Ovoga ljeta ne postoje izbjeglice, ve\u0107 samo “ilegalni migranti”. Ova naizgled mala terminolo\u0161ka promjena dobro ilustrira \u0161to se sve u protekle tri godine promijenilo na europskom kontinentu. O izbjeglicama se vi\u0161e ne pri\u010da ne zato \u0161to bi u odnosu na 2015. bilo manje ratova u Africi ili Bliskom istoku, ve\u0107 zato \u0161to su \u010dlanice EU zauzele sasvim druga\u010diji stav prema svojim me\u0111unarodnim obavezama, a europski mediji prema ljudskim \u017eivotima. To je osobito vidljivo u zemljama poput Hrvatske. Prije nepune tri godine, u\u010dinjeni su veliki napori da se zemlja predstavi kao druga\u010dija u odnosu na susjede, osobito Ma\u0111arsku i Sloveniju. Nasuprot njihovim bodljikavim \u017eicama koje su ozlje\u0111ivale (i jo\u0161 ozlje\u0111uju) ljude i \u017eivotinje, i njihovim policajcima koji su pendre\u010dili (i pendre\u010de) izmrcvarene izbjeglice s drugog kraja svijeta, hrvatska je dr\u017eava za njih organizirala prijevoz vlakom, a djeci davala sokove.<\/p>\n
Tri godine kasnije, Hrvatska se mo\u017ee pohvaliti da je daleko prestigla svoje ozlogla\u0161ene susjede upotrebom vatrenog oru\u017eja protiv izbjeglica u vi\u0161e navrata. Osobito se simptomati\u010dan doga\u0111aj odvio prije tri tjedna kada je policija prilikom prelaska granice u okolici Srba barem jedno dijete upucala u glavu. Jo\u0161 uvijek nije jasno za\u0161to su policijski slu\u017ebenici upotrijebili smrtonosno sredstvo protiv djece, a dilemu nije sasvim razjasnilo ni naknadno priop\u0107enje prema kojem su se zbog jurnjave kombija osjetili \u017eivotno ugro\u017eenima. No ono \u0161to je puno va\u017enije je to da je ne samo dr\u017eavna, ve\u0107 i javna reakcija gotovo sasvim izostala. Dapa\u010de, prema pojedinim vrlo nepouzdanim mjerenjima “javnog raspolo\u017eenja”, velik broj gra\u0111ana prihvatio je policijsku verziju pri\u010de \u2013 koju su papagajski ponavljali novinari \u2013 o tome kako je pucanje djeci u glavu “uspje\u0161na akcija sprje\u010davanja krijum\u010darenja ljudi”.<\/p>\n
Ilegalna borba, legitimne migracije<\/strong><\/p>\n Stvar je tim \u010dudnija ako se zna da su to isti mediji i ista “javnost” koja je prije tri godine samozadovoljno sama sebe hvalila kao neusporedivo humaniju u odnosu na one u susjedstvu. Puno se spekuliralo o tome za\u0161to su Hrvati bolji od Slovenaca i Ma\u0111ara. Mo\u017eda je stvar u tome da su oni sami do\u017eivjeli izbjegli\u010dku havariju, mo\u017eda kod nas \u017eivi neki autenti\u010dniji kr\u0161\u0107anski duh. Sve te mistifikacije danas se \u010dine krajnje neuvjerljivima. Ako je hrvatska politika prema izbjeglicama doista specifi\u010dna u odnosu na susjede, onda je to samo u tome do koje mjere vjerno slijedi migove (bolje re\u0107i naredbe) iz Njema\u010dke i drugih zapadnih zemalja. Naime, iako je pucanje po izbjeglicama privuklo pa\u017enju tek ovog prolje\u0107a, kontinuirano i organizirano ilegalno nasilje policije prema njima traje najmanje dvije godine, otkad je porast rasizma u Njema\u010dkoj prisilio vladu te zemlje da odustane od promocije “kulture dobrodo\u0161lice”.<\/p>\n Radi se o notornoj policijskoj praksi pushbacka<\/em> (odgurivanja), koju primjenjuju mnoge zemlje na granicama Unije. Unato\u010d tome \u0161to tu rije\u010d svakodnevno koriste politi\u010dari, policija i mediji, izbjegli\u010dki nedokumentirani prelasci granice nisu nu\u017eno u svakom smislu “ilegalni”. Naime, izbjeglice bez dokumenata imaju pravo zatra\u017eiti azilnu za\u0161titu na teritoriju zemlje na koju su pobjegli, a pritom se pretpostavlja da taj bijeg \u010desto nije regularnim kanalima. Policija to jako dobro zna. Stoga primjenjuje princip da onima koji imaju pravo da zatra\u017ee azil nakon \u0161to su pre\u0161li granicu to pravo sasvim ilegalno oduzima. Onaj tko u Hrvatskoj zatra\u017ei azil nakon nedokumentiranog prelasna granice biva protuzakonito izba\u010den iz zemlje, a doslovno tisu\u0107e svjedo\u010danstava sugeriraju i kako hrvatska policija u toj svojoj ilegalnoj raboti nerijetko jo\u0161 i prebija i plja\u010dka izbjeglice.<\/p>\n Doprinos Europi<\/strong><\/p>\n Upravo to se dogodilo djevoj\u010dici Madini, koju je po svemu sude\u0107i policija ilegalno protjerala iz Hrvatske i pritom uzrokovala njezinu smrt na pruzi kod \u0160ida. Jednom kada je policija uspjela izbje\u0107i odgovornost za tu smrt, bilo je pitanje vremena kada \u0107e njezino pona\u0161anje eskalirati. Jednom kada je pucanje djeci u glavu legitimirano, bojimo se i pomisliti \u0161to je sljede\u0107e. Osobito u tom smislu zabrinjava \u010dinjenica da njema\u010dka vlada upravo prolazi vrlo te\u0161ku krizu jer bavarski dio vladaju\u0107e koalicije zahtijeva sna\u017enije rasisti\u010dku retoriku protiv izbjeglica i otvorenije kr\u0161enje me\u0111unarodnog prava koje regulira za\u0161titu izbjeglica. Pristajanje na to daljnje pogor\u0161anje moglo bi imati nesagledive posljedice, osobito zato \u0161to se posljednjih mjeseci na gotovo tjednim eurosamitima najavljuje nekakvo “kona\u010dno rje\u0161enje” za pitanje migracija.<\/p>\n Kakvo god ono bilo (a ne mo\u017ee biti dobro), hrvatski ministar unutra\u0161njih poslova Davor Bo\u017einovi\u0107 je ve\u0107 pro\u0161log tjedna prilikom posjete Bavarskoj uspio izjaviti kako je hrvatsko sudjelovanje u “borbi protiv ilegalnih migracija na\u0161 najve\u0107i doprinos Europskoj uniji”. I to unato\u010d tome \u0161to je prije rije\u010d o ilegalnoj borbi protiv izbjeglica nego borbi protiv ilegalnih migracija. Razina cinizma je gotovo zastra\u0161uju\u0107a. Dovoljna da pomislimo kako bi svima onima koji misle da je pucanje djeci u glavu njihov najva\u017eniji doprinos civilizaciji jedini dostojanstveni potez bio to da “smrtonosna sredstva” usmjere prema vlastitoj sljepoo\u010dnici.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Ovoga ljeta ne postoje izbjeglice, ve\u0107 samo “ilegalni migranti”. Ova naizgled mala terminolo\u0161ka promjena dobro ilustrira \u0161to se sve u protekle tri godine promijenilo na europskom kontinentu. O izbjeglicama se vi\u0161e ne pri\u010da ne zato \u0161to su bi u odnosu na 2015. bilo manje ratova u Africi ili Bliskom istoku, ve\u0107 zato \u0161to su \u010dlanice EU zauzele sasvim druga\u010diji stav prema svojim me\u0111unarodnim obavezama, a europski mediji prema ljudskim \u017eivotima…<\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":24114,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[],"tags":[46],"theme":[458],"country":[38],"articleformat":[205],"coauthors":[26],"class_list":["post-24113","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","tag-migracije","theme-drustvo","country-hrvatska","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/24113","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=24113"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/24113\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":24115,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/24113\/revisions\/24115"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/24114"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=24113"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=24113"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=24113"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=24113"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=24113"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=24113"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=24113"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}