{"id":24107,"date":"2018-06-18T07:00:44","date_gmt":"2018-06-18T06:00:44","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=24107"},"modified":"2021-02-25T10:51:42","modified_gmt":"2021-02-25T09:51:42","slug":"albanija-stvaranje-pakla-za-radnike","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=24107","title":{"rendered":"Albanija: stvaranje pakla za radnike"},"content":{"rendered":"

Sli\u010dno razvojnim strategijama u mnogim drugim zemljama, albanska vlada nastoji privu\u0107i strane investitore nude\u0107i privilegirani pristup zna\u010dajnim resursima zemlje te izrazito potpla\u0107en i discipliniran rad lokalnog stanovni\u0161tva. No takva strategija nije omogu\u0107ila ekonomski procvat, iako je stvorila socijalnu katastrofu.<\/strong><\/p>\n

Enver Ko\u00e7i je \u0161ezdeset\u0161estogodi\u0161nji rudar iz Bulqize, koji je u o\u017eujku ove godine izgubio \u017eivot na svom radnom mjestu. Iako je zapo\u010deta istraga o njegovoj smrti, ona je brzo zatvorena, i to nakon \u0161to je tu\u017eiteljstvo zaklju\u010dilo kako zakoni ne predvi\u0111aju odgovornost za tip nesre\u0107e koja je njega zadesila. Pritom je on peti poginuli rudar u istom rudniku od po\u010detka ove godine. Aktivisti Politi\u010dke organizacije (Organizata Politike), udru\u017eenja koje se bavi radni\u010dkim pravima, izra\u010dunali su pak kako je barem 43 rudara poginulo na radnom mjestu u posljednjih pet godina, otkad je vladaju\u0107a Socijalisti\u010dka stranka (PS) do\u0161la na vlast. Stoga su povodom Me\u0111unarodnog dana rada ispred Ministarstva energetike i industrije u znak protesta postavili 43 rudarske kacige. No uobi\u010dajeno je za albanske dr\u017eavne institucije da se ne osje\u0107aju odgovornima za ove smrti, ve\u0107 dapa\u010de, da odgovornost prebacuju na same poginule radnike.<\/p>\n

Rudari \u010dine jako mali dio albanske radni\u010dke klase, iako su rudnici svojevremeno bili bastioni radni\u010dkog organiziranja. U Bulqizi, jo\u0161 uvijek najzna\u010dajnijem rudarskom sredi\u0161tu, stotine radnika svakodnevno rade u izrazito opasnim uvjetima. Dr\u017eava se nije samo povukla iz upravljanja rudnicima (koji su pod koncesijom), ve\u0107 je i odustala od poku\u0161aja da regulira sigurnost na radu. Kroz notorna “javno-privatna partnerstva”, radarska je okna prepustila nizu oligarha iz Tirane, lokalnim \u0161erifima i mafiji. Radnici pritom nisu samo izlo\u017eeni u\u017easnim uvjetima koje im name\u0107u ti novi \u0161efovi. \u010clanovi njihovih obitelji, uklju\u010duju\u0107i i djecu, prisiljeni su na samostalno ilegalno rudarenje u oknima s nejasnim vlasni\u0161tvom gdje na svoju ruku izvla\u010de uglavnom krom, koji onda prodaju lokalnim trgovcima na crno, \u010desto usko povezanima s policijom i vlastima.<\/p>\n

Drugi nekada va\u017ean ekonomski sektor \u2013 naftna industrija \u2013 smje\u0161tena je uglavnom u Ballashu i Fieru, gdje se nalaze rafinerije. No zapu\u0161tanje, izostanak ulaganja i privatizacijska plja\u010dka koju su zajedno izvele vlasti u Tirani i lokalni oligarsi gotovo su uni\u0161tili sektor. Tijekom proteklih godinu dana vi\u0161e od tisu\u0107u radnika dobilo je otkaz, a mnogi od njih mjesecima prije nisu dobivali pla\u0107e. Prije par mjeseci nova tvrtka je dobila kontrolu nad naftnim rafinerijama, a otpu\u0161tanja su bila njezina glavna metoda “racionalizacije tro\u0161kova”. No to je bio samo po\u010detak. Dobar dio otpu\u0161tenih ponovno je zaposlen, ali vlasnici su im rekli da dugovi formalno biv\u0161eg vlasnika vi\u0161e ne vrijede i da kre\u0107u ispo\u010detka, kao da u rafineriji nikada nisu ni radili. Tako\u0111er, radnici su obavije\u0161teni kako novi vlasnik ne\u0107e tolerirati nikakve sindikalne aktivnosti koje \u0107e ubudu\u0107e biti povod za kolektivne otkaze. Dobar dio radnika nije imao drugog izbora nego da prihvati ove uvjete.<\/p>\n

Vladina strategija<\/strong><\/p>\n

Radnici u rudnicima ili rafinerijama \u010desto izgledaju tek kao ostaci stare radni\u010dke klase, dok ve\u0107ina novih industrijskih radnika radi u rastu\u0107oj i uspje\u0161noj (iz perspektive vlasnika) industriji cipela i odje\u0107e. Prema istra\u017eivanju<\/a> o polo\u017eaju radni\u010dke klase u Albaniji koje je obavio Institut za socijalnu kritiku i emancipaciju, rije\u010d je o najni\u017ee pla\u0107enim poslovima u zemlji. U zna\u010dajnom broju slu\u010dajeva, realna pla\u0107a je ni\u017ea od slu\u017ebene minimalne \u2013 prilikom podizanja pla\u0107e mnogi su radnici prisiljeni dio predati poslodavcu. Uz to, 72% radnica u tom sektoru radi prekovremeno za \u0161to u pravilu nisu pla\u0107ene, nisu ni na koji na\u010din organizirane i izrazito su upla\u0161ene kada pri\u010daju o svom radnom mjestu, bilo s novinarima, bilo s radni\u010dkim organizacijama. Osobito je zanimljiv jedan slu\u010daj u Beratu, gdje postoji sindikat, ali samo na papiru, a \u0161ef firme je ujedno i sindikalni povjerenik. Gotovo sve radnice u tom sektoru su \u017eene iz malih gradova, sela ili s periferije ve\u0107ih gradova. Ve\u0107ina njih uz sve to obavlja i sav posao u ku\u0107anstvu.<\/p>\n

Za radnike je na neki na\u010din jo\u0161 gore to \u0161to njihovi \u0161efovi nisu dio albanske krupne bur\u017eoazije, ve\u0107 u osnovi rade za velike multinacionalne. To zna\u010di da sami nemaju dovoljno kapitala da omogu\u0107e visoku produktivnost, a i njihove stope profita su relativno niske. Sve to je posljedica strukturne deformacije karakteristi\u010dne za perifernu ekonomiju. Veliku bur\u017eoaziju proizvodnja ne zanima osobito, a glavni izvor profita nisu joj tvorni\u010dki pogoni, ve\u0107 privilegirani pristup prirodnim resursima poput ruda, rijeka, obale ili puteva. Tako\u0111er sna\u017eno ula\u017eu u spekulativni nekretninski sektor ili obavljaju neke od funkcija dr\u017eave kroz “javno-privatna partnerstva”. U svim ovim slu\u010dajevima, u pravilu imaju sna\u017ene veze s vladom, te su i u tom smislu privilegirani u odnosu na svoje sitnije konkurente.<\/p>\n

Sukobi izbijaju na povr\u0161inu<\/strong><\/p>\n

Stvari u jo\u0161 jednom bujaju\u0107em sektoru \u2013 call centrima<\/em> \u2013 stoje donekle druga\u010dije. Radnici u velikim uredima multinacionalki poput Teleperformancea imaju relativno visoka primanja u odnosu na druge radnike u Albaniji, ali tako\u0111er imaju i izrazito visoko nezadovoljstvo svojim poslom. Osim \u0161to ga smatraju besmislenim, izlo\u017eeni su velikim pritiscima poslodavca, a uz to najve\u0107i dio primanja u osnovi im ovisi o uspostavi kontakta s klijentom i drugim faktorima na koje mogu tek djelomi\u010dno utjecati. Nezadovoljstvo je tim ve\u0107e zato \u0161to je rije\u010d o studentima ili ljudima sa zavr\u0161enim fakultetom bez nade da bi se nekad mogli zaposliti u svojoj struci.<\/p>\n

Takvi radni uvjeti naravno nisu nikakva slu\u010dajnost, ve\u0107 posljedica vladine politike da privla\u010di strane investitore neovisno o tome kakve oni radne uvjete pru\u017eaju. Prije tri godine, premijer Edi Rama javno je pozvao talijanske investitore da do\u0111u u zemlju obja\u0161njavaju\u0107i kako je klju\u010dna prednost to \u0161to ne postoje sindikati. Tako\u0111er, vlada intenzivno uni\u0161tava sve mogu\u0107e mre\u017ee za\u0161tite za najsiroma\u0161nije stanovni\u0161tvo kako bi ih efikasnije natjerali da pristanu na potpla\u0107ene poslove. No nezaposleni radnici i oni s nesigurnim radnim mjestima zapravo imaju drugu mogu\u0107nost, a velik broj njih je doista i koristi. Zbog ugovora o slobodnom kretanju izme\u0111u Albanije i Europske unije, zemlja je izlo\u017eena sna\u017enom iseljavanju, osobito u Njema\u010dku, gdje ljudi koji su formalno samo u privremenoj posjeti zapravo mjesecima rade na crno. Ako ih se otkrije mogu biti izba\u010deni iz zemlje, no brojke jasno pokazuju da ih puno vi\u0161e uspije zadr\u017eati svoje ilegalne poslove nego \u0161to ih je izba\u010deno.<\/p>\n

Jo\u0161 jedna mogu\u0107nost za pre\u017eivljavanje je rad u ilegalnom uzgoju ha\u0161i\u0161a. Poljoprivredni radnici u toj bran\u0161i pla\u0107eni su dva do tri puta vi\u0161e nego oni u tvornicama cipela ili odje\u0107e. Ta je situacija \u010dak ponukala neke vlasnike tvornica da dilere optu\u017ee za nelojalnu konkurenciju i napuhivanje radni\u010dkih pla\u0107a. Dr\u017eavno toleriranje raznih ilegalnih aktivnosti je tijekom cijele tranzicije bilo klju\u010dni ispu\u0161ni ventil koji je ljude odr\u017eavao na \u017eivotu. No proteklih godina postoje jasne naznake da se te tradicionalne “rute izlaska” zatvaraju jedna za drugom, zbog \u010dega klasni sukobi izbijaju na povr\u0161inu.<\/p>\n

S engleskog preveo: Nikola Vukobratovi\u0107<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Enver Ko\u00e7i je \u0161ezdeset\u0161estogodi\u0161nji rudar iz Bulqize, koji je u o\u017eujku ove godine izgubio \u017eivot na svom radnom mjestu. Iako je zapo\u010deta istraga o njegovoj smrti, ona je brzo zatvorena, i to nakon \u0161to je tu\u017eiteljstvo zaklju\u010dilo kako zakoni ne predvi\u0111aju odgovornost za tip nesre\u0107e koja je njega zadesila…<\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":24109,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[85],"theme":[455],"country":[65],"articleformat":[450],"coauthors":[57],"class_list":["post-24107","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-radnicki-pokret","theme-rad","country-albanija","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/24107","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=24107"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/24107\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":24112,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/24107\/revisions\/24112"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/24109"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=24107"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=24107"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=24107"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=24107"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=24107"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=24107"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=24107"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}