Me\u0111u 6 zemalja \u010dlanica EU koje imaju najve\u0107i broj radno aktivnog stanovni\u0161tva na \u017eivotu u drugoj EU zemlji nalaze se i tri balkanske: Rumunjska, Bugarska i Hrvatska. Petina Rumunja\/ki (19,7 posto), \u0161estina Hrvata\/ica (14 posto) i osmina Bugara (12,5) u dobi od 20 do 64 godine \u017eivjelo je 2017. godine u nekoj drugoj Europskoj zemlji, pokazuje Eurostat. Ovakav prosjek vi\u0161estruko je ve\u0107i od onoga Unije gdje iznosi 3,8 posto, \u0161to je porast sa 2,5 koliko je iznosio prije pridru\u017eivanja isto\u010dnih \u010dlanica 2007. i 2013. godine.<\/p>\n
Stopa zaposlenosti emigranata u EU iznosi visokih 76 posto (Slovenci su zaposleni u omjeru od 82,9 posto, Hrvati 79,8 zatim Rumunji 71,2 te Bugari 68,7 posto) \u0161to je vi\u0161e od 72 posto koliko iznosi EU prosjek za radno aktivne gra\u0111ane.<\/p>\n
Statistike tako\u0111er pokazuju da Rumunji i Hrvati imaju vi\u0161e \u0161anse prona\u0107i posao vani nego kod ku\u0107e, dok Bugari imaju jednake kod ku\u0107e i vani. Primjerice, nekvalificirani ili nisko kvalificirani radnici unutar EU koji \u017eive van mati\u010dne zemlje sistemski imaju ve\u0107e \u0161anse dobiti posao u drugoj zemlji nego u vlastitoj (vjerojatno zbog \u010dinjenice da u odabranim zemljama predstavljaju jeftinu radnu snagu). Zanimljiv je i podatak da su radno najmanje mobilni Nijemci me\u0111u kojima tek 1 posto stanovni\u0161tva \u017eivi van mati\u010dne zemlje. S druge strane Rumunji imaju najve\u0107u stopu rasta emigracije, pa je tako broj Rumunja\/ki koji \u017eive van zemlje narastao u posljednjih deset godina sa 12,3 na 19,7 posto<\/a>.<\/p>\n Konkretne posljedice apstraktnih fraza<\/strong><\/p>\n No, dok posljednjih godina emigracijski trend vlada me\u0111u visokoobrazovanim klasama, ove statistike pokazuju kako najve\u0107i dio na\u0161ih emigranata u EU ima zavr\u0161enu tek osnovnu \u0161kolu. Podaci tako\u0111er ukazuju na to da je broj visokoobrazovanih ljudi u mati\u010dnoj zemlji i u EU gotovo je svugdje podjednak, osim u Hrvatskoj i Bugarskoj, gdje je broj zaposlenih visokoobrazovanih ljudi u inozemstvu ve\u0107i nego u mati\u010dnoj zemlji. Radi se dakako o zabrinjavaju\u0107em trendu koji je jo\u0161 jedna potvrda potpunog neuspjeha 15 godina dugog procesa transformacije tranzicijskih ekonomija u “zemlje znanja” odnosno informacijske ekonomije.<\/p>\n Statistika je jo\u0161 poraznija ako se uzme u obzir nizak postotak visokoobrazovanog stanovni\u0161tva u tri zemlje kao i nedavni zaokret slu\u017ebenih politika koje vi\u0161e ne govore o informatizaciji \u2013 ne jer je dovr\u0161ena, nego jer konsenzus politi\u010dke volje ne le\u017ei u ovome sektoru. Umjesto skupog ulaganja u otvaranje novih radnih mjesta ili poticanja promjene strukture ekonomije politi\u010dke elite triju zemalja odlu\u010dile su, poprili\u010dno dosljedno, kao i prethodnih 20-ak godina, ne \u010diniti ni\u0161ta dugoro\u010dno zahtjevno i dru\u0161tveno odgovorno ve\u0107 su odabrali liniju manjeg otpora, liniju pogodovanja kapitalu, a na evidentnu \u0161tetu dru\u0161tvu. Ta se linija o\u010dituje u diskursima o manjku radne snage i uvozu jo\u0161 jeftinije radne snage.<\/p>\n I dok \u0107ete od liberalnih komentatora \u010duti kako se o\u010dito radi o “prirodnom” procesu, zapravo se radi o povr\u0161nom, banalnom i pau\u0161alnom zaklju\u010divanju. Akumulacija dru\u0161tvenog bogatstava u zapadnim zemljama, i prate\u0107ih mu brojnih prilika (obrazovnih, ekonomskih, kulturnih i dru\u0161tvenih), te istovremeno osiroma\u0161ivanje isto\u010dnih zemalja rezultat je nejednakog dru\u0161tvenog, politi\u010dkog i ekonomskog ure\u0111enja Unije i posljedica tendencije koncentracije kapitala koji je dru\u0161tveni odnosa eksploatacije, a ne ra\u010dunovodstveni vi\u0161ak na tu\u0111im ra\u010dunima. Kroni\u010dni nedostatak radnih mjesta u zemljama periferije nije rezultat mentaliteta, lijenosti, uhljebljivanja ili socijalizma, ve\u0107 socijalno neosjetljivog razvojnog modela.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Me\u0111u 6 zemalja \u010dlanica EU koje imaju najve\u0107i broj radno aktivnog stanovni\u0161tva na \u017eivotu u drugoj EU zemlji nalaze se i tri balkanske: Rumunjska, Bugarska i Hrvatska. Petina Rumunja\/ki (19,7 posto), \u0161estina Hrvata\/ica (14 posto) i osmina Bugara (12,5) u dobi od 20 do 64 godine \u017eivjelo je 2017. godine u nekoj drugoj Europskoj zemlji, […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":23867,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[],"tags":[245,243],"theme":[456],"country":[],"articleformat":[205],"coauthors":[289],"class_list":["post-23866","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","tag-balkan","tag-eu","theme-politika","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/23866","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=23866"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/23866\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":23871,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/23866\/revisions\/23871"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/23867"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=23866"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=23866"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=23866"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=23866"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=23866"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=23866"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=23866"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}