo u dr\u017eavne obveznice, a ne u na\u0161e budu\u0107e mirovine.<\/p>\n

HDZ-ova mirovinska reforma stoga je za promjenu socijalna. Sindikat i Matica su \u0161tovi\u0161e u svom priop\u0107enju pohvalili ministra Marka Pavi\u0107a kazav\u0161i da je prijedlog iznesen razlo\u017eno i da ne dovodi do kona\u010dnog ukidanja drugog mirovinskog stupa. U priop\u0107enju Sindikat i Matica upozoravaju da je obvezni drugi mirovinski stup uveden pod pritiskom Svjetske banke 2002. godine kao tzv. kapitalizirana \u0161tednja. Nastao je smanjivanjem uplata u prvi stup generacijske solidarnosti sa 20 na 15 posto od bruto pla\u0107e zaposlenih \u2013 ovih preostalih pet posto postali su doprinosima za drugi stup. Prebacivanjem tih pet posto, \u0161to je godi\u0161nje vi\u0161e od pet milijardi kuna, u privatne mirovinske fondove, stvoren je ogroman financijski nedostatak za isplatu sada\u0161njih mirovina pa se to namiruje iz dr\u017eavnog prora\u010duna. Dr\u017eava stoga uzima taj isti novac od bankara, zadu\u017euje se i pla\u0107a visoke kamate pa je takav model doveo do enormnog pove\u0107anja dr\u017eavnog javnog duga.<\/p>\n

Najni\u017ee mirovine u EU<\/strong><\/p>\n

Sindikat i Matica u kona\u010dnici zaklju\u010duju kako “sada\u0161nji te\u017eak polo\u017eaj umirovljenika i njihovo siroma\u0161tvo treba rje\u0161avati mirovinskom reformom, a u okviru toga i kroz reformu drugog obveznog mirovinskog stupa, vru\u0107eg krumpira, kojeg se ni jedna hrvatska vlada do sada nije usudila dirati. Ova ga se samo dotakla, iako bi, po mi\u0161ljenju umirovljeni\u010dkih udruga trebala izvr\u0161iti dubinsku reformu drugog mirovinskog stupa po ugledu na druge zemlje u tranziciji.”<\/p>\n

Mirovine u Hrvatskoj, prema upozorenju Europske komisije, u odnosu na prosje\u010dne pla\u0107e, najni\u017ee su u Europskoj uniji, stoji u priop\u0107enju. Stoga je prioritet promjena formule za uskla\u0111ivanje mirovina kako bi se zaustavilo daljnje osiroma\u0161ivanje ve\u0107 osiroma\u0161enih umirovljenika.<\/p>\n

Krajnja poruka Matice i Sindikata potpuno je jasna: “Nema stvarne mirovinske reforme u Hrvatskoj bez dva va\u017ena preduvjeta: da se razradi i provede cjelovita reforma obveznog drugog mirovinskog stupa, te da se provede odvajanje svih mirovina prema posebnim propisima. Kad se od ukupnog godi\u0161njeg tro\u0161ka za sve mirovine (38 milijardi kuna) odbije 21 milijarda kuna prikupljena doprinosima, ostaje manjak od 17 milijardi. No, od toga ne\u0161to vi\u0161e od 6 milijardi godi\u0161nje \u010dini tro\u0161ak drugog obveznog mirovinskog stupa (pet posto doprinosa, kamate i naknade), a oko 6 milijardi je tro\u0161ak mirovina po posebnim propisima. Sve druge mirovine temeljem rada i solidarnosti (obiteljske, invalidske) su izrazito niske i terete javni prora\u010dun samo s dodatnih \u010detiri milijarde kuna.”<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Kad se na temu mirovinske reforme s jedne strane javne rasprave svrstaju bankari, neoliberalni politi\u010dari, libertarijanske udruge i njima skloni novinari, a s druge strane Matica umirovljenika Hrvatske, Sindikat umirovljenika Hrvatske (udruga) te dr\u017eava i lijevi ekonomisti, stvar postaje politi\u010dki poprili\u010dno jednostavna: dr\u017eava je napokon predlo\u017eila nekakvu socijalnu politiku. No, pratite li samo mejnstrim medije, […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":24270,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[],"tags":[],"theme":[],"country":[38],"articleformat":[205],"coauthors":[289],"class_list":["post-24269","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","country-hrvatska","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/24269","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=24269"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/24269\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":24302,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/24269\/revisions\/24302"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/24270"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=24269"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=24269"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=24269"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=24269"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=24269"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=24269"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=24269"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}