{"id":23904,"date":"2018-06-05T07:00:09","date_gmt":"2018-06-05T06:00:09","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=23904"},"modified":"2021-02-25T10:53:46","modified_gmt":"2021-02-25T09:53:46","slug":"kako-su-dogadaji-u-gazi-i-jeruzalemu-izazvali-potres-u-rumunjskim-centrima-moci","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=23904","title":{"rendered":"Kako su doga\u0111aji u Gazi i Jeruzalemu izazvali potres u rumunjskim centrima mo\u0107i"},"content":{"rendered":"

Pomalo neo\u010dekivano, me\u0111u zemljama koje su prve podr\u017eale odluku Donalda Trumpa da de facto<\/em> legalizira izraelsku okupaciju palestinskih teritorija premje\u0161tanjem ameri\u010dke ambasade u Jeruzalem na\u0161la se i Rumunjska. Time je rumunjska vlada izazvala nezadovoljstvo europskih partnera, ali i predsjednika republike. No predmet spora u unutra\u0161njim rumunjskim sukobima zapravo ima malo veze s principima ljudskih prava ili me\u0111unarodne pravde.<\/strong><\/p>\n

U isto vrijeme dok se sredinom svibnja izraelska vojska “borila” protiv nenaoru\u017eanih prosvjednika u okolici Gaze, a Ivanka Trump smje\u0161kala na ceremoniji otvaranja nove ameri\u010dke ambasade u Jeruzalemu, bliskoisto\u010dno pitanje postalo je kamen smutnje i u rumunjskoj politici. Naime, ministar vanjskih poslova Teodor Mele\u0219canu 12. svibnja odbio je potpisati zajedni\u010dku izjavu zemalja-\u010dlanica Europske unije kojom se osu\u0111uje ameri\u010dko premje\u0161tanje ambasade u Jeruzalem. Zajedno s \u010ce\u0161kom i Ma\u0111arskom, Rumunjska je jedina \u010dlanica koja nije osudila ovaj potez protivan me\u0111unarodnom pravu. Za lokalne promatra\u010de, to i nije veliko iznena\u0111enje. Jo\u0161 od prosinca pro\u0161le godine rumunjske vlasti pru\u017eaju potporu ameri\u010dkom predsjedniku Donaldu Trumpu u njegovim najavama. Ponavljaju\u0107i Trumpovu retori\u010dku vratolomiju, Mele\u0219canu je izjavio kako se nada da \u0107e premje\u0161tanje doprinijeti miru na Bliskom istoku, unato\u010d svim dokazima u suprotno.<\/p>\n

No nije sve ostalo na verbalnoj potpori. Krajem travnja, u javnost je “procurio” dopis vlade u kojem se spominje plan da Rumunjska bude druga zemlja u svijetu koja bi slijedila SAD u preseljenju ambasade u Jeruzalem (iza Gvatemale), ali i jedina zemlja u Europi. Vode\u0107a li\u010dnost vladaju\u0107e Socijaldemokratske stranke (PSD), Liviu Dragnea, to je ubrzo i potvrdio navode\u0107i da je definitivna odluka ve\u0107 donesena. No u vladi su se o\u010dito prera\u010dunali, jer su pitanja vanjske politike jednim dijelom u ingerenciji predsjednika republike. Upravo je on taj koji mora donijeti odluku o preseljenju. Sve to potaknulo je malu ustavnu krizu. Predsjednik Klaus Iohannis smjesta je optu\u017eio vladu za kr\u0161enje Ustava, ali ujedno i upozorio kako bi preseljenje moglo ugroziti rumunjski diplomatski polo\u017eaj te pogor\u0161ati odnose s drugim \u010dlanicama Unije i Ujedinjenih naroda (koji su tako\u0111er osudili ameri\u010dku odluku).<\/p>\n

Prekinute veze<\/strong><\/p>\n

No to nije pokolebalo vladu u njezinom stavu, iako je usporilo planove. Premijerka Viorica D\u0103ncil\u0103 donekle je ubla\u017eila retoriku u poku\u0161aju da izgladi stvari s predsjednikom, ali te je poku\u0161aje uskoro pokvario posjet delegacije vlade Izraelu u kojoj se nalazio i spomenuti Liviu Dragnea, predsjednik donjeg doma parlamenta i neformalni \u0161ef PSD-a. On je izraelskom premijeru Benjaminu Netanyahuu javno obe\u0107ao preseljenje ambasade u Jeruzalem. Da stvar bude gora, spomenuta delegacijanije \u010dak ni obavijestila predsjednika Iohannisa, ina\u010de sklonog opoziciji, o svom putovanju. Zbog svega toga predsjednik je delegaciju nazvao “neformalnom” i ponovio svoju predanost vanjskoj politici ve\u0107ine zemalja-\u010dlanica Unije. Ova epizoda samo je nastavak dugotrajnih sukoba izme\u0111u vlade i ureda predsjednika, sukoba koji oblikuju rumunjsku politiku ve\u0107 nekoliko godina. No ovo je ipak prvi puta da se kao predmet spora pojavilo vanjskopoliti\u010dko pitanje.<\/p>\n

Dosad je, bez obzira na sve unutra\u0161nje razlike, po pitanju vanjske politike me\u0111u strankama vladao \u010dvrsti konsenzus. Pritom je Rumunjska u pravilu bila bli\u017ea osovini Washington-London nego osovini Berlin-Pariz. Za razliku od svojih europskih partnera, Rumunjska nije pokazivala rezerve prema ameri\u010dkim vojnim avanturama diljem svijeta. Tako da je, izme\u0111u ostalog, sudjelovala u okupaciji Afganistana i Iraka, povremeno riskiraju\u0107i nezadovoljstvo Berlina i Pariza. Vi\u0161e od bilo koje isto\u010dnoeuropske zemlje, Rumunjska je predstavljala ono \u0161to je biv\u0161i ameri\u010dki ministar obrane Donald Rumsfeld nazivao “novom Europom”. Trenutni predsjednik Iohannis u velikoj je mjeri nastavio ovu tradiciju. \u010cak se \u010detiri puta susreo s Trumpom od kad je ovaj izabran, svaki put potvr\u0111uju\u0107i predanost Rumunjske daljnjem naoru\u017eanju radi sudjelovanja u ameri\u010dkom “obrambenom” pojasu protiv Rusije.<\/p>\n

Utrka u poslu\u0161ni\u0161tvu<\/strong><\/p>\n

Dakle, to \u0161to je Iohannis kritizirao vlastitu vladu zbog preseljenja ambasade nipo\u0161to ne zna\u010di da je izrazio bilo kakvu, pa makar i najbla\u017eu kritiku Izraela. U izjavama protivljenja preseljenju ambasade predsjednik nije ni jednom rije\u010dju spomenuo \u017ertve u Gazi. Sukob s vladom ne zna\u010di da izme\u0111u njih postoji i najmanja ideolo\u0161ka razlika po ovom pitanju. Stvar je tim \u010dudnija ako se zna da je Rumunjska platila visoku cijenu za svoju tvrdo proameri\u010dku vanjsku politiku. Tijekom socijalisti\u010dkog perioda zemlja je imala razvijene ekonomske odnose sa zemljama kao \u0161to su Irak, Iran i Sirija. Rumunjske su kompanije u me\u0111uvremenu izgubile poslove u regiji, a nisu ih mogle nadoknaditi na Zapadu ili me\u0111u zapadnim saveznicima na Bliskom istoku. Trgovina s Izraelom je minorna, kao i izraelska ulaganja u zemlju koja se uglavnom ostvaruju preko kompanija registriranih na Cipru ili drugim poreznim oazama.<\/p>\n

U svakom slu\u010daju, spor oko lokacije rumunjske ambasade u Izraelu nema gotovo nikakvih ideolo\u0161kih ili ekonomskih uloga, ve\u0107 se ti\u010de isklju\u010divo nadmetanja lokalne politi\u010dke elite oko toga tko \u0107e predstavljati zemlju u inozemstvu. I to predstavljati u tome da se \u0161to vi\u0161e dodvori SAD-u. Poku\u0161aj vlade da Rumunjsku uvrsti me\u0111u zemlje koje \u0107e prve prihvatiti Jeruzalem kao glavni grad Izraela zapravo je poku\u0161aj da socijaldemokrata da sebe prika\u017eu kao vjernijeg ameri\u010dkog saveznika od predsjednika Iohannisa. To je manevar koji je doista stavio predsjednika u nezgodan polo\u017eaj, pa je on odigrao jedinu kartu koju je imao: pozvao se na umjerenost, uskla\u0111enost s Unijom i Ujedinjenim narodima. Daleko od nekog zagovornika palestinskih prava, Iohannis se zapravo predstavlja kao drugi tip proameri\u010dkog politi\u010dara, onaj koji mo\u017ee biti faktor stabilnost i akter na kojeg se mogu osloniti me\u0111unarodni partneri. Sve ono \u0161to predstavnici vlade navodno nisu.<\/p>\n

Uti\u0161ani glasovi<\/strong><\/p>\n

Kalkulacije u vladi su sli\u010dne: socijaldemokrati misle da bi radikalizacijom proameri\u010dkih i proizraelskih politika mogli oslabiti polo\u017eaj predsjednika koji bi za me\u0111unarodne za\u0161titnike postao suvi\u0161an. To bi u\u010dinilo Dragneu neizostavnim partnerom Washingtona i Tel Aviva. Lider socijaldemokrata u tu svrhu koristi ne samo slu\u017ebene diplomatske kanale, ve\u0107 i neformalne politi\u010dke i poslovne mre\u017ee kroz koje je posljednjih godina svoju stranku \u010dvrsto vezao uz Izrael. Klju\u010dnu ulogu u tome odigrali su politi\u010dki konzultanti Moshe Klughaft, Sefi Shaked te Tal Silberstein, optu\u017een za korupciju i pranje novca u vi\u0161e zemalja svijeta, od Europe do Afrike.<\/p>\n

No u toj utrci tko \u0107e se vi\u0161e umiliti me\u0111unarodnim za\u0161titnicima, predsjednik i vlada \u0107e se ubrzo na\u0107i u za\u010daranom krugu. To je naposljetku ono \u0161to i izraelska vlada poti\u010de, obe\u0107avaju\u0107i prednosti onim zemljama i politi\u010darima koji prvi priznaju Jeruzalem za glavni grad Izraela. Pritom se, dakako, niti jedna od strana unutra\u0161njeg rumunjskog sukoba uop\u0107e ne obazire na ono \u0161to se doista doga\u0111a na Bliskom istoku. U podr\u0161ci ratobornoj politici Washingtona i Tel Aviva te \u017ertvama koje ona izaziva, rumunjski politi\u010dari nikada se ni ne trude igrati neku konstruktivnu ulogu, koja bi mo\u017eda doprinijela stabilnosti regije, a onda i ostatka svijeta. Negdje na putu od Gaze do Bukure\u0161ta neki glasovi su potpuno uti\u0161ani. I to su uvijek isti glasovi.<\/p>\n

S engleskog preveo Nikola Vukobratovi\u0107<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

U isto vrijeme dok se sredinom svibnja izraelska vojska “borila” protiv nenaoru\u017eanih prosvjednika u okolici Gaze, a Ivanka Trump smje\u0161kala na ceremoniji otvaranja nove ameri\u010dke ambasade u Jeruzalemu, bliskoisto\u010dno pitanje je postalo kamen smutnje i u rumunjskoj politici. Naime, ministar vanjskih poslova…<\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":23905,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[],"theme":[],"country":[99],"articleformat":[450],"coauthors":[298],"class_list":["post-23904","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","country-rumunjska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/23904","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=23904"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/23904\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":23943,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/23904\/revisions\/23943"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/23905"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=23904"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=23904"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=23904"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=23904"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=23904"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=23904"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=23904"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}