{"id":23891,"date":"2018-06-01T07:00:24","date_gmt":"2018-06-01T06:00:24","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=23891"},"modified":"2021-02-25T10:53:47","modified_gmt":"2021-02-25T09:53:47","slug":"23891","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=23891","title":{"rendered":"Bolesne bugarske bolnice"},"content":{"rendered":"

Pri\u010da je dobro poznata \u0161irom Europe: mjere \u0161tednje, rezovi u javnom sektoru, niske pla\u0107e u kombinaciji s neuspje\u0161nim poku\u0161ajima ustroja javnih bolnica po tr\u017ei\u0161nim kriterijima. Me\u0111utim, razmjeri ovih politika zadobivaju stra\u0161ne dimenzije. Donosimo primjere iz Bugarske.<\/strong><\/p>\n

Medicinske sestre, lije\u010dnici i pomo\u0107no osoblje u dvije bugarske javne bolnice blokirali su me\u0111unarodne ceste, protestiraju\u0107i na taj na\u010din zbog u\u017easnog stanja u kojem se nalaze bolnice u Vraci i Love\u010du. Zaposlenici bolnice, koji jo\u0161 nisu napustili ove gradove, primali su pla\u0107e neredovito skoro godinu dana te su morali brinuti za pacijente uz izuzetno ograni\u010dene zalihe sanitetskog materijala i financijskih sredstava. Metode financiranja zdravstvenog sustava bugarske dr\u017eave \u010desto su na meti kritika pacijenata i profesionalnih udru\u017eenja. Podr\u0161ku potonjima dala je i Svjetska zdravstvena organizacija<\/a>\u00a0koja je u izvje\u0161taju iz 2017. godine ustvrdila da pla\u0107anja iz d\u017eepa pacijenata “stvaraju financijske te\u0161ko\u0107e brojnim ku\u0107anstvima, osobito onim siroma\u0161nijim, \u0161to mo\u017ee pogor\u0161ati stupanj ekonomske ugroze i imati negativan utjecaj na zdravlje”.<\/p>\n

Iznosi koje Bugarski fond za zdravstveno osiguranje (BHIF) daje bolnicama za medicinske usluge, uz nekoliko iznimki, nisu revidirani od 2006. godine. Bugarsko medicinsko udru\u017eenje<\/a> i biv\u0161i ministar zdravstva Nikolay Petrov<\/a> slo\u017eili su se pro\u0161le godine da je upravo to jedan od razloga zbog kojih regionalne javne bolnice vi\u0161e ne uspijevaju pokriti svoje tro\u0161kove. Da bi stvar bila gora, ovog aprila<\/a> vlada je srezala bud\u017eet za sanitetski materijal, navodno kako bi prisilila dobavlja\u010de da snize cijene po kojima ga prodaju bugarskim bolnicama. Mo\u017eemo samo naga\u0111ati ho\u0107e li ovaj potez Ministarstva doista rezultirati uspje\u0161nim pritiskom na multinacionalne korporacije da revidiraju cijene ili \u0107e pak kazniti javne bolnice koje su ve\u0107 sada u o\u010dajnoj situaciji.<\/p>\n

Bugarski zdravstveni sustav financiran je na nekoliko na\u010dina, uklju\u010duju\u0107i bolnice. Tro\u0161kovi medicinskih usluga i hospitalizacija (uklju\u010duju\u0107i tro\u0161kove za osoblje) pokrivaju se obaveznim doprinosima za zdravstveno osiguranje koje distribuira BHIF. Fond pokriva tro\u0161kove javnih i privatnih bolnica. Vlada izravno pokriva tro\u0161kove javnih regionalnih bolnica za hitne usluge, kapitalne tro\u0161kove i tro\u0161kove obnove. Va\u017ean slu\u010daj u kojem dr\u017eava mo\u017ee subvencionirati javne bolnice je onaj u kojemu one imaju potrebu za financijskim ozdravljenjem<\/a>, kao \u0161to je to u slu\u010daju bolnice u Vraci, gradu na sjeverozapadu Bugarske.<\/p>\n

Pacijenti kao izvor prihoda<\/strong><\/p>\n

Za zdravstveni sustav je 2016. godine alocirano 5 posto bugarskog BDP-a, \u0161to je ispod prosjeka Europske unije od 7,1 posto. Usprkos gotovo dvostrukom pove\u0107anju dr\u017eavnog financiranja zdravstva u realnim brojkama od 2010. godine, iznos koji su 2016. pacijenti platili iz svoga d\u017eepa<\/a> bio je skoro pa jednak dr\u017eavnim tro\u0161kovima za zdravstvo.<\/p>\n

Ovo je posebno zabrinjavaju\u0107e jer se godi\u0161nji broj hospitaliziranih ljudi u Bugarskoj udvostru\u010dio \u2013 od ne\u0161to iznad 1,1 milijuna 2000. godine do 2,25 milijuna<\/a> u 2016. godini, dok se u istom periodu ukupna populacija smanjila za gotovo milijun ljudi. Istovremeno, broj kreveta u bolnicama smanjio se za vi\u0161e od 11.000<\/a>, usprkos otvaranju novih privatnih bolnica. Bolnica u Vraci, koja je odgovorna za zdravstvenu za\u0161titu 170.000 ljudi \u0161to \u017eive u toj regiji, imala je dug od \u0161est i pol milijuna eura u oktobru 2017. godine. Kreditori bolnice bile su farmaceutske i sanitetske kompanije te one za distribuciju elektri\u010dne energije itd.<\/p>\n

Vraca je grad s 53.000 stanovnika smje\u0161ten u sjeverozapadnoj bugarskoj regiji koja ima najvi\u0161u slu\u017ebenu stopu nezaposlenosti u zemlji u 2018. godini \u2013 10,8 posto<\/a>. To je istovremeno i regija s najve\u0107im koeficijentom dobne ovisnosti starih \u2013 na stotinu radno sposobnih stanovnika dolazi 42,7 starijih od 64 godine<\/a>, dok je nacionalni prosjek 32,5. Tako\u0111er, to je i regija s najkra\u0107im o\u010dekivanim \u017eivotnim vijekom<\/a> u zemlji.<\/p>\n

Bolnica za 25 eura<\/strong><\/p>\n

Bolnica je u jesen 2017. godine zbog financijskih problema do\u0161la na lo\u0161 glas. U to vrijeme su neki od najva\u017enijih odjela u bolnici, hitna slu\u017eba i intenzivna njega, prestali s radom zbog nedostatka osoblja koje bi pokrilo 24-satne smjene. U oktobru su zaposlenici bolnice ve\u0107 dva mjeseca bili bez pla\u0107e pa su zatra\u017eili isplatu zaostalih pla\u0107a i osiguravanje odgovaraju\u0107ih uvjeta rada, odnosno opskrbu potrebnim sanitetskim materijalom<\/a>, uz prijetnju da \u0107e u suprotnom slu\u010daju kolektivno napustiti posao.<\/p>\n

Bez dovoljnog broja lije\u010dnika specijalizanata i medicinskih sestara, bolnica, pokazalo se, ne mo\u017ee raditi. S 18 sestara i tek nekoliko lije\u010dnika, smjene se vi\u0161e nisu mogle popunjavati, a u takvim okolnostima, ponuditi pacijentima odgovornu i adekvatnu njegu postalo je nemogu\u0107e. Nakon \u0161to je u\u00a0januaru ove godine<\/a> zatvoren je i odjel kardiologije, oti\u0161li su specijalisti, za kojima su u martu po\u0161li i specijalizanti, a po\u0161to je zatvoren odjel za invazivnu kardiologiju kojim je upravljala privatna kompanija Medica Core. Specijalizanti, jo\u0161 na obuci, vi\u0161e nisu imali mogu\u0107nost obu\u010davati se u tom polju u Vraci. Privatni odjel bio je jedini koji vr\u0161i kardiolo\u0161ke pretrage i operacije u ovoj regiji<\/a>, no kako je javna bolnica nagomilala dug prema privatnoj kompaniji od 800.000 eura i oni su oti\u0161li.<\/p>\n

Novi skandal zaokupio je pa\u017enju javnosti ve\u0107 u decembru. Naime, privatna bolnica Viva Medica, smje\u0161tena u zgradi javne bolnice nudila je iste usluge kao i javna bolnica, poput hitne slu\u017ebe<\/a>,\u00a0intenzivne njege<\/a>, anesteziologije, traumatolo\u0161ke skrbi itd., \u010dime je kr\u0161ila zakon proteklih osam godina. Kako su izvijestili lokalni mediji<\/a>, financijski problemi javne bolnice intenzivirali su se upravo godinu dana nakon \u0161to je Viva Medica po\u010dela s radom. Jedno od \u0161okantnijih otkri\u0107a bilo je to da je privatna kompanija pla\u0107ala apsurdni iznos od samo 25 eura godi\u0161nje za najam prostora u javnoj bolnici.<\/p>\n

Posljedice parazitiranja privatne kompanije na javnoj bolnici bile su takve da je bolnica dobila manje sredstava od onoga na \u0161to je imala pravo. To “restrukturiranje”, po mjeri Ministarstva zdravstva, odnosno ustupanje dijela prostora, tj. odre\u0111enog broja kreveta, privatnoj bolnici<\/a> imalo je posljedicu nekori\u0161tenja svih resursa u javnoj bolnici odnosno pad broja kreveta za 15 posto. Radilo se o izuzetno sna\u017enom udarcu za ovu bolnicu jer isplate BHIF-a ovise o kapacitetu bolnice za smje\u0161taj pacijenata, odnosno o broju kreveta. Pri tome treba imati na umu da je odluka o smanjenju broja bolni\u010dkih kreveta donesena nakon \u0161to je u periodu od 1997. do 2012. godine ukupan broj kreveta u svim bolnicama u zemlji smanjen za 40 posto<\/a>.<\/p>\n

Kolektivna dijagnoza: siroma\u0161tvo<\/strong><\/p>\n

Idu\u0107i na redu bili su odjeli\u00a0invazivne kardiologije, zarazni odjel, hitna pomo\u0107, ortopedija, urologija, kardiologija, vaskularna kirurgija i na kraju: neonatalna intenzivna skrb. Bolnica je bez njih ostala u martu ove godine, jedva zadr\u017eavaju\u0107i tu titulu. Sistemom spojenih posuda, boji se dio javnosti<\/a>,\u00a0moglo bi do\u0107i i do ukidanja studija sestrinstva na Medicinskom fakultetu u Vraci. Posljedice po stanovni\u0161tvo ne treba ni spominjati. Svjesni \u0161to zatvaranje svih odjela zna\u010di za njih, lokalna zajednica solidarizirala se s medicinskim radnicima te su zajedni\u010dki zatra\u017eili\u00a0ozbiljniji anga\u017eman dr\u017eave u osiguravanju egzistencije i odgovaraju\u0107eg funkcioniranja svih bolni\u010dkih odjela u Vraci. Brojni zaposlenici, me\u0111u kojima su medicinske sestre, lije\u010dnici, kirurzi i pomo\u0107no osoblje, zahtijevaju redovitu isplatu svojih pla\u0107a. Zaprijetili su vladi kolektivnim napu\u0161tanjem posla, organizirali javnu podr\u0161ku bolnici, a potom kolektivno otvorili bolovanja. Bilo je i ga\u0111anja jajima zamjenice ministra zdravstva \u017deni Na\u010deve koju su ujedno i pozvali da stane u njihove cipele i poku\u0161a \u017eivjeti u uvjetima koji vladaju u njihovim domovima. Ministar zdravstva potom je na nacionalnoj televiziji osudio navodno “neprofesionalno i neodgovorno” kori\u0161tenje bolovanja bolni\u010dkih radnika koji su svi dobili istu dijagnozu. Voditelj emisije je primijetio da, na\u017ealost, ne postoji dijagnoza za ljude koji “\u017eive u siroma\u0161tvu i ne primaju svoje pla\u0107e<\/a>“.<\/p>\n

Protesti su se intenzivirali u maju nakon \u0161to zaposlenici bolnice tri mjeseca nisu primili pla\u0107u. Problem je poku\u0161ala rije\u0161iti zamjenica ministra Zheni Nacheva upustiv\u0161i se u pregovore s kreditorima, poku\u0161avaju\u0107i istovremeno nagovoriti zaposlenike bolnice da obustave svoja bolovanja. Nastavak rada zna\u010dio bi da \u0107e BHIF po\u010deti pla\u0107ati sanitetski materijal i da \u0107e osigurati dovoljno novca za pla\u0107e, no to bi od radnika koji ne mogu platiti svoje ra\u010dune zahtijevalo jo\u0161 mjesec ili dva \u017ertvovanja. Ne naro\u010dito brza intervencija premijera Boyka Borissova, koja je svejedno predstavljena kao herojska, dovela je do obnavljanja rada odjela za intenzivnu njegu<\/a> 17. maja te do alociranja\u00a01,1 milijuna eura<\/a> bolnicama u Love\u010du i Vraci kako bi se pokrili tro\u0161kovi pla\u0107a zaposlenika. U maju radnici su primili pla\u0107e za februar, \u0161to \u0107e im omogu\u0107iti da pokriju dio dugova koje su njihove obitelji nagomilale u pro\u0161lim mjesecima.<\/p>\n

Kako lokalne, tako i dr\u017eavne vlasti tra\u017ee \u017ertveno janje za stanje u kojem se na\u0161la bolnica. No istina je da su vlade u proteklih dvadeset godina zanemarivale javni interes te se pretvarale da privatiziraju potencijalne gubitke davanjem novca privatnim zdravstvenim kompanijama. \u0160tovi\u0161e, vlasti tvrde da nemaju namjeru zatvoriti bilo koji odjel bolnice te krivnju za ono \u0161to nazivaju “samozatvaranjem<\/a>” odjela svaljuju na zaposlenike koji su napustili bolnicu. Mnogi su zagovarali privatizaciju javnih bolnica, no pri tome su ignorirali \u010dinjenicu da je ve\u0107 davno otpo\u010deo proces puze\u0107e privatizacije zdravstvene za\u0161tite kroz dodjeljivanje javnog novca za medicinske usluge privatnim bolnicama i odjelima.<\/p>\n

S engleskog preveo Kre\u0161imir Zovak<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Medicinske sestre, lije\u010dnici i pomo\u0107no osoblje u dvije bugarske javne bolnice blokirali su me\u0111unarodne ceste, protestiraju\u0107i na taj na\u010din zbog u\u017easnog stanja u kojem se nalaze bolnice u Vraci i Love\u010du…<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":23892,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[],"theme":[],"country":[48],"articleformat":[450],"coauthors":[91],"class_list":["post-23891","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","country-bugarska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/23891","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=23891"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/23891\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":23899,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/23891\/revisions\/23899"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/23892"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=23891"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=23891"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=23891"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=23891"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=23891"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=23891"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=23891"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}