Te\u0161ko je uop\u0107e i pobrojati sve sastanke koje su du\u017enosnici Makedonije i Gr\u010dke odr\u017eali proteklih mjeseci radi dogovora oko novog me\u0111unarodno priznatog imena za “biv\u0161u jugoslavensku republiku”. U cijelom tom dugotrajnom procesu nije nedostajalo dobre volje ni optimisti\u010dnih najava. Teren je pripremila promjena vlasti prvo u Ateni, a onda i u Skopju, pri \u010demu su u obje zemlje po prvi puta na poziciju mo\u0107i do\u0161le stranke koje su bile spremne napraviti neke odmake od zapjenjenog etni\u010dkog \u0161ovinizma koji je ranije karakterizirao me\u0111usobnu komunikaciju. No mo\u017eda i va\u017eniji od toga bio je poticaj koji su nove vlade dobile od Sjedinjenih Dr\u017eava, zainteresiranih za sna\u017eniju “euroatlantsku integraciju” prostora koja bi sprije\u010dila da se u nestabilnoj regiji otvori prostor za neke konkurentske sile.<\/p>\n
Unato\u010d dobroj atmosferi i povoljnim geopoliti\u010dkim okolnostima, konkretni prijedlozi ili neke jasnije skice kompromisnog rje\u0161enja dosad su izostale. Spekuliralo se o nekoliko imena, a neka od njih su prijedlozi otprije 25 godina kao \u0161to su Sjeverna, Vardarska ili Nova Makedonija. Niti jedno od njih nije bilo logi\u010dni favorit. Velik dio gr\u010dke javnosti, uklju\u010duju\u0107i cjelokupnu opoziciju, ali i dijelove vlade, smatrali su svaki “geografski ili kronolo\u0161ki dodatak” zapravo nedovoljnim ustupkom, jer bi ime jo\u0161 uvijek sadr\u017ealo rije\u010d Makedonija, koju smatraju isklju\u010divim monopolom etni\u010dkih Grka. S druge strane, kalkulacije na makedonskoj strani bile su jo\u0161 kompliciranije, a protivnici raznolikiji.<\/p>\n
I tamo se, dakako, “geografski ili kronolo\u0161ki dodatak” smatrao neadekvatnim, ali iz drugih razloga. Epiteti poput “Sjeverne” ili “Nove” smatrani su zapravo uvredljivima za etni\u010dke Makedonce, a neka druga rje\u0161enja, koja bi sna\u017enije naglasila etni\u010dki karakter, bila su pak uvredljiva za makedonske Albance i druge manjine. Povremeno se \u010dinilo i da bi novi problem mogao nastati sa susjednom Bugarskom, koja tako\u0111er na odre\u0111eni na\u010din pretendira na barem dio makedonskog identiteta, izme\u0111u ostalog i zato \u0161to se pirinski dio te regije nalazi na bugarskom teritoriju. Stoga se cijeli proces odabira novog imena odu\u017eio preko svake mjere i ve\u0107 se nekoliko mjeseci spekulira kako je lako mogu\u0107e da \u0107e sasvim propasti.<\/p>\n
Ime za sve namjene<\/strong><\/p>\n Do promjene je ipak do\u0161lo pro\u0161li tjedan kada je makedonska vlada \u2013 slijede\u0107i valjda primjer Aleksandra Makedonskog \u2013 odlu\u010dila presje\u0107i “gordijski \u010dvor” i objaviti ime koje smatra jedinim mogu\u0107im kompromisom. Izbor imena je vrlo neobi\u010dan i o njemu se dosad javnouop\u0107e nije govorilo \u2013 Ilindenska Makedonija. Ime se odnosi na Ilinden (dan sv. Ilije), odnosno konkretnije na neuspje\u0161ni Ilindenski ustanak protiv osmanske vlasti 1903. godine koji je kasnije progla\u0161en i makedonskim Danom Republike. 1<\/a><\/sup> S obzirom na to da je rije\u010d o neprikosnovenom simbolu etni\u010dkih Makedonaca, \u010dini se o\u010ditim kako je taj poku\u0161aj vlasti u Skopju da nametnu rje\u0161enje bio usmjeren ka smirivanju makedonske nacionalisti\u010dke opozicije.<\/p>\n S druge strane, gotovo je sigurno da \u0107e prijedlog izazvati brojna protivljenja. Ve\u0107 ga je na\u010delno odbila vlada u Ateni, ponovno spominju\u0107i da se treba vratiti “geografskim ili kronolo\u0161kim” prijedlozima. Iako se to dosad nije dogodilo, nezadovoljstvo bi mogla iskazati i Bugarska. Naime, ta zemlja je godinama bila u sporu s Makedonijom oko obilje\u017eavanja Ilindenskog ustanka jer je u bugarskoj nacionalnoj ideologiji rije\u010d o velikom ustanku Bugara protiv Osmanlija, koji su “naknadno izmi\u0161ljeni” Makedonci nepravedno prisvojili. Naposljetku, spomenuti je ustanak obuhva\u0107ao podru\u010dje puno \u0161ire od dana\u0161nje Republike Makedonije, uklju\u010duju\u0107i i dijelove dana\u0161nje Gr\u010dke i Bugarske, pa je dodatak Ilindenska tako\u0111er mogu\u0107e tuma\u010diti kao pretenziju na susjedne teritorije.<\/p>\n Stranke makedonskih Albanaca, o \u010dijoj potpori ovisi vlada u Skopju, tako\u0111er su nezadovoljne idejom da se zemlja nazove prema pravoslavnom blagdanu (makedonski Albanci uglavnom su muslimani) te po ustanku koji s Albancima ima malo veze. Iako politi\u010dki puno manje zna\u010dajno, malena stranka Levica kazneno je prijavila<\/a> vladu zbog ovog prijedloga, koji kako tvrde stavlja zemlju u servilan polo\u017eaj prema drugim dr\u017eavama. Makedonska vlada kriti\u010dare nastoji u\u0161utkati ponudom da to rje\u0161enje postane i ustavno, odnosno da Makedonija odustane od kori\u0161tenja jednog imena za vanjsku, a drugog za unutra\u0161nju upotrebu, \u0161to podrazumijeva i potpuno odustajanje od sada\u0161njeg slu\u017ebenog termina Republika Makedonija pod kojim je zemlju priznala ve\u0107ina dr\u017eava svijeta u zamjenu za potpunu normalizaciju odnosa s Gr\u010dkom, a time i br\u017ee euroatlantske integracije.<\/p>\n Ho\u0107e li ta ponuda biti dovoljna da se uvjere brojni i raznoliki kriti\u010dari ostaje da se vidi. No s obzirom na prve reakcije, to se \u010dini malo vjerojatnim.<\/p>\n