Uz za\u0161titu titule obnovljivih\u00a0izvora energije, planira se maksimalno iskori\u0161tavanje hidropotencijala balkanskih rijeka. Pritom se ne vodi ra\u010duna o povezanosti razli\u010ditih sustava, poput poljoprivrednih ili ribolovnih, s potrebama za pitkom vodom. Ovim se projektima dugoro\u010dni ekonomski i ekolo\u0161ki interesi zanemaruju pred \u0161to br\u017eim povratom investicija.<\/b><\/p>\n
Groznica hidroenergetskog booma<\/em><\/a> koja trese podru\u010dje cijelog Balkana problem je koji zahtijeva reviziju energetskih projekata vezanih za iskori\u0161tavanja vodnih resursa. S planiranih 2683<\/a> hidroenergetskih projekata u dr\u017eavama na podru\u010dju Balkana, name\u0107e se pitanje menad\u017ementa te odr\u017eivosti vodnih resursa i ekosistema. Budu\u0107i da o vodnim resursima ovise i drugi sektori, poput javne vodoopskrbe i poljoprivrede, nadle\u017ene institucije imaju odgovornost da osiguraju jednak pristup vodi svim korisnicima. Kompleksnost menad\u017ementa vodnih resursa mo\u017eda se najbolje o\u010dituje u slu\u010daju podru\u010dja kroz koje prolaze rijeke Neretva i Trebi\u0161njica. Njihov tok obuhva\u0107a dvije dr\u017eave (Hrvatsku i BiH) i podru\u010dje na kojem \u017eivi oko pola milijuna ljudi koji se snabdijevaju vodom preko tih dviju rijeka.<\/p>\n Problematika vodnog menad\u017ementa Trebi\u0161njice i Neretve kompleksna je utoliko \u0161to strate\u0161ka odluka u jednoj dr\u017eavi, npr. poput izgradnje hidrocentrale, mo\u017ee u drugoj dr\u017eavi negativno utjecati na sustav javne vodoopskrbe. To dodatno ote\u017eava upravljanje vodovodnim resursima i izradu strategija pojedinih dr\u017eava. Me\u0111usobna zavisnost tih zemalja u kontekstu vodnih rezerva rijeke Neretve i Trebi\u0161njice daje slu\u010daju me\u0111unarodnu politi\u010dku dimenziju te zahtijeva njihovu suradnju kako bi postoje\u0107e vodne rezerve bile dostupne svim sektorima u pojedina\u010dnim dr\u017eavama.<\/p>\n Studijom koju je proveo WWF ispitane su vodne rezerve Neretve i Trebi\u0161njice. Rezultati jednozna\u010dno pokazuju vrijednost vodnih resursa za lokalnu ekonomiju na podru\u010dju koje navedene rijeke obuhva\u0107aju. Analizirani sektori u studiji su hidroenergija, poljoprivreda i javna vodoopskrba. Mada studija mo\u017ee ostaviti dojam vode kao tek ekonomskog resursa, istovremeno ona jasno pokazuje relacije izme\u0111u navedena tri sektora u kontekstu potro\u0161nje vode i prihoda specifi\u010dnog sektora. Glavni cilj studije je ukazati donositeljima odluka u svakoj od dr\u017eava, na kompleksnost i multidimenzionalnost menad\u017ementa vodnih resursa za potrebe svih sektora. \u010cinjenica da na globalnom nivou rezerve pitke vode iznose oko 2,5 posto<\/a> povr\u0161ine planeta dovoljno govori o tome koliko upravljanje vodnim resursima mora biti ozbiljan i strate\u0161ki promi\u0161ljen posao.<\/p>\n Opseg energetskih projekata<\/strong><\/p>\n Voda koja se koristi za hidroenergiju tako\u0111er se djelomi\u010dno koristi za javnu vodoopskrbu i navodnjavanje poljoprivrednih povr\u0161ina putem mre\u017ee brana i tunela. Hrvatska i BiH (Federacija i Republika Srpska) imaju hidroenergetska postrojenja na Trebi\u0161njici koja opskrbljuju sve navedene\u00a0funkcije. U brojkama, u 2016. godini se u hidrocentralama na Trebi\u0161njici proizvelo ne\u0161to vi\u0161e od 2.000 GWH elektri\u010dne energije \u010dija vrijednost iznosi oko 156 milijuna eura na godi\u0161njem nivou. Za dobivenu koli\u010dinu elektri\u010dne energije bilo je potrebno usmjeriti u hidrocentrale oko 2,7 bilijuna metara kubnih vode. Preciznije, to zna\u010di da je za jedan euro dobiti od struje proizvedene hidroenergijom potrebno utro\u0161iti oko 19 kubika vode.\u00a0 Odluke vezane za proizvodnju hidroenergije poput, koliko vode je pu\u0161teno u sistem proizvodnje elektri\u010dne energije, na kojim mjestima te u kojim razdobljima godine, imaju zna\u010dajan utjecaj na ostale sektore.<\/p>\n Na rijeci Neretvi se nalazi sedam hidroenergetskih postrojenja koja vr\u0161e proizvodnju elektri\u010dne energije na podru\u010dju BiH. \u010cetiri postrojenja dijelom su Elektroprivrede Hrvatske zajednice Herceg Bosne, dok Elektroprivreda Bosne i Hercegovine ima tri postrojenja. Prema dostupnim podacima, 2016. godine je proizvedeno oko 2.400 GWH, \u010dija vrijednost iznosi oko 219 milijuna eura. Za jedan euro dobivene vrijednosti je bilo potrebno utro\u0161iti oko 35,5 metara kubnih vode, \u0161to je gotovo dvostruko vi\u0161e nego \u0161to proizvode hidroenergetska postrojenja na Trebi\u0161njici.<\/p>\n Hrvatska i Republika Srpska ve\u0107 godinama najavljuju izgradnju HE Dubrovnik 2 , dok Crna Gora planira izgradnju HE Boka u Boki Kotorskoj. Obe hidrocentrale bi izvla\u010dila vodne rezerve iz Bile\u0107kog jezera koje nalazi u Republici Srpskoj i koje se spaja u rijeku Trebi\u0161njicu. S druge strane, Trebi\u0161njica se preko Popovog polja ulijeva u rijeku Krupu, a zatim u samu Neretvu \u0161to \u010dini te dvije rijeke me\u0111usobno povezanima u kontekstu vodnih rezervi i kapaciteta protoka. Npr. ako bi se HE Dubrovnik 2<\/a> ili HE Boka<\/a> u Crnoj Gori izgradili, smanjila bi se koli\u010dina vode koja se iz Trebi\u0161njice dijelom ulijeva u Neretvu. Time bi se smanjili kapaciteti navodnjavanja za potrebe poljoprivrede na podru\u010dju BiH i Hrvatske kroz koje Neretva prolazi. Tako bi se direktno dovelo u opstanak poljoprivrede koja ima va\u017ean ekonomski zna\u010daj za to podru\u010dje.<\/p>\n Prihodi od poljoprivrede<\/strong><\/p>\n Postotak poljoprivrednih povr\u0161ina koje se navodnjavaju u BiH iznosi 23 posto Hercegova\u010dko-neretvanskom kantonu dok u Zapadno hercegova\u010dkom iznosi oko 26 posto. Prihodi od navodnjavanih poljoprivrednih povr\u0161ina u oba kantona iznose oko 23 milijuna eura. U relaciji izme\u0111u potro\u0161nje vode i poljoprivrednih prihoda, studija WWF-a pokazuje da je za jedan euro dobiti potrebno oko 6.8 metara kubnih vode.<\/p>\n S druge strane granice, u Hrvatskoj, uzgoj mandarina je tradicionalna poljoprivredna kultura koja se vezuje za kraj uz deltu Neretve. Proizvodnja mandarina je ovisna o navodnjavanju iz Neretve koja prolazi tim podru\u010djem. Za oko 11.000 ljudi u delti Neretve uzgoj mandarina je primarni ili sekundarni izvor prihoda. Oko 50 posto poljoprivredne proizvodnje u delti Neretve otpada na mandarine. Posljednjih godina prosje\u010dna godi\u0161nja dobit od prodaje mandarina je iznosila 15 milijuna eura. Relacija izme\u0111u potro\u0161nje vode i dobiti od prodaje mandarina ukazuje da je za 1 euro dobiti potrebna potro\u0161nja od 5,8 kubika vode.<\/p>\n Kad se usporede podaci o potro\u0161nji vode i dobiti u sektorima hidroenergije i poljoprivrede u kontekstu iskori\u0161tavanja vodnih resursa, mo\u017ee se zaklju\u010diti da je isplativije i smislenije ulagati u poljoprivredu nego u hidroenergiju. Me\u0111utim, stvari u realnosti nisu tako jednostavne. Svaka od pojedina\u010dnih dr\u017eava ima i energetske potrebe sukladno kojima i kreira svoje energetske strategije. Ono \u0161to je va\u017eno imati na umu jest da politi\u010dke odluke koje se donose u kontekstu menad\u017ementa vodnih resursa, vode ra\u010duna o svim sektorima koji su direktno ovisni o njima. Favoriziranje jednog sektora u ovom slu\u010daju \u0107e nu\u017eno biti na \u0161tetu drugog sektora.<\/p>\n Osiroma\u0161eni rije\u010dni tokovi<\/strong><\/p>\n Vodne zalihe Neretve i Trebi\u0161njice opskrbljuju pitkom vodom dio podru\u010dja u BiH, Crnoj Gori i Hrvatskoj. U kontekstu me\u0111upovezanosti vodnih resursa na dr\u017eavnim nivoima, indikativan je slu\u010daj sa vodoopskrbom Dubrova\u010dko-neretvanske \u017eupanije koja dobiva vodu iz Neretve. Posredstvom 11 distribucijskih punktova, pitkom vodom opskrbljuju\u00a0se 22 op\u0107ine u Dubrova\u010dko-neretvanskoj \u017eupaniji, uklju\u010duju\u0107i otoke Kor\u010dulu, Mljet i Lastovo. Tijekom ljeta, zbog razvoja turizma i pove\u0107anog priljeva ljudi u ovom podru\u010dju, potrebe za pitkom vodom se znatno pove\u0107avaju.<\/p>\n Kao i s poljoprivrednim navodnjavanjem, projekti poput HE Dubrovnik 2<\/a>, HE Dabar<\/a> i HE Boka koji se planiraju na Trebi\u0161njici predstavljaju opasnost za vodne rezerve Neretve. Oni zahtijevaju velike hidrotehni\u010dke zahvate koji bi preusmjerili dio sliva Neretve u sliv Trebi\u0161njice. Za potrebe proizvodnje elektri\u010dne energije HE Dubrovnik preusmjerava se 90 kubika vode u sekundi. Izgradnjom HE Dubrovnik 2 kapacitet bi se pove\u0107ao na 210 kubika u sekundi \u0161to bi dovelo do velike redukcije vode u toku Neretve, a samim time bi se smanjio kapacitet opskrbe pitkom vodom i kapacitet navodnjavanja na podru\u010dju Dubrova\u010dko-neretvanske \u017eupanije. U slu\u010daju postoje\u0107e HE Dubrovnik, interesantno je da voda koja se koristi za proizvodnju struje, 99 posto nje zavr\u0161ava u moru, dok se samo 1 posto preusmjerava u sastav vodoopskrbe Boke Kotorske.<\/p>\n Postoje\u0107e hidroelektrane na toku Neretve u BiH ozbiljno ugro\u017eavaju njezin ekosistem smanjuju\u0107i prinos rije\u010dnog sedimenta iz gornjih tokova u donje uzrokuju\u0107i na taj na\u010din sve ve\u0107u salinizaciju rijeke. Svaka nova hidroelektrana na Neretvi dodatno bi\u00a0 intenzivirala podizanje salinizacije na Neretvi. Problem sa salinizacijom je \u0161to smanjuje kvalitetu vode i stvara velike probleme u poljoprivredi kao u slu\u010daju \u010dapljinske doline<\/a>. Fenomen salinizacije tako\u0111er djeluje pogubno na lokalne ekosisteme kao u slu\u010daju parka prirode Hutovo Blato.<\/p>\n Normalizacija lo\u0161ih praksi<\/strong><\/p>\n Pro\u0161le godine je izra\u0111en plan upravljanja slivovima Neretve i Trebi\u0161njice<\/a> u suradnji izme\u0111u Hrvatske i BiH. Osim nekoliko mapa i naznaka o geografskim specifi\u010dnostima dinarskog kr\u0161a, plan ne obiluje preciznim podacima ni smjernica o izvedbi projekta. Izradu plana je ina\u010de velikodu\u0161no financirala Svjetska Banka uz sufinanciranje lokalnih ministarstava iz Hrvatske i BiH.<\/p>\n Nedostatak podataka u studijama o utjecaju na okoli\u0161, vodne resurse i dr. postalo je ustaljenom praksom u hidroenergetskim projektima na podru\u010dju Balkana. Klasifikacija hidroenergije u obnovljive izvore energije i sva sila kojom se takvi projekti guraju samo pokazuje ograni\u010denost i neodgovornost vladaju\u0107ih garnitura prema vodnim resursima, a zatim i direktno prema stanovni\u0161tvu koje ovisi o njima. Navedene prakse u ovom trenutku se najbolje ogledaju u slu\u010daj sa projektima mini hidroelektrana na Staroj Planini<\/a> u Srbiji. Dok struka ve\u0107inom \u0161uti kao zalivena u vezi ove problematike, bageri spremno podmazuju svoje ma\u0161inerije.<\/p>\n Zbog lavine planiranih hidroenergetskih projekata na Balkanu, \u0161to dr\u017eavnih, \u0161to privatnih, te zbog samovolje politi\u010dara i bahatosti pojedinaca , u dvori\u0161tu nam stoji tempirana bomba koja bi mogla nepovratno devastirati ekosisteme a samim time i ljudske \u017eivote. U daljnjem razvoju doga\u0111aja u budu\u0107nosti, jedino inteligentan i dru\u0161tveno odgovoran menad\u017ement vodnih resursa mo\u017ee spasiti rijeke na Balkanu od brutalne eksploatacije. Ulozi su preveliki da bismo u ovom procesu \u010dinili tek pasivne promatra\u010de.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Groznica hidroenergetskog booma koja trese podru\u010dje cijelog Balkana problem je koji zahtijeva reviziju energetskih projekata vezanih za iskori\u0161tavanja vodnih resursa…<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":24021,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[245,334,128],"theme":[457],"country":[],"articleformat":[450],"coauthors":[346],"class_list":["post-24013","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-balkan","tag-ekologija","tag-energetika","theme-klima","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/24013","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=24013"}],"version-history":[{"count":6,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/24013\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":24032,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/24013\/revisions\/24032"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/24021"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=24013"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=24013"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=24013"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=24013"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=24013"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=24013"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=24013"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}