{"id":23741,"date":"2018-05-18T07:00:58","date_gmt":"2018-05-18T06:00:58","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=23741"},"modified":"2021-02-25T10:54:47","modified_gmt":"2021-02-25T09:54:47","slug":"stara-planina-mini-hidroelektrane-i-velike-opasnosti","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=23741","title":{"rendered":"Stara planina: mini hidroelektrane i velike opasnosti"},"content":{"rendered":"

Poplava mini hidroelektrana prijeti Balkanu. Paradigma je dobro poznata: dr\u017eava izradi strategiju koja se u praksi pogodovanja privatnim investitorima obrne naglava\u010dke. Ra\u010dunica funkcionira dok se ne uklju\u010de lokalni stanovnici sa zahtjevom o\u010duvanja okoli\u0161a. Me\u0111u takvim otporima i onaj je na Staroj Planini u Srbiji.<\/strong><\/p>\n

Na Staroj Planini (naziv zapadnog dijela planinskog lanca Balkan) nedavno je odr\u017ean protest protiv gradnje mini hidroelektrana<\/a> (MHE). Naime, prostorni plan op\u0107ine Pirot predvidio je izgradnju \u010dak 58 MHE<\/a>\u00a0na podru\u010dju Stare Planine, i to ve\u0107inom u prvoj i drugoj zoni za\u0161tite gdje nikakva gradnja nije dozvoljena. Mje\u0161tane je antagonizirala odluka Upravnog suda u Beogradu da poni\u0161ti rje\u0161enje ministarstva za\u0161tite \u017eivotne sredine o oduzimanju dozvole o izgradnju MHE na rijeci Viso\u010dici.<\/p>\n

Krajem pro\u0161le godine, projekti MHE u Srbiji po\u010deli\u00a0su\u00a0dobivati sve vi\u0161e prostora u javnosti. Da podsjetimo, slu\u010daj<\/a> koji je prvobitno uzburkao vodu onaj je sa Stare Planine. Udru\u017eenje Temska, iz istoimenog sela na Staroj Planini putem Facebooka objavilo je fotografije i klipove na kojima se vidi kako bageri kopaju korito rijeke Topli Dol, dok su pored njih su nanizane industrijske cijevi velikih profila. Udru\u017eenje Temska i njihov predstavnik Aleksandar Jovanovi\u0107 \u2013 \u0106uta osudili su destrukciju toplodolske rijeke te su radovi nedugo nakon toga obustavljeni. Problematika MHE, potom je zaintrigirala struku i trajno senzibilizirala javnost. Budu\u0107i da je Stara Planina park prirode, odnosno za\u0161ti\u0107eno podru\u010dje na kojem je gradnja gra\u0111evinskih objekata strogo regulirana, a u odre\u0111enim pojasima u potpunosti zabranjena, spominjanje izgradnje nove MHE na Staroj Planini ponovno je izazvalo pa\u017enju u medijima, ovog puta znatno strukturiraniju nego pro\u0161le godine, stoga ne \u010dudi da su o projektu pisali gotovo svi relevantni mediji.<\/p>\n

Naime, struka je upozorila na opasnost od ozbiljnog naru\u0161avanja hidrolo\u0161kih re\u017eima na rijekama Stare planine prilikom izgradnje MHE. Besmisao takvih projekata jo\u0161 je ve\u0107i, ako uzmemo u obzir da se radi o malim planinskim rje\u010dicama \u010dija veli\u010dina i proto\u010dnost nije dovoljna da bi mogle podnijeti MHE u svom vodotoku, a bez dramati\u010dnih posljedica po ekosistem. Da bi MHE uop\u0107e mogla raditi u ovom slu\u010daju, odnosno proizvoditi dovoljno elektri\u010dne energije, treba da se postave kilometarske cijevi du\u017e Stare Planine u koju bi se rijeke preusmjerile kako bi dobile na padu i stvorile potrebnu brzinu protoka. Stoga, izgradnja mini hidroelektrana na Staroj Planini nije samo eklatantni primjer potencijalnog uni\u0161tavanja prirodnog bogatstva i nepo\u0161tovanja mi\u0161ljenja struke, ve\u0107 je i primjer otimanja va\u017enog prirodnog resursa poput vode, od lokalnog stanovni\u0161tva i stavljanja njene kontrole u ruke privatnog kapitala zbog isklju\u010divo profitnih interesa.<\/p>\n

Frizirane studije i “feed in” tarife<\/strong><\/p>\n

S druge strane, Stara Planina va\u017ean je strate\u0161ki resurs za potencijalni razvoj turizma u Pirotskom kraju. Za jedno deindustrijalizirano podru\u010dje poput Pirota i okolice, koje grca u nezaposlenosti i mizernom ekonomskom standardu, gradnja, MHE na Staroj Planini dugoro\u010dno bi oduzela mogu\u0107nost razvoja turizma za koji postoji veliki potencijal.\u00a0Stara Planina ima zna\u010dajan potencijal za razvoj turizma. Lokalna samouprava pola\u017ee velike nade u tu granu kao zama\u0161njak razvoja Pirotskog kraja. Me\u0111utim, projekti poput MHE bi invazivnim intervencijama u krajolik promijenile cjelokupnu vizuru okoli\u0161a devastiraju\u0107i netaknutu prirodu. Time bi se u potpunosti anulirao turisti\u010dki potencijal koji bi osiroma\u0161enom lokalnom stanovni\u0161tvu mogao donijeti ekonomske koristi. Ogromne industrijske cijevi od MHE koje bi se protezale uzdu\u017e Stare Planine zasigurno ne bi bile mamac za turiste \u017eeljne netaknute prirode. Tako\u0111er, izgradnja MHE na rijekama Stare Planine se ne mo\u017ee opravdati ni dr\u017eavnom strategijom energetskog razvoja, budu\u0107i da bi postrojenja na staroplaninskim planinama mogla imati kapacitete od svega nekoliko stotina KW. Dakle, iz perspektive energetskog potencijala, radi se zaista o minornim brojkama. Tako na kraju dolazimo da zaklju\u010dka da jedino privatni investitor mo\u017ee imati koristi od projekta MHE na rijekama Stare planine.<\/p>\n

Ministarstvo za za\u0161titu \u017eivotne sredine je prvotno odobrilo dozvole za gradnju MHE Pakle\u0161tica, me\u0111utim, zbog pritiska javnosti radi neadekvatno izvedene studije o utjecaju na okoli\u0161 koju je sprovela privatna firma. Zbog lo\u0161e metodologije i nedostatnih podataka u samoj studiji, ministarstvo je naknadno odlu\u010dilo povu\u0107i izdanu dozvolu za gradnju MHE na rijeci Viso\u010dici preko rje\u0161enja o ponavljanju postupka Pakle\u0161tica<\/a>. U rje\u0161enju se naime tra\u017ei ponovna izrada studije o utjecaju na okoli\u0161. Me\u0111utim, kako to ina\u010de biva, slaba regulacija te inertnost i potkapacitiranost nadle\u017enih institucija omogu\u0107ile su privatnim firmama da “na\u0161timavaju” podatke u studijama o utjecaju na okoli\u0161 ili da jednostavno ne uzimaju u obzir specifi\u010dne hidromorfolo\u0161ke zna\u010dajke vodotokova i biodiverziteta odre\u0111enog podru\u010dja. U slu\u010daju Stare Planine, studija privatne firme o uticaju na okoli\u0161 o\u010dito je bila toliko traljavo ura\u0111ena da je ministarstvo moralo urgirati i zahtijevati njezino ponavljanje. Bez obzira na to, Upravni sud u Beogradu odlu\u010dio je sru\u0161iti donesenu odluku ministarstva. Situacija u kojoj dr\u017eavni organ ru\u0161i odluku drugog dr\u017eavnog organa u slu\u010daju koji ide na \u0161tetu svima, a jedino u korist privatnom investitoru, samo govori koliko su prava i interesi privatnog kapitala u Srbiji iznad interesa javnosti.<\/p>\n

Utoliko je zaista krajnje neiznena\u0111uju\u0107e da Vu\u010di\u0107ev kum Nikola Petrovi\u0107<\/a> zajedno s partnerima Draganom Klisurom i Nenadom Kova\u010dem, preko firme Eco Energo Group imaju svom vlasni\u0161tvu ima 7 MHE, kao i udjele u jo\u0161 3. Sva postrojenja imaju status povla\u0161tenog proizvo\u0111a\u010da elektri\u010dne energije preko “feed in” tarifa. Va\u017eno je naglasiti da u “feed in” aran\u017emanima, dr\u017eava garantira otkup proizvo\u0111a\u010du elektri\u010dne energije po povla\u0161tenim cijenama koje su osjetno vi\u0161e od prosje\u010dne cijene elektri\u010dne energije. Naravno, tu razliku u cijeni pla\u0107aju gra\u0111ani putem posebne naknade. Da je rije\u010d o unosnom biznisu pokazuju podaci iz istra\u017eivanja CINS-a<\/a>\u00a0koji pokazuju kako je preko “feed in” tarifa ispla\u0107eno je 41.6 milijuna eura subvencija za struju dobivenu iz obnovljivih izvora energije. Od te sume, 7.2 milijuna eura ispla\u0107eno je firmama koje su povezane s Nikolom Petrovi\u0107em, odnosno, firmama koje su dijelom Eco Energo Groupa.<\/p>\n

Proturje\u010dja obnovljivih izvora energije<\/strong><\/p>\n

Razvoj ovog modela MHE omogu\u0107ila je dr\u017eavna energetska strategija obnovljivih izvora energije. Budu\u0107i da dr\u017eava subvencionira struju dobivenu iz obnovljivih izvora energije, mini hidroelektrane ozbiljan su mamac za privatne investitore. Tome indirektno kumuje i energetska strategija Europske unije o pove\u0107anju udjela elektri\u010dne energije iz obnovljivih izvora energije koju Srbija kao EU aspirant poku\u0161ava da prati. EU je prvotno podr\u017eavao hidroenergetske projekte u jugoisto\u010dnoj Europi u kontekstu razvoja “zelene energije”, me\u0111utim, u me\u0111uvremenu su promijenili mi\u0161ljenje pa sad apeliraju na zemlje Balkana da “pauziraju” razvoj tolikog broja hidroenergetskih projekata uvidjev\u0161i opasnost po cjelokupni ekosistem od nasilne i divlja\u010dke izgradnje diljem regije.<\/p>\n

Kada se hidroenergija usporedi s drugim obnovljivim izvorima energije, poput solarne i vjetroenergije, postaje jasno da je neusporedivo manje energetski produktivnija od navedenih, dok s druge strane ima daleko ve\u0107e posljedice po ekosistem. Tako naprimjer Njema\u010dka, vode\u0107a zemlja u Europi po razvoju obnovljivih izvora energije, najve\u0107i dio energije dobiva iz solarne i vjetroenergije. Ta dva izvora su 2015. godine zajedno generirala 122 TWH, dok je iz hidroenergije dobiveno 20 TWH u ukupnoj proizvodnji elektri\u010dne energije u Njema\u010dkoj<\/a>. Koliko su zapravo MHE energetski minorni projekti, govore podaci Republi\u010dkog zavoda za statistiku koje je CINS analizirao<\/a>. Tako je u 2016. godini u Srbiji proizvedeno 39 tisu\u0107a gigavata struje,\u00a0 dok je prema podacima EPS Snabdevanje, od MHE otkupljeno ne\u0161to manje od 200 gigavata, odnosno 0.49 posto ukupne proizvodnje struje te godine.<\/p>\n

Prema procjenama mre\u017ee organizacija “Save the Blue Heart of Europe<\/a>” na podru\u010dju Balkana planira se graditi oko 2700 hidroelektrana, a od tog broja, njih 893 planirano je u Srbiji. Profesor Steven Weiss s univerziteta u Grazu ka\u017ee kako taj plan predstavlja najve\u0107e sistematsko uni\u0161tavanje na ovim prostorima sa negativnim posljedicama po okoli\u0161 jo\u0161 od Drugog svjetskog rata. Studija<\/a> koju je izveo sa suradnicima pokazuje kako bi realizacija takvih planova nepovratno uni\u0161tila kompletni ekosistem Balkana. Ina\u010de, podru\u010dje Balkana jedno je od biolo\u0161ki najraznolikijih vodnih podru\u010dja u Europi, sa 112 vrsta ugro\u017eenih vrsta riba, te 69 endemskih vrsta riba koje obitavaju u rijekama Balkana. Me\u0111utim, korupcija dr\u017eavnog aparata i politi\u010dke veze koje \u0161uruju projektima gradnje MHE u Srbiji, i op\u0107enito na Balkanu, otvaraju \u0161irom vrata kapitalu za bezobzirnu eksploataciju prirodnih resursa bez obzira na posljedice po ekosistem. Postoje\u0107e tendencije jasno pokazuju da je logika profita jedina ideja vodilja u ovom scenariju. Dr\u017eavne institucije zasigurno ne\u0107e zaustaviti takvu logiku razvoja. Jedino lokalno stanovni\u0161tvo mo\u017ee da se odupre ovom naletu i sa\u010duva prirodno dobro od uni\u0161tenja. No, s obzirom na to da imaju puno manje resursa od velikih privatnih “igra\u010da”, \u010deka ih te\u0161ka borba.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Na Staroj Planini (naziv zapadnog dijela planinskog lanca Balkan) nedavno je odr\u017ean protest protiv gradnje mini hidroelektrana (MHE).\u00a0 Naime, prostorni plan op\u0107ine Pirot predvidio je izgradnju \u010dak 58 MHE\u00a0na podru\u010dju Stare Planine, i to ve\u0107inom u prvoj i drugoj zoni za\u0161tite gdje nikakva gradnja nije dozvoljena…<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":23742,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[128,182],"theme":[457],"country":[11],"articleformat":[450],"coauthors":[346],"class_list":["post-23741","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-energetika","tag-okolis","theme-klima","country-srbija","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/23741","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=23741"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/23741\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":23750,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/23741\/revisions\/23750"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/23742"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=23741"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=23741"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=23741"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=23741"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=23741"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=23741"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=23741"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}