Prigovor da sumnjivim “javno-privatnim partnerstvima” zapravo puni d\u017eepove svojih suradnika javnim novcem jedan je od \u010de\u0161\u0107ih prigovora vladi Albanije i premijeru Ediju Rami. Kako je ve\u0107ina atraktivnih pogona i biv\u0161ih dr\u017eavnih poslovnih subjekata davno privatizirana i uglavnom propala, sve \u010dime aktualna vlada \u2013 barem prema tvrdnjama kriti\u010dara \u2013 mo\u017ee namiriti svoje \u0161ti\u0107enike su stvari poput koncesija na autoceste i drugu infrastrukturu. Me\u0111utim najnoviji plan vlade za “javno-privatno partnerstvo” jo\u0161 je bizarniji: u koncesiju \u0107e dati Nacionalno kazali\u0161te. To\u010dnije, predat \u0107e gra\u0111evinsko zemlji\u0161te u sredi\u0161tu Tirana na kojem se trenutno nalazi sredi\u0161nja kazali\u0161na ku\u0107a u zemlji. Prema krajnje sumnjivom dogovoru, privatni “partner” bi na toj lokaciji izgradio poslovno-stambenu zgradu, a onda bi na drugom mjesto napravio novu zgradu kazali\u0161ta.<\/p>\n
Protiv takvog dogovora \u017eale se<\/a> primarno glumci i drugi radnici u kazali\u0161tu zabrinuti da bi u toj razmjeni zemlji\u0161ta mogli ostati bez radnog mjesta. Glasno negoduje i opozicija i dio medija koji u svemu vide korupciju, a i dio konzervatorske javnosti je zabrinut. Naime, dana\u0161nja zgrada kazali\u0161ta je gra\u0111ena kasnih tridesetih za potrebe talijanskih okupacijskih vlasti, a 1945. je, kao tada jedna od rijetkih reprezentativnih zgrada u glavnom gradu, pretvorena u Narodno kazali\u0161te, prvu ozbiljniju kazali\u0161nu ustanovu u zemlji. Ona je 1991. preimenovana u Nacionalno kazali\u0161te koje je ostalo na istom mjestu. No lokacija je o\u010dito preatraktivna da bi zgrada pre\u017eivjela tranziciju. Da nesre\u0107a bude gora, sve su \u0161anse da \u0107e s Nacionalnim kazali\u0161te iz centra grada biti istjerano i povezano Eksperimentalno kazali\u0161te, koje bi trebao zamijeniti sli\u010dan poslovno-stambeni kompleks.<\/p>\n Bolja budu\u0107nost ne smije\u0161i se ni nacionalnoj radiotelevizijskoj ku\u0107i (RTSh). Ona dodu\u0161e ne bi trebala ostati bez svoje zgrade (barem zasad), ali bi lako mogla ostati bez monopola nad onim \u0161to je \u010dini specifi\u010dnim u odnosu na privatne konkurente \u2013 nacionalnom pretplatom. U mnogim zemljama postoji \u0161iroko rasprostranjeno nezadovoljstvo RTV pretplatom, zbog \u010dega se tra\u017ei njezino ukidanje. U Albaniji se ide u drugom smjeru: dr\u017eava \u0107e dio pretplate naprosto preusmjeriti<\/a> privatnim televizijama. Prema planu bi se pretplata \u2013 koja se napla\u0107uje preko ra\u010duna za struju \u2013 trebala uve\u0107ati za 50%. Ve\u0107i dio bi ostao RTSh-u i koristio bi se za otplatu kredita koji je na ime nacionalne televizijske ku\u0107e podignut za obnovu infrastrukture (uvo\u0111enje digitalnog signala itd.). Ostatak bi se pak raspore\u0111ivao svim televizijskim ku\u0107ama i to na temelju \u2013 gledanosti.<\/p>\n