{"id":2374,"date":"2014-09-10T07:00:16","date_gmt":"2014-09-10T06:00:16","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=2374"},"modified":"2021-02-25T11:06:15","modified_gmt":"2021-02-25T10:06:15","slug":"penalni-sistem-u-hrvatskoj-desna-ruka-drzave","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=2374","title":{"rendered":"Penalni sistem u Hrvatskoj: desna ruka dr\u017eave"},"content":{"rendered":"

Nedavni bjegovi iz hrvatskih zatvora nakratko su u \u017ei\u017eu javnosti vratili temu hrvatskog kaznenog sustava. No umjesto analize stanja u zatvorima, medijska prezentacija problema svodila se na preno\u0161enje najspektakularnijih detalja bjegova, gotovu u \u017eanru scenarija kriminalisti\u010dkih filmova. Kaznena politika i njezin odnos sa stalnim pogor\u0161anjem socijalne situacije u zemlji pritom su ostali sasvim nevidljivi.<\/strong><\/p>\n

U Hrvatskoj su bjegovi iz zatvora rijetki i zato su uvijek dobrodo\u0161la medijska roba, pogotovo u vrijeme manjka drugih vijesti. Ne\u0161to sli\u010dno dogodilo se ovog ljeta, kad su u samo jednom danu, u petak 22. kolovoza, iz zatvora pobjegla \u010dak dvojica osu\u0111enika. Podsjetimo, iz pulskog zatvora tog je dana pobjegao B. D. (33), za kojim policija i dalje traga, dok je iz zadarskog zatvora, to\u010dnije iz bolnice u koju je prevezen nakon \u0161to se u zatvoru onesvijestio, kidnuo Ivan Makijenko. Nekoliko dana kasnije, policija je dvadeset dvogodi\u0161njeg Makijenka uhvatila u Vodicama i vratila ga u zadarsku kaznionicu. Iza spektakularnih bjegova (B.D. je presko\u010dio \u010detiri metra visok zid, a pravosudna policija za njim je \u010dak zapucala i opalila dva hica u njegovom pravcu i tri u zrak, dok je Makijenko stupce crne kronike punio svojim isto tako atraktivnim vi\u0161ednevnim auto-potjerama) i podjednako spektakularnog novinskog pra\u0107enja tih slu\u010dajeva, u drugom planu ostala je jedna indikativna izjava Makijenka. Naime, ona u kojoj preko svog fejsa<\/em> ka\u017ee da je iz zatvora pobjegao \u0161to zbog maltretiranja \u010duvara, a \u0161to zbog maltretiranja drugih zatvorenika, te lo\u0161ih uvjeta koji tamo vladaju.<\/p>\n

Iako stanje u zatvorima u Hrvatskoj mo\u017eda nije alarmantno kao recimo u dr\u017eavama Ju\u017ene ili Sjeverne Amerike, i u njoj su prisutni trendovi pogor\u0161anja situacije. Prvi i naj\u010de\u0161\u0107i problem je prenapu\u010denost zatvora. Podaci govore da popunjenost zatvorskog sistema prema\u0161uje 130 posto. O tome se mo\u017eemo, izme\u0111u ostaloga, obavijestiti u tekstu pod naslovom\u00a0Primjena pojedinih odredbi Zakona o izvr\u0161enju kazne zatvora<\/a> autora Angela Andonova, u kojem se detaljno opisuju glavni problemi doma\u0107eg zatvorskog sistema. O prenapu\u010denosti zatvora autor pi\u0161e sljede\u0107e: \u201cEuropski odbor za spre\u010davanje mu\u010denja 2007. godine je nakon obilaska hrvatskih zatvora izvijestio da se problem prenapu\u010denosti zatvora pogor\u0161ao te da je od njegove posljednje posjete 2003. godine zatvorska populacija porasla 40%\u2026 Prenapu\u010denost ote\u017eava sve aspekte izvr\u0161avanja kazne zatvora i generira \u010ditav niz problema: naru\u0161ava standarde smje\u0161taja, utje\u010de na pru\u017eanje odgovaraju\u0107e zdravstvene njege i ote\u017eava provo\u0111enje klasifikacije i kategorizacije zatvorenika, \u010dime izravno dovodi u pitanje rad, napredovanje i razvoj posebnih i op\u0107ih programa tretmana, a naro\u010dito individualizaciju tretmana.\u201d<\/p>\n

Zanimljivo je da je autor teksta i sam osu\u0111enik u \u0160ibeniku, gdje guli kaznu dugotrajnog zatvora u trajanju od 21 godine zbog zloupotrebe opojnih droga. Najzanimljivije od svega je da je Angel Andonov u zatvoru zavr\u0161io Pravni fakultet, \u0161to je rezultat ne toliko sistemskih mogu\u0107nosti koje se nude ambicioznijim zatvorenicima, koliko spremnosti pojedinih splitskih profesora da u zatvoru odr\u017ee ispite.<\/p>\n

Vje\u010dna \u201cprenapu\u010denost\u201d<\/strong><\/p>\n

Ovog trenutka, kako govore podaci, u hrvatskim zatvorima je ne\u0161to ispod pet tisu\u0107a zatvorenika, a najve\u0107i broj je zabilje\u017een 2005. godine, kad je na izdr\u017eavanju kazni bilo \u010dak 5.260 zatvorenika, dok smje\u0161tajni kapaciteti podnose tek njih 3.800. Trenuta\u010dno je, da budemo precizni, 4.800 zatvorenika, dakle \u010dak hiljadu preko postoje\u0107ih zatvorskih kapaciteta. Problem prenapu\u010denosti, kako zaklju\u010duju svi koji se bave tim problemom, pa onda i Andonov, zapravo generira prakti\u010dki sve ostale probleme. Ono \u0161to Andonov tako\u0111er primje\u0107uje jest da se u praksi vrlo \u010desto kr\u0161i \u010dak i temeljni zakon vezan uz zatvorski sistem \u2013 Zakon o izdr\u017eavanju kazne zatvora (ZIKZ). Na kraju teksta taksativno nabraja manjkavosti zatvorskog sistema: rijetko se koristi uvjetni otpust, prakti\u010dki se ne provodi logika progresivnosti izdr\u017eavanja kazne (od stro\u017eih prema bla\u017eim oblicima zatvaranja, od zatvorenih prema poluotvorenim i otvorenim kaznionicama), uz to u zatvoru \u010desto zavr\u0161avaju i oni prekr\u0161ajno ka\u017enjeni (jer im nezavidna materijalna situacija ne dozvoljava da plate kaznu), \u0161to dodatno optere\u0107uje zatvorske kapacitete. Zatim, rehabilitacijski se zadaci naj\u010de\u0161\u0107e zanemaruju, kao i individualni pristup svakom zatvoreniku, \u0161to od zatvora \u010dini isklju\u010divo mjesto gdje se provodi odmazda, a ne i resocijalizacija. Uz to, i postpenalna faza je posve zanemarena, odnosno otpu\u0161teni zatvorenici po izlasku iz zatvora naj\u010de\u0161\u0107e su prepu\u0161teni samima sebi i vlastitoj sposobnosti snala\u017eenja. Posljedica toga je dosta visoka stopa recidiva. Kad govorimo o resocijalizaciji pojedinog zatvorenika, jako je va\u017eno da mu se omogu\u0107i \u0161kolovanje, do\u0161kolovanje i prekvalifikacije, mi\u0161ljenja je autor, \u0161to je rijetkima dostupno. Razlog le\u017ei, prije svega, u manjku kvalificiranog osoblja, a on je pak uvjetovan vi\u0161egodi\u0161njim sustavnim smanjivanjem nov\u010danih sredstava koja se odvajaju za unaprje\u0111enje cjelokupnog sistema. Da je tome tako govori i podatak da je sam Andonov jedan od tek \u010detvorice zatvorenika koji su u posljednjih nekoliko godina zavr\u0161ili neku visoku \u0161kolu tokom izdr\u017eavanja kazne.<\/p>\n

Opisana hrvatska mikroverzija penal statea<\/em> tek je kockica u mozaiku novog policiziranog socijalnog poretka, koji je u drugim dijelovima svijeta uzeo maha. Francuski sociolog Lo\u00efc Wacquant prominentni je autor koji je dobar dio svog rada posvetio upravo kritici uzdizanja nove \u201cpolitike ka\u017enjavanja\u201d. Glavna mu je teza da demontirana kejnzijanska dr\u017eava blagostanja biva zamijenjena neoliberalnom penaliziraju\u0107om dr\u017eavom. Kao dobar u\u010denik francuskog sociologa Pierrea Bourdieua, kojeg nije samo teorijski nasljedovao nego i pa\u017eljivo slu\u0161ao u svom pari\u0161kom \u0161kolovanju, u opisu ove situacije poslu\u017eio se njegovom metaforikom. Tako Wacquant ka\u017ee: \u201cRegulacija radni\u010dke klase u kejnzijansko doba bila je provo\u0111ena kori\u0161tenjem onoga \u0161to je Pierre Bourdieu nazvao ‘lijevom rukom dr\u017eave’. To je pretpostavljalo normiranje dru\u0161tvenih odnosa kroz politike koje su u prvi plan stavljale radno zakonodavstvo, \u0161kolski sistem, zdravstveno osiguranje, socijalnu skrb i podru\u0161tvovljenu regulaciju stanovanja. Postkejnzijanska se dr\u017eava u istom poslu reglementacije pak oslanja na, Bourdieovim rije\u010dima, ‘desnu ruku dr\u017eave’, dakle onu koja uzdi\u017ee politike koje se oslanjaju na policiju, korektivno-zatvorsku administraciju, pravosu\u0111e i prakticira nametljivo prodiranje ka\u017enjavaju\u0107e dr\u017eave u subalterne zone dru\u0161tvenih i urbanih prostora.\u201d<\/p>\n

Represija kao odgovor na pove\u0107anje siroma\u0161tva<\/strong><\/p>\n

Sociolozi i kriminolozi, pogotovo oni kriti\u010dki, sla\u017eu se da se nova dr\u017eava u kontroli kriminala, posebno imovinskog, opredijelila za ka\u017enjavanje umjesto za njegovu prevenciju, o \u010demu govori i podatak iz hrvatskih kaznionica. Naime, me\u0111u osu\u0111enicima dominiraju upravo oni koji su tamo zavr\u0161ili zbog imovinskih delikata. Njih je u ukupnoj zatvorskoj populaciji oko 35 posto, dok su daleko manje zastupljeni po\u010dinitelji krvnih delikata, na koje otpada dvadeset posto od ukupnog broja. Kriminaliziranje \u201cneformalne ekonomije\u201d, odnosno pove\u0107anje imovinskih delikata u posljednjih \u010detrdesetak godina, vrsta je odgovara na istovremeni porast deklasacije radni\u010dke klase. A to zna\u010di da novouspostavljeni vladaju\u0107i re\u017eim na op\u0107e pove\u0107anje nesigurnosti kod, prije svega, radnih ljudi, kao i na pove\u0107anje socijalnih razlika, masovnu nezaposlenost i osiroma\u0161enje stanovni\u0161tva, odgovara renesansom zatvorskog sistema i uzdizanjem politike \u201cpenaliziranja dru\u0161tvene margine\u201d.<\/p>\n

Dodajmo da su obojica ljeto\u0161njih bjegunaca iz na\u0161e pri\u010de u zatvoru zavr\u0161ila zbog imovinskih delikata. Pulski je oplja\u010dkao banku, a zadarski trgovinu. Posebno je zanimljiv slu\u010daj Makijenka koji je ka\u017enjen na dvije i pol godine zatvora zbog nekih dvije i pol hiljade kuna koje je ukrao u Konzumovoj prodavaonici u Osijeku. Zatvorskom despotizmu o kojemu je zadarski zatvorenik preko fejsa<\/em> tek ne\u0161to natuknuo svakako treba pribrojiti i pravosu\u0111e, ponajvi\u0161e onaj dio koji se odnosi na kazneno pravo, \u010dija je, izgleda, uloga u tome da u novim dru\u0161tvenim uvjetima drakonski sankcionira svaki napad na kapital i da se postavi kao svojevrsni korporativni kerber. Jer danas, kako vidimo, doma\u0107e se pravosu\u0111e ne libi s \u010dak dvije i pol godine zatvora rebnuti svakoga koji se neki Todori\u0107ev du\u0107an drzne olak\u0161ati za kojih 350 eura. Toliko su ovda\u0161nji sudovi nevoljko dosu\u0111ivali, a znamo to iz proteklog rata, \u010dak i kad bi se radilo o etni\u010dkom \u010di\u0161\u0107enju koje bi ostalo iza nekog lokalnog warlorda<\/em>. Me\u0111utim, \u010du\u0111enju mjesta nema, jer to da policijska dr\u017eava i tzv. slobodno tr\u017ei\u0161te stupaju zajedno, ruku pod ruku, ve\u0107 se poodavno zna.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

U Hrvatskoj su bjegovi iz zatvora rijetki i zato su uvijek dobrodo\u0161la medijska roba, pogotovo u vrijeme manjka drugih vijesti. Ne\u0161to sli\u010dno dogodilo se ovog ljeta…<\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":2385,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[110],"theme":[456],"country":[38],"articleformat":[450],"coauthors":[129],"class_list":["post-2374","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-drzava","theme-politika","country-hrvatska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2374","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=2374"}],"version-history":[{"count":11,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2374\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":36841,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2374\/revisions\/36841"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/2385"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=2374"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=2374"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=2374"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=2374"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=2374"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=2374"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=2374"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}