{"id":23997,"date":"2018-06-08T07:00:58","date_gmt":"2018-06-08T06:00:58","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=23997"},"modified":"2021-02-25T10:51:44","modified_gmt":"2021-02-25T09:51:44","slug":"hod-za-zivot","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=23997","title":{"rendered":"Senzibilizacija dogme pje\u0161ke"},"content":{"rendered":"

Tre\u0107a svibanjska nedjelja je sad ve\u0107 tradicionalno u Hrvatskoj rezervirana za “Hod za \u017eivot”. Nije tajna da je rije\u010d o me\u0111unarodno koordiniranom doga\u0111aju, kao \u0161to nije tajna ni ono \u0161to se njime nastoji posti\u0107i. Politi\u010dki je najzanimljiviji na\u010din kojim se cilj \u017eeli realizirati.<\/strong><\/p>\n

Prvi ameri\u010dki “Hod za \u017eivot” (March for Life<\/em>) odr\u017eao se u Washingtonu 1974. godine uz\u00a0prisustvo dvadeset tisu\u0107a\u00a0hoda\u010da,\u00a0nezadovoljnih gra\u0111ana koji smatraju ili “znaju” da “\u017eivot po\u010dinje od za\u010de\u0107a”. Svake godine otada, 22. sije\u010dnja ili koji dan oko tog datuma ozakonjenja poba\u010daja u SAD-u, kolona pro-life<\/em> zagovornika u tisu\u0107ama\u00a0pro\u0161e\u0107e ameri\u010dkim gradom\u00a0uz transparente koji otvoreno zahtijevaju zabranu abortusa.<\/p>\n

U europskim dr\u017eavama prolajferi<\/em> tako\u0111er imaju “svoj dan” za masovnu miroljubivu \u0161etnju: logika reciprociteta udjela stanovni\u0161tva katoli\u010dke vjeroispovijesti funkcionira s mjerom javne pa\u017enje prema tom iventu.\u00a0Ali temeljna os manifestacije je zanimljiva, jer se oko nje neprestano formiraju nove tendencije.<\/p>\n

“Mar\u0161 ili hod za \u017eivot” se u svakom festivalskom srcu naslanja na univerzalno dostignu\u0107e kr\u0161\u0107anstva:\u00a0isticanje vrijednosti pojedinca\u00a0mimo\u00a0(barem deklarativno) dru\u0161tvenih nejednakosti. A na toj osovini temeljnog (manjinskog?) ljudskog prava, u suvremenim festivalskim tendencijama organizatori katoli\u010dkog “Hoda” vrlo spretno mobiliziraju suvremeni politi\u010dki trenutak kojim,\u00a0tobo\u017ee neopazice, pro\u0161iruju vlastite politi\u010dke te\u017enje. Od partikularnog prema op\u0107em, kako i prili\u010di pojedincu koji odgovorno sudjeluje u vlastitoj politi\u010dkoj zajednici.<\/p>\n

Politi\u010dki trenutak<\/strong><\/p>\n

Primjera radi, pro\u0161logodi\u0161nji (\u0161esti po redu) talijanski “Hod za \u017eivot”, odr\u017ean u Rimu na isti dan kao i u Zagrebu 20. svibnja,\u00a0bavio se “problemom” Zakona o eutanaziji koji je u to\u00a0vrijeme bio u proceduri talijanskog parlamenta.<\/p>\n

Osim\u00a0osnovne teme\u00a0– ideje zabrane poba\u010daja,\u00a0misija “Hoda za \u017eivot” je programiranje\u00a0goru\u0107eg politi\u010dkog\u00a0trenutka. Kojeg i kakvog: o tome odlu\u010duje klerikalna desnica.\u00a0Eto\u00a0osnovnog strate\u0161kog k\u00f4da ove festivalizacije.<\/p>\n

U svakoj su izvedbi, naravno,\u00a0najva\u017enije\u00a0kontekstualne razlike\u00a0prolajferskih<\/em> promenada. Ideolo\u0161ki jednako postavljene i (marketin\u0161ki) naizgled identi\u010dne,\u00a0ipak\u00a0nude spektar finih razlika: panoramsku sliku\u00a0politi\u010dkog statusa.<\/p>\n

Pa\u00a0\u0161to nam je onda poru\u010dio doma\u0107i “Hod\u00a0za \u017eivot”?\u00a0Odr\u017ean\u00a0sinkrono u Zagrebu, Splitu i Rijeci, sun\u010dane subote 19. svibnja. Procjena policije navodi da se u sva tri grada ukupno okupilo oko petnaest tisu\u0107a gra\u0111ana\u00a0pri \u010demu se u Rijeci, o\u010dekivano,\u00a0skupilo njih (svega) tisu\u0107uipol.<\/p>\n

Le\u017eerna \u0161etnja<\/strong><\/p>\n

Budu\u0107i da je\u00a0rije\u010d o tre\u0107emu\u00a0izdanju\u00a0tog mimohodnog festivala konzervativaca, obiteljska televizija Laudato.tv (koju vodi jedna od udruga u klasteru klerikalne desnice ili\u00a0obitelja\u0161a,\u00a0a programski radi\u00a0kao “prva hrvatska obiteljska televizija s kr\u0161\u0107anskim\u00a0vrijednostima”),\u00a0objavila je da je “tre\u0107a subota u svibnju sada i slu\u017ebeno upisana kao ‘Dan hoda za \u017eivot’ u Hrvatskoj”.<\/p>\n

U Zagrebu se skupilo najvi\u0161e hoda\u010da,\u00a0 njih\u00a0oko\u00a0deset tisu\u0107a. Gradski promet bio je posve poreme\u0107en, odnosno prilago\u0111en\u00a0le\u017eernoj \u0161etnji rijeke gra\u0111ana koja\u00a0je okupirala centar i u\u017eivala u finalu programa na pozornici sredi\u0161njeg trga uz evergrinski refren Novih Fosila: “Kako je dobro vidjeti te opet”.\u00a0Ni\u0161ta neobi\u010dno.<\/p>\n

Tek je neobavije\u0161teni gra\u0111anin, koji mo\u017eda ne dijeli jednaka uvjerenja i nije dio obitelja\u0161ke mre\u017ee, mogao ostati zbunjen atmosferom i aromom\u00a0iventa.<\/p>\n

Festivalski\u00a0radostan doga\u0111aj: u majicama i kapama fluroscentnih boja, gomila zagreba\u010dkih mladih obitelji s dje\u010dicom, srednjoro\u010dnih parova, penzionera ali i starijih tinejd\u017eera polako se, uz smijeh, primicala epicentru.\u00a0Ne \u0161tedi se\u00a0na balonima.\u00a0A da je\u00a0 doista rije\u010d o katoli\u010dkoj procesiji,\u00a0\u00a0naivac je mogao zaklju\u010diti po (usamljenom, dodu\u0161e) kipu Majke Bo\u017eje koju je na ramenima iznijela nekolicina mu\u0161karaca.<\/p>\n

Eliminacija protuprosvjednica<\/strong><\/p>\n

Nekoliko prosvjednica, aktivistica koje su nastupile u crnini kao performerice protuprosvjeda s transparentima\u00a0gdje se otvoreno zala\u017eu za pravo \u017eene na vlastito tijelo i\u00a0njezinu\u00a0odluku o poba\u010daju; vrlo je brzo “ubajbu\u010deno”.<\/p>\n

Policija je elegantno privela miroljubive protuprosvjednice: jer protuprosvjed nije legalan i\/ili legitiman?<\/p>\n

Naravno, tom su\u00a0skupu nazo\u010dili korifeji doma\u0107e desnice poput Marijane Petir ili Zlatka Hasanbegovi\u0107a:\u00a0medijima\u00a0nadohvat.\u00a0A glavna organizatorica katoli\u010dke desnice i\/ili figura obitelja\u0161kog klastera \u017deljka Marki\u0107 manje se medijski\u00a0eksponirala:\u00a0valjda\u00a0demokracija grupe nala\u017ee i promociju\u00a0ostalih zaslu\u017enih organizatora.\u00a0Javnosti se stoga obratila koordinatorica “Hoda za \u017eivot” Hajdi Begovi\u0107\u00a0ponavljaju\u0107i da “nije rije\u010d o prosvjedu nego proslavi Dana \u017eivota”.<\/p>\n

Ikonografija to pocrtava, posebice u jednom (analiti\u010dki mo\u017eda zanimljivom)\u00a0transparentu\u00a0: “Nema budu\u0107nosti bez po\u010detka”. Ali nema niti iluzija o hrvatskom politi\u010dkom realizmu. Ispod hipijevske fasade grupe koja “u\u017eiva u vlastitoj djeci” jednako kao i u svojoj subotnjoj \u0161etnji centrom grada; na\u00a0bolji pogled otkriva se puni raster, jasan uzorak\u00a0nacionalisti\u010dkih “teza”.<\/p>\n

Prisjetimo se, nosiva tema svakog “Hoda za \u017eivot” je “senzibilizacija” prolajferske<\/em> dogme.\u00a0Mo\u017eda na putu prema\u00a0zagovaranju zabrane abortusa u katoli\u010dkoj Hrvatskoj?<\/p>\n

Samo pozitiva<\/strong><\/p>\n

Iako\u00a0bi to bio nonsens, nakon \u0161to je 2017. godine Ustavni sud odbio zahtjev za ocjenom ustavnosti takozvanog Zakona o poba\u010daju? Predsjednik Ustavnog suda Miroslav\u00a0\u0160eparovi\u0107 tom je prilikom, ponavljamo, zaklju\u010dio: “Ne smatramo da postoji Ustavom zajam\u010deno pravo na poba\u010daj kao ljudsko pravo, nego postoji pravo na privatnost\u00a0koje uklju\u010duje za\u0161titu obiteljskog \u017eivota i dostojanstva i pravo na slobodu da \u017eena do desetoga tjedna vlastite trudno\u0107e odlu\u010di o tome ho\u0107e li nastaviti trudno\u0107u ili ne, a nakon toga nastupa javni interes.”<\/p>\n

Ali, naravno: festivalsko programiranje ideolo\u0161kog sadr\u017eaja “Hoda za \u017eivot” ne\u0107e izgovarati logi\u010dke politi\u010dke besmislice ili najavljivati daleki politi\u010dki cilj, nego \u0107e\u00a0raditi “s onime \u0161to ima\u00a0pri\u00a0ruci”.\u00a0Svega ima u naslagama doma\u0107eg socioekonomskog bunara.<\/p>\n

Budu\u0107i da mu je primarna zada\u0107a redukcija (ljudskih) prava, festival “Hod za \u017eivot”,\u00a0upadljivo se, pred mikrofonom na sredi\u0161njem trgu glavnoga grada, zala\u017ee za afirmaciju: prava \u017eena radnica na neradnu nedjelju, ravnopravnost radnih prava majki koje se vra\u0107aju na posao; bolje ekonomske prilike i pozitivnu diskriminaciju mladih parova s djecom – sve radi spre\u010davanja daljnjeg iseljavanja hrvatskih gra\u0111ana iz domovine\u2026<\/p>\n

Retori\u010dka\u00a0afirmacija, ne javna negacija.\u00a0Samo pozitivno, samo ljubav – poru\u010duje\u00a0prolajferska<\/em> grupa hoda\u010da.\u00a0A onako radosni, jesu li svjesni svega \u0161to zagovaraju? Neva\u017eno. Je li\u00a0po stvari ubavo katoli\u010dko pro\u0161tenje ili srednjeklasni \u0161ik\u00a0zagreba\u010dkih katolika, nije va\u017eno. Ceremonijalnost ne poznaje “te\u0161ke boje”, kamoli ironiju. Tek “ljubav prema bli\u017enjemu”, u ovakvoj aromi i tonu koji prenosi, recimo, televizija Laudato, u izjavama festivalskih posjetitelja.<\/p>\n

Referendumski pogon<\/strong><\/p>\n

Citiramo: “Ako ne \u0161titimo\u00a0\u017eivot od za\u010de\u0107a,\u00a0mislim da ne \u0161titimo Hrvatsku”, re\u010de\u00a0mladi\u0107 Dominik \u0160ari\u0107. Ili\u00a0srednjovje\u010dni posjetitelj Ante Zubac: “Dovoljno je podsjetiti \u0161to je bla\u017eenik, a za nas svetac, Alojzije Stepinac rekao: ‘Blagoslov narodima po djeci njihovoj’.” Ili pak kripti\u010dno, na transparentu: “Dalmacija za \u017eivot”.<\/p>\n

“Hod za \u017eivot” koristi, provjereno, najja\u010de oru\u017eje: emocionalnu mobilizaciju. Hod “karizmatske ideologije”, prema “realitetu” samoobnavljaju\u0107eg kolektiva. Pa emocije prema “dje\u010djem \u017eivotu” lako poslu\u017ee kao\u00a0ljepilo\u00a0aktualnijih tema desnice. U subotnjoj prigodi open-aira<\/em>, “hoda\u010di” su ljubazno upozoreni da – ako\u00a0slu\u010dajno jo\u0161 nisu – potpi\u0161u dvije va\u017ene peticije na gradskim \u0161tandovima.<\/p>\n

Prva je\u00a0Inicijativa protiv ratifikacije Istanbulske konvencije, gdje se\u00a0potpisnik\/ca\u00a0zala\u017ee za raspisivanje referenduma\u00a0o ratifikaciji.\u00a0A u drugoj inicijativi pod zapovjednom sitmagmom\/naslovom “Narod odlu\u010duje”, zala\u017ee se za promjenu izbornog sustava.\u00a0Navodno, u ime demokratizacije izbornog sustava, da se saborske zastupnike u\u010dini odgovornim bira\u010dima. Pri tome prva to\u010dka zahtjeva ili smanjivanje ukupnog broja zastupnika \u0161to bi se realiziralo izmjenom \u010dlanka 72 ustava RH, eklatantno slu\u017ei kao dekor drugoj i va\u017enijoj to\u010dki\u00a0koja se zala\u017ee za smanjivanje broja zastupnika\u00a0nacionalnih manjina.\u00a0Za dodavanje \u010dlanka 72a, gdje \u0107e pisati da “zastupnici nacionalnih manjina odlu\u010duju o svim pitanjima nadle\u017enosti Hrvatskog sabora, osim o povjerenju Vladi i dono\u0161enju prora\u010duna”.<\/p>\n

Ni manje, ni vi\u0161e: legitimaciju pitanja\u00a0prava manjinskih zastupnika (u prvom redu zastupnika srpske nacionalnosti)\u00a0\u0161utnula je u lice gra\u0111anima doma\u0107a desnica,\u00a0jer je jasno da pitanje (svake) manjine spada u korpus dostignutih\u00a0op\u0107ecivilizacijskih vrijednosti. Valja raditi po planu.\u00a0Po nau\u010denoj retori\u010dkoj formuli dobro raspolo\u017eenog mladog volontera desnice sa gradskog \u0161tanda “Narod odlu\u010duje” koji ovako vabi potpisnike: “Nije tu stvar u smanjivanju prava, nego oduzimanju privilegija koje manjinu smje\u0161taju u nadre\u0111eni polo\u017eaj dr\u017eavotvornom narodu”.<\/p>\n

Dru\u0161tveno prihvatljivi apsurd<\/strong><\/p>\n

Obje referendumske incijative iza\u0161le su, naravno, iz kabanice obitelja\u0161kog klastera.\u00a0Pa su se obitelja\u0161i, hrasta\u0161i, hoda\u010di za \u017eivot, nacionalisti\u010dki narodnjaci i oni “na-pol-puta-opredijeljeni katolici” te subote na\u0161li na gradskom\u00a0partiju – u ime budu\u0107eg referenduma. Partijanerski srednjeklasno formuliran, te\u010de polako proces\u00a0redukcije ljudskih prava – do dru\u0161tveno prihvatljivog apsurda. Takav se, naime apsurd, navodno\u00a0najlak\u0161e vidi s margine.<\/p>\n

Primjerice, na fizi\u010dkoj margini subotnjeg “Hoda za \u017eivot”, na rubu centra\u00a0Zagreba i\u00a0blizini njegova Glavnog kolodvora,\u00a0gra\u0111ani su bili pozvani i da\u00a0potpi\u0161u peticiju “Za\u0161titimo sve\u0107enike od optu\u017ebi za pedofiliju”, uz\u00a0referendumsko pitanje: “Jeste li za to da se Ustavom Republike Hrvatske zabrani kazneni progon sve\u0107enika, biskupa i nadbiskupa\u00a0katoli\u010dke crkve u Hrvatskoj, kao i vjerou\u010ditelja zbog kaznenog djela spolnog zlostavljanja i iskori\u0161tavanja djeteta?”.<\/p>\n

Konceptualni umjetnik Sini\u0161a Labrovi\u0107 stajao je iza \u0161tanda i poku\u0161ao, argumentacijom povijesti problema ili “problema” pedofilije u redovima\u00a0katoli\u010dke crkve – u to jedno jedino subotnje prijepodne – skupiti \u0161to vi\u0161e potpisnika.<\/p>\n

Labrovi\u0107ev performans<\/strong><\/p>\n

A to Labrovi\u0107evo performersko radno mjesto\u00a0bilo je postavljeno\u00a0pored \u0161tandova\u00a0za potpis dvaju velikih proreferendumskih igra\u010da: onih protiv Istanbulske konvencije\u00a0i za izmjenu izbornog sustava. Labrovi\u0107 je skupio svega \u0161ezdeset potpisa: marginalno.<\/p>\n

Ili: marginalno? \u0160to je takvo u Labrovi\u0107evom performansu? Njegovo referendumsko pitanje je ozbiljno postavljeno. Pedofilija je globalni i najpre\u0161u\u0107ivaniji problem katoli\u010dke crkve. Kao i u ve\u0107em dijelu katoli\u010dkog svijeta, o spolnom zlostavljanju djece na satovima vjeronauka ili\u00a0 onoj “ispovijedi bez rampe”, \u0161ute sve nadle\u017ene institucije. Ali ceremonijalni katolici u subotu, \u010dini se,\u00a0nemaju ni analiti\u010dkih ni emotivnih kapaciteta za\u00a0Labrovi\u0107evu Incijativu.\u00a0Stvar na\u0161e nasumi\u010dne logike?\u00a0Onda bi\u00a0druga\u010dije ba\u017edareni, statistikom manje ma\u017eeni gra\u0111ani Hrvatske, bili\u00a0valjda\u00a0oni koji su u ve\u0107ini potpisali Labrovi\u0107evu “Incijativu” jer su “pravovjerno” liberalni, zagovornici svih ljudskih prava i tek slu\u010dajni prolaznici koji uglavnom\u00a0s dosadom ili\u00a0prezirom\u00a0promatraju skup “tupih katolika s balonima”?\u00a0 Banalni “mi” i banalni “oni”?<\/p>\n

Naprotiv, lukavi Labrovi\u0107 se\u00a0fino distancirao od\u00a0svake, pogotovo\u00a0 klasne distinkcije.\u00a0Inzistiraju\u0107i, u \u017eupni\u010dkom\u00a0pripovjednom i tonskom performerskom registru, na kontekstualnom, kriminogenom, ali pre\u0161u\u0107ivanom dosegu eventualnog referendumskog pitanja.\u00a0A njegovo pitanje, za razliku od\u00a0velikih obitelja\u0161kih Inicijatora gdje\u00a0potpisniku\/ci prosta pravovjernost nala\u017ee\u00a0jedini\u00a0(dr\u017eavovtvorni) smjer, na ku\u0161nju (ironijsku barem) stavlja svakog gra\u0111anina: “hoda\u010da” ili prolaznika.\u00a0A ku\u0161nja je opasna, poput prvog ba\u010denog kamena\u2026<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Prvi ameri\u010dki “Hod za \u017eivot” (March for Life) odr\u017eao se u Washingtonu 1974. godine uz\u00a0prisustvo dvadeset tisu\u0107a\u00a0hoda\u010da…<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":24002,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[103],"theme":[456],"country":[38],"articleformat":[450],"coauthors":[121],"class_list":["post-23997","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-ideologija","theme-politika","country-hrvatska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/23997","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=23997"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/23997\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":24006,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/23997\/revisions\/24006"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/24002"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=23997"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=23997"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=23997"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=23997"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=23997"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=23997"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=23997"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}