{"id":24140,"date":"2018-06-21T07:00:03","date_gmt":"2018-06-21T06:00:03","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=24140"},"modified":"2021-02-25T10:51:41","modified_gmt":"2021-02-25T09:51:41","slug":"raspadanje-politickih-blokova-u-sloveniji","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=24140","title":{"rendered":"Raspadanje politi\u010dkih blokova u Sloveniji"},"content":{"rendered":"

Slovenski parlamentarni izbori odr\u017eani su po\u010detkom mjeseca, ali ni vi\u0161e od dva tjedna nakon toga nije ni\u0161ta jasnije tko bi mogao formirati vladu. U kompleksnoj kombinatorici me\u0111usobno suprotstavljenih stranaka izgledno je samo da \u0107e ovlasti nove vlade, tko god je formirao, biti izrazito ograni\u010dene.<\/strong><\/p>\n

Zadnji parlamentarni izbori u Sloveniji donose vi\u0161e pitanja nego odgovora. Iako je Slovenska demokratska stranka (SDS) pod vodstvom Janeza Jan\u0161e postala relativni pobjednik i osvojila 25 mandata u 90-\u010dlanom Dr\u017eavnom parlamentu, Jan\u0161a najvjerojatnije ne\u0107e uspjeti sastaviti vladu. Me\u0111u rekordnih devet stranaka koje su se ovoga puta uvrstile u parlament, nalaze se naime jo\u0161 samo dvije koje su jasno desno orijentirane. Kao prvo, tu je Nova Slovenija (NSi), \u010dije je kormilo nedavno preuzeo Matej Tonin, koji je za ove izbore predvi\u0111ao za njih udvostru\u010denje rezultata prethodnih. Toninu to dodu\u0161e nije po\u0161lo za rukom \u2013 NSi je ovoga puta umjesto prija\u0161njih pet zavr\u0161io sa sedam poslanika. Dakle, s tri poslanika manje nego je mladi predsjednik predvidio, no unato\u010d tome vije\u0107e stranke mu je na poslijeizbornom glasovanju dalo povjerenje. Bez obzira na sve, takav je uspon za NSi prili\u010dno velik uspjeh. Jo\u0161 zna\u010dajniji uspjeh ostvarila je najmanja od tri desne stranke, Slovenska nacionalna stranka (SNS). Nakon \u0161to to Zmagu Jelin\u010di\u010du na prijevremenim izborima 2011. i 2014. nije po\u0161lo za rukom, ovoga se puta SNS ponovno vra\u0107a u zastupni\u010dke klupe i to s \u010detiri zastupnika. Prilikom uspore\u0111ivanja s prethodnim izborima mo\u017eemo zapaziti jo\u0161 jednu posebnost. Prvoizabrana SDS ovoga je puta prikupila 220.000 glasova, \u0161to je najmanja izborna pobjeda bilo koje stranke dosad. Apsolutni rekord u tom smislu dr\u017ei Liberalna demokracija Slovenija, koja je 2000. godine pod Janezom Drnov\u0161ekom prikupila \u010dak 390.000 glasova. Na drugoj strani se nalazi zadnjeizabrana SNS koja je, otkada je u primjeni 4-postotni parlamentarni prag, uspjela u\u0107i s najni\u017eim brojem glasova dosad, oko 37.000. Problematici sve ni\u017eeg izbornog odaziva podrobnije \u0107emo se posvetiti u nastavku, a prvi zaklju\u010dak kojeg mo\u017eemo izvu\u0107i jest da tri desne stranke zajedno mogu okupiti tek 36 zastupni\u010dka glasa, dakle zna\u010dajno manje od 46 koliko ih je potrebno za parlamentarnu ve\u0107inu i formiranje vladaju\u0107e koalicije.<\/p>\n

Jedini na\u010din da Jan\u0161a barem teoretski uspije formirati vladu jest da dobije jo\u0161 10 glasova jedne od preostalih \u0161est stranaka koje su pre\u0161le prag, a koje se smje\u0161taju na centar i lijevo od njega te su uglavnom jo\u0161 u vremenu izborne kampanje opetovano poru\u010divale da nikako ne namjeravaju u\u0107i u koaliciju s Jan\u0161om. Zasad, unato\u010d vi\u0161e ili manje zanimljivim \u0161pekulacijama i naga\u0111anjima, situacija ostaje nepromijenjena. No, ako Jan\u0161i to ne po\u0111e za rukom, mo\u017eda uspije drugoplasiranoj listi Marjana \u0160arca? U na\u010delu bi i moglo uspjeti, ali radilo bi se o takvoj politi\u010dkoj operaciji da bi se i najiskusnijim politi\u010dkim ma\u010dorima nakostrije\u0161ile dlake bez da bi mogli jam\u010diti opstanak koalicije. Prisjetimo se, Marjan \u0160arec, donedavno na\u010delnik Kamnika, po broju stanovnika desete najve\u0107e slovenske op\u0107ine, skrenuo je pozornost na sebe kao uspje\u0161nog izaziva\u010da Boruta Pahora na pro\u0161logodi\u0161njim predsjedni\u010dkim izborima. Tada je Pahoru morao priznati premo\u0107 u drugom krugu jer je novi-stari predsjednik odnio pet posto vi\u0161e glasova, ali i to je bio svojevrsni uspjeh po\u0161to je Pahor isprva o\u010dekivao suverenu pobjedu jo\u0161 u prvom krugu. Otada je \u0160arec marljivo kovao svoj politi\u010dki kapital i isprva se \u010dak \u010dinilo da \u0107e pobijediti, no onda mu je potpora po\u010dela opadati. Njegov kona\u010dan rezultat, i dalje vi\u0161e nego pristojnih 13 zastupni\u010dkih mjesta, jo\u0161 uvijek je daleko od astronomskih 36, koje je 2014. godine sa Strankom modernog centra osvojio jo\u0161 uvijek aktualni premijer Miro Cerar.<\/p>\n

Nekonzistentni programi, neprincipijelni savezi<\/strong><\/p>\n

Izgleda da je nu\u0111enje “novog lica” i ovoga puta bila dobra strategija, ali \u0160ar\u010devo pomanjkanje sadr\u017eaja i vizije, koji nisu sezali dalje od toga da \u0107e u dr\u017eavi napraviti red i pojednostaviti te ubrzati postupak u zdravorazumskom stilu \u2013 manje razmi\u0161ljati, vi\u0161e djelovati \u2013 nisu bili dovoljni za pobjedu. SMC se ovoga puta s ranije spomenutih 36 mjesta strmoglavio na deset, a ve\u0107 \u010dinjenica da su politi\u010dki uop\u0107e pre\u017eivjeli i pokazali se kao stranka koja nije tek kratkotrajna pojava, u stranci je odu\u0161evljeno pozdravljena i proslavljena. S ne\u0161to vi\u0161e glasova, iako istim brojem mandata, pro\u0161li su Socijalni demokrati (SD), \u0161to je ustvari oporavak od katastrofe koju su do\u017eivjeli na posljednjim izborima. Tada je stranka, koja je prije deset godina bila dobila 29 mandata, uspjela prikupiti svega njih \u0161est. Sli\u010dno kao kod \u0160arca, SD-u su statistike neko vrijeme predvi\u0111ale pobjedu na izborima, da bi tijekom kampanje kontinuirano gubila prednost. Za razliku od SMC-a, SD je svoj rezultat, iako je bio bolji od prethodnog, primila sa znatno ve\u0107om gor\u010dinom. Izme\u0111u ostalog tome je tako jer Socijalni demokrati nisu uspjeli napraviti za njih nu\u017enu programsku diferencijaciju u odnosu na stranku Ljevice (na pro\u0161lim izborima Zdru\u017eena levica). Tu stranku, koja zagovara politike koje su obilje\u017eile zlatna vremena europske socijaldemokracije, dakle upravo ono \u0161to, barem na papiru, zagovaraju i Socijalni demokrati, glasa\u010di su nagradili zbog programske konzistentnosti. Stranka je porasla sa \u0161est na devet zastupnika, a za nju je glasalo vi\u0161e od 83.000 ljudi, odnosno dobrih 30.000 ljudi vi\u0161e nego prije \u010detiri godine. Nesumnjivo je nezanemariv dio tih ljudi do\u0161ao i iz redova razo\u010daranih socijaldemokrata, kojima njihova mati\u010dna stranka nije uspjela ponuditi ono za \u0161to bi se u osnovi trebala zauzimati \u2013 socijalno usmjerenu politiku.<\/p>\n

Ostaju nam jo\u0161 dvije stranke, obje su postigle vrlo sli\u010dan rezultat, svaka \u0107e u ovom sazivu imati po pet zastupnika, a u oba primjera vo\u0111ama stranaka nije uspjelo u\u0107i u parlament. Prva je stranka biv\u0161e premijerke Alenke Bratu\u0161ek koja je gradila kampanju nagla\u0161avaju\u0107i kako je njezina vlada dr\u017eavu po\u0161tedjela od dolaska Trojke, odnosno spasila od bankrota javnih financija. Kao svoje najva\u017enije teme istaknula je skrb za zdravstvo i umirovljenike. Tom jezgrovitom i u\u010dinkovitom agendom je, suprotno o\u010dekivanjima, uspjela uvjeriti dovoljno glasa\u010da za ponovan ulazak u parlament i \u010dak bolji rezultat u odnosu na prethodne izbore. S druge strane, me\u0111u najve\u0107e gubitnike ovih izbora zasigurno spada stranka umirovljenika Desus Karla Erjavca koji je dobio upola manje glasova nego na prethodnim izborima te je vije\u0107u stranke nakon tog rezultata ponudio ostavku, ali je unato\u010d svemu sa\u010duvao povjerenje strana\u010dkih organa. Erjavec, koji je prilikom tog uvjerljivog poraza imao \u010dak nekoliko samokriti\u010dnih refleksija, kao najve\u0107u gre\u0161ku naveo je formiranje tzv. Lijevog bloka s ljubljanskim gradona\u010delnikom Zoranom Jankovi\u0107em. S obzirom na to da je ta suradnja za Jankovi\u0107a bila tek pomo\u0107na “pretkampanja” ususret jesenskim lokalnim izborima, iako je njezin slu\u017ebeni cilj bio spre\u010davanje pobjede Janeza Jan\u0161e, od nje prakti\u010dki nismo vidjeli ni\u0161ta sadr\u017eajno.<\/p>\n

Ograni\u010den suverenitet<\/strong><\/p>\n

Upravo ta protujan\u0161inska histerija, koju uz iznimku Ljevice raspiruje ve\u0107ina stranaka centra i lijevog politi\u010dkog polja, jedna je od rijetkih politi\u010dkih konstanti u zadnjih dvadeset godina. Liberalni i socijaldemokratski politi\u010dki blok nakon ovih su izbora fragmentiraniji nego ikad, a Marjan \u0160arec ovog puta nije postigao veliki uspjeh i postao novi Zoran Jankovi\u0107 ili Miro Cerar. U biti se radilo o ponovnom poku\u0161aju reanimacije lika Janeza Drnov\u0161eka kojim je takva politi\u010dka orijentacija uvijek iznova tako o\u010dajno impresionirana. A \u010dini se da je taj mit ovoga puta ipak do\u0161ao do svoga kraja i da ta razmrvljenost lijevog centra nije ne\u0161to \u0161to je mogu\u0107e brzopotezno otkloniti s pozivima na formiranje lijevih blokova \u010dija bi jedina agenda bilo onemogu\u0107avanje Janeza Jan\u0161e da do\u0111e na vlasti. Ustvari je Jan\u0161a samome sebi najve\u0107i neprijatelj, politikom “spaljivanja zemlje” (odnosno eliminacije konkurencije) na desnici uspjelo mu je SDS ustoli\u010diti kao neospornog hegemona, toliko sna\u017enog da neko\u0107 mo\u0107na Slovenska ljudska stranka sada ve\u0107 drugi put zaredom nije u\u0161la u parlament. U trenutnoj konstelaciji to zna\u010di da bez obzira na to \u0161to Jan\u0161a ipak mo\u017ee pobijediti, ne\u0107e mo\u0107i formirati parlamentarnu ve\u0107inu. Trend, koji dugoro\u010dno ide u Jan\u0161inu korist, opadanje je izbornog odaziva \u2013 \u0161to je odaziv manji, na ve\u0107i postotak glasova mo\u017ee ra\u010dunati. Za usporedbu, 2011. godine izborni je odaziv iznosio 65 posto, a za SDS je tada glasalo 288.000 ljudi, \u010dime je priskrbljeno 26 mandata. Ove je godine odaziv iznosio 53 posto, SDS je dobila 222.000 glasova i 25 mandata. Ukratko, vrlo sli\u010dan rezultat, iako s dobrih 60.000 glasova manje.<\/p>\n

Uza sve te ra\u010dunice i trendove, kojih ne manjka ni u mejnstrim medijima, zna\u010dajno je da se politi\u010dki programi nalaze vi\u0161e u pozadini, iako se vo\u0111e na njih vole neprestano pozivati, ali vi\u0161e u smislu sadr\u017eajnog alibija nego bilo \u010dega drugoga. Uvijek iznova se potvr\u0111uje da se o najva\u017enijim politikama sve manje odlu\u010duje na razini nacionalnih dr\u017eava. One se oblikuju u drugim, prije svega transnacionalnim sredinama, kojima na koncu vladaju najmo\u0107nije dr\u017eave. U NATO savezu, Europskoj komisiji, Europskoj centralnoj banci, OECD-u, s tih vrhova javljaju se svakovrsni funkcioneri i aparat\u010diki koji malim (polu)perifernim dr\u017eavama poput Slovenije sole pamet i zapovijedaju kako da oblikuju svoje politike.<\/p>\n

Sa slovenskog prevela Ivana Jandri\u0107<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Zadnji parlamentarni izbori u Sloveniji donose vi\u0161e pitanja nego odgovora. Iako je Slovenska demokratska stranka (SDS) pod vodstvom Janeza Jan\u0161e postala relativni pobjednik i osvojila 25 mandata u 90-\u010dlanom Dr\u017eavnom parlamentu, Jan\u0161a najvjerojatnije ne\u0107e uspjeti sastaviti vladu…<\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":24141,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[12],"theme":[456],"country":[30],"articleformat":[450],"coauthors":[131],"class_list":["post-24140","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-izbori","theme-politika","country-slovenija","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/24140","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=24140"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/24140\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":24177,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/24140\/revisions\/24177"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/24141"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=24140"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=24140"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=24140"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=24140"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=24140"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=24140"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=24140"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}