{"id":24248,"date":"2018-06-29T13:20:07","date_gmt":"2018-06-29T12:20:07","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=24248"},"modified":"2018-07-02T10:42:35","modified_gmt":"2018-07-02T09:42:35","slug":"tabu-psiholosko-stanje-djece-izbjeglica","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=24248","title":{"rendered":"Tabu: psiholo\u0161ko stanje djece izbjeglica"},"content":{"rendered":"

U toku je dvodnevni summit zemalja \u010dlanica Europske unije u Bruxellesu, a jedna od najva\u017enijih tema su migracije i mjere za njihovo rje\u0161avanje. Mejnstrim mediji ve\u0107 su prenijeli da je njema\u010dka kancelarka Angela Merkel kazala kako je ovaj summit “biti ili ne biti<\/a> pitanje za Europsku uniju”. No, iako je budu\u0107nost EU neizvjesna, migrantska kriza svakako ne le\u017ei ni u kakvom korijenu unijskih problema, me\u0111utim \u010dini osnovu uzdrmane pozicije njema\u010dke kancelarke u mati\u010dnoj zemlji, posebno najkonzervativnijim njezinim dijelovima koji smatraju da je Merkel bila preotvorena prema izbjeglicama.<\/p>\n

U takvom okru\u017eenju samit je odmah no\u0107as zape\u010datio novi talijanski premijer Giuseppe Conte, radikalni desni\u010dar po uvjerenjima. Mejnstrim je prenio kako je Conte doveo samit u tala\u010dku krizu<\/a> inzistiraju\u0107i na dogovoru kojeg svi \u2013 pa tako i Italija \u2013 mogu prihvatiti. U prepucavanjima otvorenijima nego ina\u010de diplomatska kurtoazija ostala je van prostorije u kojoj se doga\u0111ao sastanak. Indignaciju afirmiranih politi\u010dara prenijeli su mediji<\/a> eksplicitnim difamacijama kako pojedinaca s kojima se ne sla\u017eu, poput Contea, tako i zemalja koje ne po\u0161tuju poput postkomunisti\u010dkih.\u00a0Glavni dogovor<\/a> je da \u0107e se uspostaviti zajedni\u010dki centri za obradu zahtjeva za azilom na dobrovoljnoj bazi te ograni\u010davanje kretanja migranata unutar EU-a. Ja\u010dat \u0107e se “kapaciteti zemalja za kontrolu granica” a \u0161verc ljudima planira se sprije\u010diti uspostavom centara za iskrcaj u Italiji i na Malti kao i otvaranjem centara u Africi gdje \u0107e se provoditi stro\u017ee razdvajanje pravih politi\u010dkih i ratnih izbjeglica od ekonomskih migranata. Ove dogovore jo\u0161 jednom treba \u010ditati izme\u0111u redaka.<\/p>\n

Kriza mentalnog zdravlja<\/strong><\/p>\n

Ono o \u010demu pak nije bilo govora na samitu ne\u0161to je \u0161to europski politi\u010dari jo\u0161 nisu osvijestili, a \u0161to lije\u010dnicima, socijalnim radnicima i volonterima koji rade s migrantima izaziva no\u0107ne more i velike tjeskobe. Radi se o mentalnom zdravlju migranata, a posebno djece. Nedavno je National Geographic<\/a> objavio reporta\u017eu na ovu temu sa\u017eev\u0161i probleme na bitno. Rije\u010dima Samanthe Nutt aktivistice i osniva\u010dice organizacije za obrazovanje i psiholo\u0161ku skrb djece u ratnim zonama War Child: “ljudi vjeruju da njihova borba prestaje jednom kad postanu izbjeglicama, no zapravo ona tek tada po\u010dinje. Rizici s kojima su se do tada susretali eskaliraju kad jednom postanu izbjeglicama”.<\/p>\n

Dehidrirana djeca, potpuno istraumatizirana neizvjesnim boravkom na moru jo\u0161 \u0107e se godinama lije\u010diti od straha od oceana. U nu\u017enosti da dovedu djecu u netraumatsko stanje, lije\u010dnici su po\u010deli pre\u017eivjeloj djeci pristupati kao malim herojima, fotografiraju\u0107i se s njima i \u010destitaju\u0107i im \u0161to su uspjeli pre\u017eivjeti tako te\u017eak put. Plasticitet nepotpuno razvijenog dje\u010djeg prefrontalnog korteksa omogu\u0107uje ovoj djeci da u izrazito kratkom vremenskom roku traumu pretvore u uzbu\u0111enje, stoga se nakon terapije privremeno promijene, te po\u010dnu opisivati svoju borbu s valovima i dr\u017eanje za goli \u017eivot istovremeno crtaju\u0107i crte\u017ee aviona koji bombardiraju njihove ku\u0107e, obitelji i \u017eivote.<\/p>\n

Me\u0111utim, jednom do\u0161av\u0161i u ciljne zemlje zapadne Europe, ove traume nisu izlije\u010dene jer su ta djeca i dalje izbjeglice koje ne pripadaju nikamo. Zbrinuti povr\u0161no, za minimalna mogu\u0107a sredstva, \u010de\u0161\u0107e su prepu\u0161tena sebi nego \u0161to slu\u017ebe razorenog europskog javnog sektora mogu voditi brigu o njihovoj socijalizaciji i integraciji u dru\u0161tvo. Ilustracije radi, ka\u017eimo kako je pro\u0161le godine sirijsko-ameri\u010dka medicinska organizacija objavila kako su razmjeri PTSP-a kod sirijske djece toliko veliki da se ovoj bolesti treba promijeniti ime u “Sindrom ljudske devastiranosti”. National Geographic pi\u0161e kako zbog nedostatka financija za brigu o mentalnom zdravlju djece, u Europi trenutno postoji 1,5 milijun izbjeglica koji ne primaju nikakav tretman protiv PTSP-a, te se sa psiholo\u0161kim posljedicama svojih iskustava moraju nositi sami. Ne treba stoga \u010duditi niti primjer \u010dovjeka koji se u maju ove godine zapalio ispred ureda za azil na Lezbosu.<\/p>\n

UN je tako\u0111er nedavno objavio kako njihovoj agenciji za izbjeglice ove godine nedostaje \u010dak 1,5 milijarda dolara za brigu o maloljetnim izbjeglicama. Zbog toga, \u010dini se, UN vi\u0161e ne mo\u017ee zadr\u017eati stru\u010dni kadar zainteresiran za rad u kampovima, pa i \u010desta smjena volontera koji do\u0111u pove\u017eu se s djecom i onda samo nestanu ne doprinosi situaciji. \u0160tovi\u0161e kadar koji se bavi psiholo\u0161kim stanjem \u010desto nema razumijevanje islamske kulture ili ne govori arapski. Jednostavno, mentalno zdravlje nije uop\u0107e na listi prioriteta.<\/p>\n

No, uskoro bi se moglo pokazati da su sva sredstva ulo\u017eena u “sigurnost”, “za\u0161titu granica”, “Frontex”, “Eulex” i druge represivne organe bila ba\u010dena u vjetar i da je sve to bilo bolje mo\u017eda ulo\u017eiti u brigu o mentalnom zdravlju izbjeglica. Nelije\u010deni PTSP uvijek do\u0111e na naplatu u nekom obliku, a socijalna ekskluzija koju djeca izbjeglice do\u017eivljavaju u ciljnim zemljama ne\u0107e pro\u0107i neka\u017enjeno, po sve nas. Samantha Nutt poentira u National Geographicu kazav\u0161i kako su izbjeglice koje tra\u017ee novi \u017eivot u Europi do\u017eivjele najcrnju stranu \u010dovje\u010dnosti te da se sada nalaze u svojevrsnom limbu bez pomo\u0107i koja bi im pomogla da to procesuiraju. Radi se o ljudima koji se nemaju kamo vratiti, te dodaje kako “terorizam ne regrutira ljude, ve\u0107 popunjava rupe”, a rupe u mentalnom zdravlju i potreba za pripadanjem laka su meta. U kona\u010dnici, ako se to i dogodi, gre\u0161ka \u0107e biti na\u0161a jer smo u klju\u010dnim trenucima ulagali u oru\u017eje i opremu a ne ljude i me\u0111uljudske odnose.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

U toku je dvodnevni summit zemalja \u010dlanica Europske unije u Bruxellesu, a jedna od najva\u017enijih tema su migracije i mjere za njihovo rje\u0161avanje. Mejnstrim mediji ve\u0107 su prenijeli da je njema\u010dka kancelarka Angela Merkel kazala kako je ovaj summit “biti ili ne biti pitanje za Europsku uniju”. No, iako je budu\u0107nost EU neizvjesna, migrantska kriza […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":24249,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[],"tags":[46],"theme":[458],"country":[],"articleformat":[205],"coauthors":[289],"class_list":["post-24248","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","tag-migracije","theme-drustvo","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/24248","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=24248"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/24248\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":24258,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/24248\/revisions\/24258"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/24249"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=24248"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=24248"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=24248"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=24248"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=24248"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=24248"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=24248"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}