{"id":23944,"date":"2018-06-07T07:00:32","date_gmt":"2018-06-07T06:00:32","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=23944"},"modified":"2021-02-25T10:53:45","modified_gmt":"2021-02-25T09:53:45","slug":"artan-jako-radno","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=23944","title":{"rendered":"Nu\u017ena reforma politi\u010dkih stranaka u Makedoniji"},"content":{"rendered":"

Na posljednjim izborima (2016.) u Republici Makedoniji, bira\u010di su po prvi puta glasali van zacrtanih granica etni\u010dke pripadnosti. Time je zapo\u010deo proces preoblikovanja fokusa makedonske parlamentarne politike s etni\u010dkih pitanja prema socijalnim i ekonomskim. No, kao i svaki drugi, ovaj \u0107e proces ovisiti o ulozi koju \u0107e imati vladaju\u0107i SDSM.<\/strong><\/p>\n

Politi\u010dko stanje u jugoslavenskim republikama stasalima kroz proces etnonacionalizma, koji je etni\u010dkim interesima ve\u0107inskog naroda omogu\u0107io status od nacionalne va\u017enosti, bauk je \u0161to nas i dalje proganja te postavlja pred nas izazove koji nemaju izravne veze s etni\u010dkim pitanjima. Dominacija etni\u010dke pripadnosti u formalnoj politici mnogih post-jugoslavenskih republika nije povezana s aktualnim o\u017eivljavanjem etno-nacionalizma u Europi, ve\u0107 predstavlja kontinuitet modela upisanog u same temelje izgradnje nacije u 90-ima. Poduhvat, odnosno obe\u0107anje, izgradnje novih dru\u0161tava bilo je najva\u017enija doktrina post-jugoslavenskih elita koje van etnonacionalisti\u010dkih narativa nisu imale mnogo toga drugoga za ponuditi svojim stanovnicima. Posebno s obzirom na potpuni proma\u0161aj neoliberalnog ekonomskog modela inauguriranog kao novo obe\u0107anje boljeg \u017eivota.<\/p>\n

Kasnije hvaljena kao “oaza mira”, Makedonija je titulu zaslu\u017eila iza\u0161av\u0161i iz Socijalisti\u010dke Federativne Republike Jugoslavije bez ve\u0107ih unutarnjih potresa kakvi su pratili raspad ostatka dr\u017eave. No, Ustav iz 1991., usvojen u duhu dominantne etno-nacionalisti\u010dke doktrine, sadr\u017eavao je preduvjete potrebne za sazrijevanje jedne nove budu\u0107e krize. Nakon desetlje\u0107a ispunjenog strahovima od prelijevanja ratova iz susjedstva, neizbje\u017ena kriza po\u010dela se razvijati 2001. godine.<\/p>\n

Ohridski sporazum koji je omogu\u0107io kasnije etni\u010dke sukobe u Makedoniji, u trenutku potpisivanja imao je demokratski predznak. Zami\u0161ljen je kao inkluzivni i integracijski mehanizam raspodjele etni\u010dke mo\u0107i, a s ciljem izbjegavanja budu\u0107ih etni\u010dkih sukoba. Me\u0111utim, ono \u0161to je trebao sprije\u010diti, u kona\u010dnici je omogu\u0107io. Tih deset godina, od potpisivanja Ohridskog sporazuma, parlamentarnom politikom zadominirala je podjela upravo po etni\u010dkim linijama. Umjesto sudjelovanja u istom parlamentarnom i demokratskom prostoru, zapravo su se stvorile paralelne politi\u010dke arene \u2013 makedonska za etni\u010dke Makedonce i albanska za etni\u010dke Albance \u2013 dok su politi\u010dke stranke postale gotovo potpuno etnocentri\u010dne.<\/p>\n

Sazrijevanje krize<\/strong><\/p>\n

Tek kada se 2011. godine javnost mobilizirala po pitanju ubojstva novinara Martina Ne\u0161kovskog, za \u0161to su osumnji\u010dene bile tajne slu\u017ebe, po\u010deo se oblikovati transetni\u010dki dru\u0161tveni pokret fokusiran na sadr\u017eajna politi\u010dka i socijalna pitanja. U makedonskom dru\u0161tvu postupno se, putem dru\u0161tvenih mobilizacija i oblikovanja socijalnog pokreta, po\u010dela stvarati nova politi\u010dka referenca koja je naglaske stavljala na dru\u0161tvene probleme nepovezane s etni\u010dkim pitanjima. Do 2015. godine Makedonija je tako imala priliku do\u017eivjeti niz velikih prosvjeda i dru\u0161tvenih mobilizacija s novim politi\u010dkim zahtjevima, slobodnima od etni\u010dkih ograni\u010denja, a s kojima su se svi mogli identificirati: problematizirani su problemi poput obrazovanja, zdravstvene za\u0161tite, prava radnika i socijalne sigurnosti. Bile su to artikulacije prvih transetni\u010dkih politi\u010dkih zahtjeva od osamostaljenja zemlje.<\/p>\n

Simpatije narodnih masa prema ovakvoj politi\u010dkoj artikulaciji ubrzo su uvidjeli i socijaldemokrati u SDSM-u. Oni su na parlamentarne izbore 2016. godine iza\u0161li s platformom koja je adresirala zahtjeve formulirane na protestima. Uz pomo\u0107 glasova etni\u010dkih Albanaca, SDSM je uspjela pri\u0107i konzervativnom i korumpiranom VMRO-DPMNE-u izrazito blizu te osvojiti vlast i uz pomo\u0107 eti\u010dke albanske stranke DUI u kona\u010dnici i formirati koalicijsku vladu. Nova vlada morala je preuzeti ulogu predvodnika nove ere makedonske politike te politi\u010dki, socijalno, ekonomski i kulturno osvje\u017eiti dru\u0161tvo iscrpljeno desetlje\u0107em represivne vlasti Nikole Gruevskog. Izazovi nove vlade odnose se uglavnom na pitanja reforme pravosu\u0111a, vladavine prava, slobode medija i demokracije. Ova su pitanja ujedno postavljena kao prioriteti koje zemlja mora zadovoljiti za pridru\u017eivanje Europskoj uniji.<\/p>\n

No, tijekom provo\u0111enja reformskih politika, premijer se po\u010deo suo\u010davati s problemima uzrokovanima nu\u017eno\u0161\u0107u podjele vlasti s koalicijskim partnerima. U ovom slu\u010daju radilo se dakako o DUI-ju, albanskoj stranci koja je bila na vlasti i prethodnih deset godina, u koaliciji s VMRO-DPMNE Nikole Gruevskog. Problemi su nastali u tome \u0161to se albanska stranka, usprkos tome \u0161to se na\u0161la u novoj politi\u010dkoj paradigmi, nije znala prilagoditi. Stoga su umjesto reformskog programa koji bi ciljao pove\u0107anju prava te ekonomskog, socijalnog i kulturnog polo\u017eaja Albanaca, i dalje gurali etni\u010dke interese, i dalje razmi\u0161ljaju\u0107i u paradigmi privla\u010denja glasova etni\u010dkih Albanaca na idu\u0107im izborima, a koje su sada izgubili u korist SDSM-a. Razmi\u0161ljaju\u0107i kako te glasove moraju oteti natrag od Zaeva, njihovi zahtjevi ciljano\u00a0su formulirani kako bi premijera doveli u \u0161to lo\u0161iju poziciju. \u010cine to proizvodnjom antagonizma po etni\u010dkim linijama, forsiraju\u0107i zahtjeve koji \u0107e izazvati nesuglasice u makedonskom etni\u010dkom bira\u010dkom tijelu naklonjeno Zaevu. I s ve\u0107 spomenutim ciljem ponovnog privla\u010denja albanskih glasova.<\/p>\n

Brisanje etni\u010dkih stranaka<\/strong><\/p>\n

Potrebno je ovdje naglasiti da etni\u010dki problemi trenutno nisu visoko na listi prioriteta parlamentarne politike. Sama etni\u010dka forma koalicije i \u010dinjenica da ju \u010dine stranke \u010diji glasa\u010di biraju po etni\u010dkim linijama, jedan su uzroka neuspjeha reformisti\u010dkih poduhvata vlade. Reforme nove vlade i dalje ne izlaze van okvira neoliberalne doktrine kako ju je postavio Gruevski, no proizvode zna\u010dajne i dobrodo\u0161le promjene u podru\u010dju slobode izra\u017eavanja, kulture i formalne demokracije. Stoga je reforma potrebna i procesu konstituiranja vlade, kako bi ona postala u\u010dinkovitija (u kontekstu ovdje opisanom). Za to je potrebna opse\u017enija intervencija. Nu\u017eno je transformirati tradicionalni model sagra\u0111en oko modela etni\u010dki utvr\u0111enih vladaju\u0107ih koalicija, a sve kako bi vlada mogla funkcionirati kao homogena cjelina, s najva\u017enijim ciljem implementacije politika novih paradigmi.<\/p>\n

Tradicionalna kritika, koja ka\u017ee da bi brisanje etni\u010dkih stranaka proizvelo novi model dominacije etni\u010dkih Makedonaca nad Albancima, vi\u0161e nije legitimna s obzirom na promijenjeni kontekst u kojem su glasove socijaldemokratima dali i mnogi Albanci, kao \u0161to su se i na listama SDSM-a na\u0161li mnogi Albanci. Me\u0111u brojnim izazovima postavljenima pred SDSM tako se nalazi i ovaj. Proces uspostave otvorene i reprezentativne politi\u010dke stranke koja \u0107e okupljati istomi\u0161ljenike oko konkretnih vrijednosti, a ne pripadnike pojedinog etniciteta neovisno o programu stranke, zapo\u010det na izborima 2016. treba svakako nastaviti. No, koliko su se to\u010dno socijaldemokrati spremni potruditi oko ovog pitanja, nije sasvim jasno. Promjene u strana\u010dkim strukturama zasad su jo\u0161 uvijek kozmeti\u010dke prirode, \u0161to posljedi\u010dno ograni\u010dava i doseg privla\u010dnosti SDSM-a me\u0111u Albancima. No, SDSM morat \u0107e se ovime pozabaviti svakako prije idu\u0107ih izbora, kako se stvar ne bi vratila na prethodnu, jedva preboljenu fazu.<\/p>\n

Prema politi\u010dkim analizama koje su se bavile pitanjem bolje funkcionalnosti vlade iz perspektive dru\u0161tvene koristi, albansko bira\u010dko tijelo u Makedoniji i samo bi profitiralo od promjena sustava, \u0161to je argument kontra ustaljenog straha od gubitka albanskog glasa u vladi koja etni\u010dkoj albanskoj politi\u010dkoj stranci ne bi nudila posebno mjesto. S obzirom na \u010dinjenicu da je albanska politi\u010dka stranka u vladaju\u0107oj koaliciji uvijek manja stranka, njezini su politi\u010dki interesi uglavnom u sjeni prioriteta ve\u0107e stranke. Time i etni\u010dki interesi manje stranke u pravilu bivaju zasjenjeni prioritetima ve\u0107e stranke, \u0161to povratno onemogu\u0107uje realizaciju interesa manje strane te u pravilu rezultira etni\u010dkim napetostima u zemlji.<\/p>\n

Prepreka op\u0107em napretku<\/strong><\/p>\n

S druge strane, politi\u010dka stranka koja ra\u010duna na glasove Albanaca u Makedoniji i ugra\u0111uje u svoje strukture zna\u010dajan broj predstavnika ove zajednice, mo\u017ee se suo\u010diti s novim politi\u010dkim izazovima kroz interne rasprave i tako preoblikovati diskurs o etni\u010dkim interesima. Primjerice, mo\u017ee ih artikulirati kroz nagla\u0161avanje socioekonomskih, umjesto kulturolo\u0161kih pote\u0161ko\u0107a na koje nailazi. Prona\u0161av\u0161i rje\u0161enja problema na ovakav na\u010din, te nakon dogovora s koalicijskim partnerima, vlada mo\u017ee implementirati \u017eeljene politike istovremeno izbjegav\u0161i ucjene i politi\u010dku kupovinu u drugim podru\u010djima. Etni\u010dka politika pritom ne bi potpuno nestala iz parlamentarnog \u017eivota Makedonije, ve\u0107 bi se etni\u010dka pitanja rje\u0161avala grupno, zagovaraju\u0107i istovjetne interese razli\u010ditih manjina, tako osiguravaju\u0107i potporu dru\u0161tva u drugim pitanjima, poput sukoba s Gr\u010dkom po pitanju imena zemlje.<\/p>\n

U parlamentu Republike Makedonije trenutno sjedi \u0161est etni\u010dkih albanskih stranaka koje se me\u0111usobno nacionalisti\u010dki nadme\u0107u poku\u0161avaju\u0107i nadja\u010dati one druge. Na tako postavljenoj politi\u010dkoj sceni neetni\u010dke, odnosno gra\u0111anske i socijalne potrebe Albanaca u Makedoniji \u010desto se zanemaruju. Prostor kojeg albanske stranke zauzimaju postaje ispunjen tek etni\u010dkim projektima \u0161to poprili\u010dno ograni\u010dava op\u0107i napredak, a \u010desto i izaziva nove podjele u dru\u0161tvu. Na primjer, najavljeno pro\u0161irenje vladaju\u0107e ve\u0107ine novim albanskim strankama moglo bi dovesti do kompromisa u kojem bi Ministarstvo kulture moglo zavr\u0161iti u rukama jedne od frakcija proizi\u0161le iz BESA-e. S obzirom na to da se radi o kulturno najkonzervativnijoj stranci u zemlji, mogli bismo zavr\u0161iti s kulturnim politikama istovjetnima onima iz doba Gruevskog, \u0161tovi\u0161e, mo\u017eda \u010dak i konzervativnijima.<\/p>\n

Period koji je pred nama otvorit \u0107e prostor za neetni\u010dko politi\u010dko preslagivanje koje bi trebali predvoditi socijaldemokrati, kao jedina stranka u zemlji s potencijalom transformacije politi\u010dkog diskursa u neetnocentri\u010dni. S obzirom na “problem s imenom” s Gr\u010dkom koji dovodi do ozbiljnih unutarnjih i me\u0111unarodnih problema, jedini politi\u010dki prostor za zna\u010dajnu promjenu je unutarnja etni\u010dka konfiguracija politi\u010dkih linije u zemlji.<\/span><\/p>\n

Prioritet: socijaldemokratske reforme<\/strong><\/p>\n

Iako se u ovom trenutku ne pokazuju temom dovoljno bitnom da sada postane politi\u010dkim prioritetom socijaldemokrata, uvjeti o kojima govorimo ovdje i oblikovat \u0107e makedonsku budu\u0107nost i mogli bi se uskoro otkriti kao glavni politi\u010dki izazov pred SDSM-om. Ako preoblikovanje partijsko-politi\u010dkog modela u Makedoniji ne uspije, progres ostvaren u posljednje dvije godine mogao bi regresirati i eksplicirati se na povr\u0161ini kao etni\u010dke napetosti. Uvjeti su to koje VMRO-DPMNE mo\u017ee glatko iskoristiti, ako ne da se vrati na vlast, onda barem da ozbiljno nanese \u0161tetu aktualnoj vladi.<\/p>\n

S obzirom na inzistiranje albanskih stranaka da ba\u0161 sva otvorena politi\u010dka pitanja iskori\u0161tavanju kako bi istaknuli svoju etni\u010dku komponentu, postoje\u0107e probleme bit \u0107e izrazito te\u0161ko rije\u0161iti, no ukoliko se proces transformacije makedonske parlamentarne politike uspje\u0161no li\u0161i etni\u010dke komponente stranaka, moglo bi to imati dubinske pozitivne u\u010dinke na dru\u0161tvo za sada ograni\u010deno statusom quo, a kojeg name\u0107e postoje\u0107a politi\u010dka paradigma.<\/p>\n

Budu\u0107i da se diljem Europe, paralelno s rastom desnih stranaka, javljaju i politi\u010dke perspektive koje nacionalizmima suprotstavljaju socioekonomske interese naroda, ovaj argument sve vi\u0161e dobiva na te\u017eini te se mo\u017ee prevesti u rast socijaldemokratskog bira\u010dkog tijela. Time se socioekonomski diskurs ponovno legitimira na razini parlamentarne politike. No, put ka tom redefiniranju makedonske parlamentarne politike ne vodi inercijom, ve\u0107 je za njega potrebna promi\u0161ljena politi\u010dka strategija popra\u0107ena implementacijom socijaldemokratskih politika, jer stvarna se promjena ne\u0107e dogoditi ne osjeti li narod neko olak\u0161anje.<\/p>\n

S engleskog prevela Andrea Milat<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Politi\u010dko stanje u jugoslavenim republikama stasalima kroz proces etnonacionalizma koji je etni\u010dkim interesima ve\u0107inskog naroda omogu\u0107io status od nacionalne va\u017enosti, bauk je \u0161to nas i dalje proganja te postavlja pred nas izazove koji nemaju izravne veze s etni\u010dkim pitanjima…<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":23987,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[110,12],"theme":[456],"country":[24],"articleformat":[450],"coauthors":[19],"class_list":["post-23944","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-drzava","tag-izbori","theme-politika","country-makedonija","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/23944","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=23944"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/23944\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":23992,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/23944\/revisions\/23992"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/23987"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=23944"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=23944"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=23944"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=23944"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=23944"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=23944"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=23944"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}