{"id":24121,"date":"2018-06-19T07:00:04","date_gmt":"2018-06-19T06:00:04","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=24121"},"modified":"2021-02-25T10:51:41","modified_gmt":"2021-02-25T09:51:41","slug":"sloboda-skretanja-kolinde-grabar-kitarovic","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=24121","title":{"rendered":"Sloboda skretanja Kolinde Grabar-Kitarovi\u0107"},"content":{"rendered":"

Nedavna izjava hrvatske predsjednice o problemati\u010dnosti slobode kretanja ljudi u Europskoj uniji izazvala je salvu kritika. Premda je stav predsjednice krajnje kontradiktoran, kritike su bile duboko proma\u0161ene.<\/strong><\/p>\n

Bli\u017ei se peta godi\u0161njica ulaska Hrvatske u Evropsku uniju: nismo mogli po\u017eeljeti ljep\u0161u najavu proslave od pro\u0161lotjedne briselske izjave Kolinde Grabar-Kitarovi\u0107 i vala medijskog zgra\u017eanja koji ju brzo poklopio. Grabar-Kitarovi\u0107 je, ako uop\u0107e treba podsje\u0107ati, rekla da su “prednosti Unije ujedno i njeni nedostaci”: “Najve\u0107i je nedostatak, kako ga ja vidim kao predsjednica Hrvatske”, pojasnila je, “sloboda kretanja ljudi”.<\/p>\n

Ono \u0161to je uslijedilo, bilo je predvidljivo: od moralizatorskog zapomaganja<\/a> nad “bezobraznom i glupom” izjavom, preko podsje\u0107anja da je predsjednica jo\u0161 pro\u0161le godine poru\u010dila hrvatskim gra\u0111anima kako “mogu oti\u0107i ako smatraju da im ovdje nije dobro” pa do cini\u010dnog pitanja planira li vrhovna zapovjednica oru\u017eanih snaga mo\u017eda rasporediti trupe po granicama ne bi li sprije\u010dila masovni odljev stanovni\u0161tva, komentarima i kolumnama odjeknula je slo\u017ena evrofilna rafalna paljba. I pritom, na\u017ealost, mnogo toga proma\u0161ila.<\/p>\n

Prije svega, elementarnu faktografiju: promptno predsjedni\u010dino obrazlo\u017eenje<\/a> vlastite izjave kriti\u010dari su naprosto zanemarili, jer im je tako, valjda, bilo oportunije. Proma\u0161ila je i zna\u010daj briselske poruke: izre\u010dena na neobaveznom skupu tamo\u0161njeg think-tanka<\/em><\/a>, neusporedivo suzdr\u017eanija od izjava kakve u sredi\u0161njim institucijama Unije svakodnevno daju poljske ili ma\u0111arske vlasti, ona ne zna\u010di mnogo vi\u0161e od dobrodo\u0161log povoda za kratkotrajan lokalni skandal. Napokon, proma\u0161ila je i klju\u010dnu, takti\u010dku razinu: kao \u0161to je iz predsjedni\u010dine naknadne autokorekcije o\u010dito, njezin je istup slu\u017eio uglavnom tome da dodatno zao\u0161tri prepirku s hrvatskom Vladom, \u0161ire\u0107i polje borbe oko demografskih pitanja linijom sukoba izme\u0111u evrofilnih i umjereno evroskepti\u010dnih pozicija.<\/p>\n

Formalna sloboda i realna nu\u017enost kretanja<\/strong><\/p>\n

“Briselskog \u010dinovnika” Plenkovi\u0107a Grabar-Kitarovi\u0107 izaziva pokazuju\u0107i da je spremna, u ime navodnih interesa hrvatskoga naroda, u\u010diniti ne\u0161to \u0161to se on nikako ne usudi: kritizirati nedodirljivu Uniju. Da su ovda\u0161nji komentatori njenoj izjavi posvetili vi\u0161e pa\u017enje, primijetili bi, mo\u017eda, i da je usput prokomentirala slu\u017ebeni podatak Eurobarometra prema kojem u Hrvatskoj danas jedva tre\u0107ina ljudi smatra kako je \u010dlanstvo u Uniji dobro. Da su je stavili u kontekst unutra\u0161nje politike, sjetili bi se da je jedina masovnija evroskepti\u010dna stranka, \u017divi zid, ujedno i partija s najsna\u017enijim rastom glasa\u010dke podr\u0161ke. Da nisu, ukratko, ostali fokusirani na onih nekoliko rije\u010di o slobodi kretanja, shvatili bi da predsjednica \u2013 ma \u0161to tko o njoj i njenim novoformiranim stavovima mislio \u2013 samo zagrabila u neistra\u017eeni, duboki bazen potencijalnih evroskepti\u010dnih bira\u010da. Nekome to mo\u017ee djelovati bezobrazno: s obzirom na aktualne politi\u010dke odnose, ipak se doima relativno pametno.<\/p>\n

Naravno, to \u0161to su kritike Kolinde Grabar-Kitarovi\u0107 mahom bile proma\u0161ene ne zna\u010di i da je njena pozicija ispravna: ona je itekako kontradiktorna, pa istovremeno predla\u017ee skupe demografske mjere i smanjenje poreza kojim bi ih trebalo financirati, kuka nad odljevom stanovni\u0161tva i zaklinje se NATO-paktu da \u0107e biti vjerna \u010duvarica isto\u010dnih granica preko kojih bi neko novo stanovni\u0161tvo sutra moglo pristi\u0107i. Otpi\u0161emo li kontradikcije njene pozicije s moralizatorskih visina, me\u0111utim, ne\u0107emo vidjeti \u0161to u toj poziciji \u2013 Kolindi Grabar-Kitarovi\u0107 usprkos \u2013 ipak funkcionira. Doista: za\u0161to bi bilo tako skaredno re\u0107i da sloboda kretanja u Uniji predstavlja problem? Ona je, napokon, tek formalna sloboda, koja nam ne otkriva kako se kretanje ljudi zapravo odvija.<\/p>\n

A odvija se \u2013 toliko barem znamo \u2013 skoro isklju\u010divo jednosmjerno: s Istoka prema Zapadu, iz biv\u0161ih socijalisti\u010dkih dr\u017eava prema “naprednim” i “razvijenim” zemljama. Na\u010delna jednakost gra\u0111ana Unije stoga zamagljuje evidentnu neravnote\u017eu mo\u0107i: formalna sloboda kretanja ljudi jest problem, jer prikriva realnu nu\u017enost smjera kojim se ti ljudi kre\u0107u. Upravo zato je Grabar-Kitarovi\u0107 u Bruxellessu naglasila da govori “kao predsjednica Hrvatske”, upravo zato je ondje napala ideju Unije s “vi\u0161e brzina”, upravo zato je napomenula “da je EU u cjelini profitirala od \u010dlanstva Hrvatske, a Hrvatska jo\u0161 nije”.<\/p>\n

Slika prije pet godina<\/strong><\/p>\n

I upravo zato je medijski skandal s jednotjednim rokom trajanja tako lijep uvod u skoru proslavu petogodi\u0161njice pristupa: on nam otkriva kako to\u010dno danas izgleda konfiguracija politi\u010dkog polja posljednje primljene \u010dlanice EU-a. S jedne strane umjereni evroskepticizam predsjednice i \u017divog zida, svakoga sa svojom predizbornom ra\u010dunicom, koji sa zaka\u0161njenjem okupira prostor \u0161to je jo\u0161 prije pet godina bio \u0161irom otvoren: nakon nedemokratskih predpristupnih procesa, \u010dinjenice da je za ulazak u Uniju na referendumu glasala samo tre\u0107ina svih bira\u010da i prvih ozbiljnijih u\u010dinaka otvaranja granica, bilo je samo pitanje vremena kada \u0107e netko odigrati kartu masovnog nezadovoljstva.<\/p>\n

S druge strane, opet, defoltna evrofilija Vlade, ve\u0107ine parlamentarnih stranaka i mahom liberalnih komentatora, koji papagajski ponavljaju utrenirane mantre o temeljnim vrijednostima EU-a: kao da ih je pro\u0161lih pet godina potpuno mimio\u0161lo. A u pozadini, vrlo sli\u010dne premise. Jedni Uniju koriste radi lokalnih obra\u010duna; drugi odljev stanovni\u0161tva tuma\u010de isklju\u010divo u perspektivi unutra\u0161nje politike, kao da on s arhitekturom Unije nema ba\u0161 nikakve veze, pa naposljetku, paradoksalno, za samu Uniju djeluju manje zainteresirani od onih koji su spram nje skepti\u010dni. Ali tako to valjda i mora biti u malenoj dr\u017eavi na evropskoj periferiji, \u010diji glas u Bruxellessu ne zna\u010di mnogo: \u0161iroki jaz izme\u0111u “razvijenih” i “nerazvijenih” dr\u017eava, jednosmjerne linije migracija i ostali krupni problemi EU-a pretvaraju se u sitne \u017eetone za lokalno politikantsko potkusurivanje.<\/p>\n

Mo\u017eda je stoga ovih dana, uo\u010di opse\u017enijih medijskih rekapitulacija, zanimljivo prisjetiti se i kritike evrointegracija koja je prije pet godina bila razvijena na lijevim marginama: primjerice, u dva tematska bloka Demokratske inicijative protiv Europske unije koji su pod naslovom “S onu stranu Schengena” bili objavljeni u dvotjedniku Zarez, a danas su dostupni<\/a> na stranicama portala Slobodni Filozofski. Ondje formulirana upozorenja na strukturne asimetrije Unije, njene demokratske deficite, pogubne posljedice privatizacije industrije ili u\u010dinke zadane prekarizacije rada tada su djelovala poput incidenta koji \u010ditaocima, eventualno, otkriva pone\u0161to novo o EU, ali sa “stvarnom” politikom nema odvi\u0161e veze: danas, kako vidimo, ta je incidentalna simptomatika postala dijelom politi\u010dke i medijske matice, a rubne su se kritike komforno preselile u srednju struju.<\/p>\n

Prostor za lijevi iskorak<\/strong><\/p>\n

Od trijumfalizma naknadne potvrde vlastitih dijagnoza ovda\u0161nja ljevica pritom, naravno, nema mnogo toga: njene su analiti\u010dke pogotke \u010ditavo vrijeme pratili politi\u010dko-organizacijski proma\u0161aji, pa teme koje je otvarala prije pet godina sada eksploatiraju mo\u0107niji politi\u010dki igra\u010di. Ipak, sitni pomaci u strana\u010dkom organiziranju i koaliranju na lokalnim razinama \u2013 prvenstveno, za sada, u zagreba\u010dkoj Gradskoj skup\u0161tini, gdje se zahvaljuju\u0107i Lijevom bloku po prvi puta \u010duje glas ljevice \u2013 mogli bi imati i ne\u0161to krupnije posljedice. Idu\u0107i izbori za Evropski parlament, napokon, odr\u017eavaju se za manje od godinu dana: dobra prilika da se lijeva politika oku\u0161a u smislenijoj artikulaciji narodnog nezadovoljstva od onih \u0161to ih danas nude kontradiktorna predsjednica i pustopa\u0161ni \u017eivozida\u0161i.<\/p>\n

Ne uspije li, rasplet nije te\u0161ko predvidjeti: za pet godina, uo\u010di nove okrugle obljetnice i novih evroparlamentarnih izbora, na kritici Evropske unije politi\u010dke \u0107e poene i dalje skupljati ljudi koje Unija zapravo ne zanima; barem ne toliko koliko ih zanima zauzimanje vlastitih pozicija na njenoj osiroma\u0161enoj i raseljenoj periferiji. Neka nova Kolinda Grabar-Kitarovi\u0107, dakle, neki novi \u017divi zid. Ili, da stvar bude jo\u0161 gora: posve ista predsjednica i posve ista opozicija.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Bli\u017ei se peta godi\u0161njica ulaska Hrvatske u Evropsku uniju: nismo mogli po\u017eeljeti ljep\u0161u najavu proslave od pro\u0161lotjedne briselske izjave Kolinde Grabar-Kitarovi\u0107 i vala medijskog zgra\u017eanja…<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":24124,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[243],"theme":[456],"country":[38],"articleformat":[450],"coauthors":[58],"class_list":["post-24121","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-eu","theme-politika","country-hrvatska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/24121","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=24121"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/24121\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":24127,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/24121\/revisions\/24127"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/24124"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=24121"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=24121"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=24121"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=24121"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=24121"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=24121"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=24121"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}