{"id":23788,"date":"2018-05-23T07:00:41","date_gmt":"2018-05-23T06:00:41","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=23788"},"modified":"2021-02-25T10:54:46","modified_gmt":"2021-02-25T09:54:46","slug":"suverenizam-trend-brend-ili-politicka-nuznost","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=23788","title":{"rendered":"Suverenizam: trend, brend ili politi\u010dka nu\u017enost?"},"content":{"rendered":"

Nastavljaju\u0107i se na zapa\u017een svjetski trend, hrvatski su politi\u010dki akteri po\u010deli koketirati s konceptom “suverenizma”. Premda se posljednjih mjeseci, povodom histerije oko Istanbulske konvencije, suverenizam znao zazivati i na ekstremnoj desnici, licencu za hrvatsku suverenisti\u010dku opciju ipak je prigrabio \u017divi zid.<\/strong><\/p>\n

U recentnoj je dnevnopoliti\u010dkoj povijesti rijetko koji doga\u0111aj prouzro\u010dio vi\u0161e reakcija od nedavnog, prvog kongresa \u017divog zida u koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog. Iako s pompom konstitutivnog doga\u0111aja, nakon kojeg ni\u0161ta vi\u0161e u Hrvatskoj ne\u0107e biti isto, izuzev politi\u010dkog folklora u koji spada i odabir reprezentativnog mjesta, sa samog se skupa nije odaslalo bogzna kakve nove informacije. Strci i panici svakako su pridonijeli popratni rezultati istra\u017eivanja<\/a> javnog mnijenja prema kojima \u017divi zid figurira kao tre\u0107a stranka u zemlji, s tendencijom daljnjeg rasta. Raspon reakcija se\u017ee od trezvenih politolo\u0161kih osvrta<\/a> s naglaskom na protestnu podlogu njihova uspjeha do poprili\u010dno pani\u010dnih poziva<\/a> na op\u0107u glasa\u010dku mobilizaciju kako bi se zaustavio taj “lete\u0107i cirkus”.<\/p>\n

O fenomenu \u017divog zida, napose kroz portret njegovog suosniva\u010da i “nekonvencionalnog” saborskog zastupnika Ivana Pernara bilo je rije\u010di i na ovom portalu<\/a> krajem pro\u0161le godine. U tom tekstu Domagoj Mihaljevi\u0107 nagla\u0161ava kako ad hominem<\/em> diskvalifikacija Pernara, koja po\u010dinje jo\u0161 za prosvjed\u00e2 2011., nastavlja biti dominantan model politi\u010dkog prokazivanja najprije pokreta, a kasnije i stranke \u017divi zid. No, pri takvim se diskvalifikacijama uvijek previ\u0111a da je neke od akutnih problema hrvatske svakodnevice \u2013 poput du\u017eni\u010dke porobljenosti zna\u010dajnog dijela populacije, op\u0107eg siroma\u0161tva, korupcije politi\u010dke elite, nepostojanja suvisle monetarne i me\u0111unarodne politike \u2013 dotad adresirala jedino ta stranka, u \u010demu zasigurno le\u017ei uzrok njezinoj rastu\u0107oj popularnosti.<\/p>\n

Legitimacija akademskim titulama<\/strong><\/p>\n

U tom smislu, situacija nije sada bitno druk\u010dija. U istupima prvaka \u017divoga zida koli\u010dina zavjerenja\u010dke paranoje, antibankarske histerije, programskih nedosljednosti, putinofilskih sentimenata, identificiranja s talijanskim desnim populisti\u010dkim Pokretom pet zvijezdica, tinejd\u017eerskih razmetanja po principu “moj je ve\u0107i” 1<\/a><\/sup> uglavnom je postojana. Zbog toga i dalje dominantan model prokazivanja \u017divoga zida po\u010diva na ukazivanju na iracionalnost, neobrazovanost i neodgovornost glavnih protagonista te politi\u010dke sapunice. U zasad analiti\u010dki najminucioznijoj analizi svih politi\u010dkih i ekonomskih kontradikcija u kojima se \u017divi zid naoko utapa, Mihaljevi\u0107 je u tekstu<\/a> iz 2015. 2<\/a><\/sup> istaknuo: “Nastojanja da se narod nacionalno homogenizira, transideolo\u0161ki ujedini i odstrani bankare kao strano tijelo koje du\u017eni\u010dkim ropstvom rasta\u010de njegovu supstancu, pa bilo to samo na razini marketinga, otkriva ili nerazumijevanje funkcioniranja sustava ili uvjerenje da taj desni narativ o jedinstvu nacije godi bira\u010dima. U slu\u010daju \u017divog zida vjerojatno je oboje na djelu.”<\/p>\n

Prema svje\u017eim momentima ove, najosebujnije politi\u010dko-parlamentarne dinamike u Hrvata, situacija se u ovom smislu zna\u010dajno promijenila i nadilazi ovakvu binarnu optiku u nekoliko aspekata. Ako je u po\u010detku mo\u017eda i bilo rije\u010di o stihijskom pohodu bezumnih avanturista ili pak takti\u010dki sra\u010dunatih, priprostih desnih populista na parlamentarne klupe, politi\u010dka inteligencija vrhu\u0161ke \u017divoga zida ipak je ne\u0161to vi\u0161a od onog \u0161to im konkurenti priznaju. Iako i dalje kadrovski neprofilirani u potpunosti, shvatili su nenadomjestivost simboli\u010dkog kapitala koji nose znanstvene titule. Zato su kao nova snaga na aktualnom kongresu predstavljeni i afirmirani stru\u010dnjaci, lije\u010dnik prof. dr. Dinko \u0160timac, pravnik dr. sc. Dominik Vuleti\u0107 te zvijezda kataklizmi\u010dke desnice, HDZ-ov renegat, demograf dr. sc. Stjepan \u0160terc. Naravno, puka aglomeracija znanstvenih titula ne jam\u010di ni\u0161ta (dobroga), ali se ve\u0107 i na najbanalnijoj razini izbija iz ruku argument o skupini ambicioznih nesposobnjakovi\u0107a i probisvijeta. Akvizicija dr. \u0160timca, neurokirurga svjetskog renomea, prilog je u najmanju ruku takti\u010dkom promi\u0161ljanju razvoja stranke.<\/p>\n

Unisoni izrazi zgra\u017eanja diljem politi\u010dkog spektra nisu, me\u0111utim, adresirali jedan postojani i sve izra\u017eeniji motiv. Naime, pa\u017enja gotovo uop\u0107e nije posve\u0107ena sve sna\u017enijoj artikulaciji suverenizma koju poprili\u010dno dosljedno zagovaraju lideri te politi\u010dke opcije.<\/p>\n

Skica suverenizma<\/strong><\/p>\n

Suverenizam, iako prisutan na politi\u010dkoj sceni od kraja 1960-ih u obliku Suverenisti\u010dkog pokreta Qu\u00e9beca, ozbiljnije zamahe dobija na europskom kontinentu u posljednjih dvadesetak godina, paralelno sa sve sna\u017enijom administrativnom, fiskalnom i monetarnom konsolidacijom EU-a. Ujedna\u010davanje slu\u017ebenih politika na razini transnacionalne politi\u010dke formacije kakva je EU, dovelo je do smanjivanja i simboli\u010dke i realne mo\u0107i nacionalnih dr\u017eava \u010dlanica \u0161to je onda proizvelo negativne sentimente diljem politi\u010dkog spektra. Dominantu u artikulaciji euroskepti\u010dkog diskursa ipak zauzima desnica, od vanparlamentarnih, ali i parlamentarnih ekstremisti\u010dkih grupacija kao \u0161to su AfD u Njema\u010dkoj ili UKIP u Velikoj Britaniji do relativno umivene konzervativne gra\u0111anske opcije poput Pokreta za Francusku.<\/p>\n

Pored uobi\u010dajenih kulturalisti\u010dkih figura o islamskoj prijetnji, ugrozi uru\u0161avanja kr\u0161\u0107anskog identiteta Europe, i\u0161\u010dezavanju tradicionalne obitelji pred navalom ne-heteroseksualnih \u017eivotnih aran\u017emana, temeljni zagovor ovih pozicija povratak je na nacionalnu pa onda i monetarnu suverenost, izlazak iz okvira Europske unije i odmak od politi\u010dko interesne sfere SAD-a te naginjanje prema Rusiji.<\/p>\n

Dok se kulturni prijepori takti\u010dki koriste radi homogeniziranja bira\u010dkog tijela, ozbiljnija politi\u010dka profilacija ovih pokreta bazira se na zazivanju \u010dvrste politi\u010dke ruke i povratku politi\u010dko-ekonomskih ovlasti s nad-nacionalne na nacionalnu razinu. U tom smislu najodva\u017eniji iskorak napravila je Poljska pod vladavinom ultra-konzervativne stranke Pravo i pravednost koja je eksplicitno, suprotno naputcima i regulativi EU-a, krenula u projekt ekonomske rekonstrukcije na temelju sna\u017enog subvencioniranja nacionalnog kapitala s ciljem stvaranja nacionalne “poduzetni\u010dke dr\u017eave<\/a>“. Na sli\u010dnom je, ali ipak umjerenijem, tragu i medijski znatno eksponiraniji ma\u0111arski premijer Viktor Orb\u00e1n.<\/p>\n

Usvajanje nulte politi\u010dke lekcije<\/strong><\/p>\n

Me\u0111utim, u najsvje\u017eijem intervjuu<\/a> Ivan Pernar, osniva\u010d i svojevrsni ideolo\u0161ki guru \u017divoga zida, proziva Orb\u00e1na oportunistom i mlakonjom jer mu nedostaje autoritarnosti. No mimo toga, savjesno odra\u0111eni novinarski posao Jasmina Klari\u0107a po prvi je puta ozbiljno adresirao suverenisti\u010dku problematiku, pogotovo u domeni ekonomije. Pernar, u slu\u010daju dolaksa na vlast, najavljuje niz financijskih olak\u0161ica stanovni\u0161tvu (ukidanje tv pretplate, vi\u0161e mirovine i sl.), no puno va\u017enije – izlazak iz EU-a te prestanak pla\u0107anja vanjskog duga. Na pitanje otkud namaknuti sredstva za takve poteze, Pernar kao prvi parlamentarni zastupnik u recentnoj hrvatskoj politi\u010dkoj povijesti, daje politi\u010dki odgovor koji izlazi iz logike “mjera \u0161tednje” i paradigme “It’s the economy, stupid<\/em>“: “pitanje toga \u0161to \u0107e se financirati pitanje je prioriteta”, a “nama su na prvom mjestu interesi gra\u0111ana, a interesi kreditora mogu do\u0107i na red tek kad prema gra\u0111anima servisiramo sve obveze”. Za razliku od ve\u0107ine “ozbiljnih” dionika politi\u010dkog polja, ovdje je nulta politi\u010dka lekcija o\u010dito usvojena \u2013 politika je prvenstveno polje pregovaranja mo\u0107i, a ne slije\u0111enja “savr\u0161enih” nacrta koje \u0107e nam servirati ekonomski stru\u010dnjaci.<\/p>\n

Nakon nedavne velike ekonomske krize, na akademskim katedrama i politi\u010dkim govornicama diljem (zapadnoga) svijeta kona\u010dno je na red do\u0161lo i pitanje je li slije\u0111enje neoliberalne dokse najsuvisliji pristup u vo\u0111enju kompleksnih sustava kao \u0161to su dr\u017eave ili naddr\u017eavne asocijacije. Za to vrijeme, hrvatski je medijski prostor zasi\u0107en analiti\u010darima, stru\u010dnjacima i pogotovo politi\u010darima koji harmoni\u010dno propagiraju “more of the same<\/em>” pristup za rje\u0161avanje akutnih problema.<\/p>\n

Na temelju dosad izlo\u017eenog 3<\/a><\/sup> u intervjuima i javnim istupima, kao i na prvom kongresu \u017divoga zida, nije uputno gajiti preveliki optimizam oko stasanja koherentnog politi\u010dkog programa, a razloga za strepnju u pogledu kulturne regresije ima i vi\u0161e nego dovoljno. Me\u0111utim, sama \u010dinjenica da se kolonijalna perspektiva hrvatskog razvoja, uz potpunu odsutnost ikakve razvojne autonomije, uop\u0107e plasirala u parlamentarno-politi\u010dku dimenziju, itekako je moment vrijedan pa\u017enje. Imaju\u0107i na umu op\u0107u paniku koju je u politi\u010dkim i analiti\u010darskim krugovima izazvao kongres, o\u010dito je rije\u010d o neuralgi\u010dnoj to\u010dki hrvatske politike. To\u010dki koja jo\u0161 uvijek \u010deka domi\u0161ljenu, politi\u010dki i ekonomski progresivnu lijevu artikulaciju.<\/p>\n

  1. Pernar eksplicitno tu Trumpovu “dosjetku” sugerira<\/a> kao najbolje rje\u0161enje za me\u0111udr\u017eavne trzavice sa Slovenijom.[↩<\/a>]<\/span><\/li>
  2. U intenzivnoj dinamici razvoja \u017divog zida, osvrt star tri godine spada u pretpovijest, no tada\u0161nja dijagnoza u najve\u0107em dijelu djeluje zapanjuju\u0107e svje\u017ee[↩<\/a>]<\/span><\/li>
  3. Slu\u017ebeni program stranke jo\u0161 nije dostupan<\/a>.[↩<\/a>]<\/span><\/li><\/ol>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

    U recentnoj je dnevnopoliti\u010dkoj povijesti rijetko koji doga\u0111aj prouzro\u010dio vi\u0161e reakcija od nedavnog, prvog kongresa \u017divog zida u koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog…<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":15368,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[103],"theme":[456],"country":[38],"articleformat":[450],"coauthors":[134],"class_list":["post-23788","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-ideologija","theme-politika","country-hrvatska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/23788","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=23788"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/23788\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":23799,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/23788\/revisions\/23799"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/15368"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=23788"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=23788"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=23788"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=23788"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=23788"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=23788"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=23788"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}