{"id":23693,"date":"2018-05-16T07:00:53","date_gmt":"2018-05-16T06:00:53","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=23693"},"modified":"2021-02-25T10:54:48","modified_gmt":"2021-02-25T09:54:48","slug":"afera-hotmail-agrokor-i-25-tisuca-rijeci","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=23693","title":{"rendered":"Nepodno\u0161ljiva lako\u0107a spina"},"content":{"rendered":"

Pored razotkrivanja politi\u010dke elite, afera Hotmail poprili\u010dno je razotkrila i hrvatske medije. I to ne samo na razini pukog biranja strana, ve\u0107 na fundamentalnoj razini njihove dru\u0161tvene funkcije.<\/strong><\/p>\n

Bilo je to u vrijeme dok je hrvatski premijer bio Zoran Milanovi\u0107 iz SDP-a. Ministrica kulture nadle\u017ena za medijsku politiku bila je Andrea Zlatar Violi\u0107, svjetonazorski bli\u017ea SDP-u nego mati\u010dnoj stranci HNS-u. U nizu kontradiktornih odluka iz tog vremena, najpoznatija je ona u kuloarima poznata kao “25.000 rije\u010di<\/a>“. Radilo se o broju rije\u010di koji je trebao biti granica izme\u0111u tabloidnog i op\u0107einformativnog novinarstva. Time se trebalo odrediti koji mediji imaju pravo na neizravnu dr\u017eavnu subvenciju za medije putem sni\u017eene stope PDV-a. Naredba je do\u0161la s vrha. Ministarstvo kulture trebalo je izraditi takvu mjeru neizravne dr\u017eavne subvencije kroz sni\u017eenu stopu PDV-a, a koja \u0107e uklju\u010divati Jutarnji list, ali isklju\u010divati 24 sata na potpuno objektivan na\u010din, dok su svi drugi kriteriji diferencijacije tabloidnog od op\u0107einformativnog novinarstva bili nebitni. Nakon dva tjedna skeniranja ovih novina kako bi se me\u0111u njima prona\u0161la bilo kakva razlika, pao je zaklju\u010dak: jedina razlika izme\u0111u tabloidnog 24 sata i navodno op\u0107einformativnog Jutarnjeg lista, bio je broj znakova. Limes je stoga postalo 25.000 rije\u010di autorskog teksta po broju. Odredba je ubrzo pala jer su njezine nesuvislosti uvidjeli svi: od lobisti\u010dki sna\u017enog nakladnika 24 sata Styrije do ustavnih sudaca i saborskih zastupnika svih provenijencija.<\/p>\n

U to je vrijeme Ivica Todori\u0107, vlasnik Agrokora, jo\u0161 uvijek bio najva\u017eniji i najve\u0107i ogla\u0161iva\u010d u zemlji. Nijedan od spomenuta dva medija nije plivao protiv marketin\u0161ki mo\u0107ne struje: novine ipak treba izdati i sutra. Index je jedini sistemski pokrivao teme koje se ti\u010du Agrokora, uz povremeno priklju\u010divanje drugih medija kojima je jo\u0161 bilo stalo do neovisnosti, \u0161to je \u010de\u0161\u0107e djelovalo kao alibi nego kao strukturno bavljenje Agrokorom.<\/p>\n

Propitivanje sprege dr\u017eavne politike i Ivice Todori\u0107a, nipo\u0161to nije bilo oportuno. Zamjerati se bilo kome u toj ra\u010dunici, djelovalo je neozbiljno. Sve to rezultiralo bi gubitkom oglasa, a time nu\u017eno i ga\u0161enjem radnih mjesta. Stvar je postavljena sistemski, odnosno tr\u017ei\u0161no, i sumnjati u njezin legitimitet je bespredmetno. Paradoksalno ili ne, nusproizvod takvih okolnosti rezultirao je “specifi\u010dnom” logikom medijskog polja u Hrvatskoj u kojoj se ozbiljnim smatralo “netalasanje”, dok je propitivanje statusa quo bilo ne\u0161to \u0161to rade neozbiljni i neprofesionalni novinari. Ostalo je tako do pada Ivice Todori\u0107a, prije 15 mjeseci. Usprkos smjenama urednika, vlasnika i novinara, uredni\u010dka politika Jutarnjeg lista nije se mnogo promijenila kroz godine. Redakcija dr\u017ei liniju elite, \u010dak i kad njihove novine pi\u0161u takve bedasto\u0107e<\/a> da to vi\u0161e ni pas s maslom ne bi pojeo. Napisana u afektu ju\u010dera\u0161nje ostavke ministrice gospodarstva Martine Dali\u0107 (HDZ),\u00a0re\u010denica Gojka Drlja\u010de<\/a>\u00a0kojom taj ekonomski analiti\u010dar poku\u0161ava fingirati kompleksne metode dru\u0161tvene kritike poprima ikoni\u010dki status: “[N]estaje li u Hrvatskoj granica izme\u0111u kriti\u010dnog javnog promi\u0161ljanja i destruktivne hajke obojene nihilizmom agresivnog anarhizma. Strah me ni\u0161tavila u koje bi nas mogao baciti ovaj drugi, sve vi\u0161e prevladavaju\u0107i pristup.”<\/p>\n

Tupilo parlamentarne politike<\/b><\/p>\n

Usprkos neukoj kombinaciji \u010detveroslo\u017enih rije\u010di, Drlja\u010da nije proma\u0161io okvir rasprave: pitanje je kamo \u0107e nas kao dru\u0161tvo odvesti ova afera. Samo, u poku\u0161aju diskreditacije javnog interesa, a u korist imperativa stabilnosti HDZ-ove vlade, ponudio nam je uvod za analizu izvr\u0161avanja javne medijske funkcije hrvatskih medija. Afera Hotmail po\u010dinje poprimati razmjere trajne krize vlade. Radi se o kona\u010dnom rasvjetljavanju brojnih ekonomskih i politi\u010dkih procesa vezanih za najve\u0107u hrvatsku kompaniju Agrokor. Nakon petnaest mjeseci postavljanja istih pitanja od izrazite dru\u0161tvene va\u017enosti o procesima vezanima uz poku\u0161aje sanacije Agrokora, Index je napokon do\u0161ao do odgovora koje nije bilo mogu\u0107e dobiti putem Zakona o pravu na pristup informacijama. \u0160tovi\u0161e, Index je u cijelom tom periodu, a posebno prije objave mejlova radne skupine za analizu stanja u Agrokoru, slao upite vladi i ostalim sudionicima procesa. Me\u0111utim, kako je ju\u010der za N1 rekao Ilko \u0106imi\u0107, novinar Indexa koji je pokrenuo tzv. Aferu Hotmail<\/a>, odgovore nikad nisu dobili.<\/p>\n

O budu\u0107nosti<\/a>\u00a0Agrokora ovisi \u010detrdesetak tisu\u0107a radnih mjesta, te brojna ve\u0107a i manja hrvatska poduze\u0107a. No, o rezultatu procesa ovisi i budu\u0107e vlasni\u0161tvo nad poljoprivrednim zemlji\u0161tima, izvori voda i drugi prirodni i ekonomski resursi Hrvatske. \u0160tovi\u0161e, o tome kako \u0107emo sanirati Agrokor ovise i me\u0111unarodne kreditne linije, kreditni rejtinzi i budu\u0107a stabilnost hrvatske ekonomije. Situacija je izrazito ozbiljna. Polje na kojem se vodi najva\u017enija bitka o na\u0161oj budu\u0107nosti nije parlamentarna politika (koja u ovome svemu pokazuje kroni\u010dnu bezidejnost i sna\u017ena ograni\u010denja sposobnosti). Ili pravosu\u0111e koje je ve\u0107 trebalo samostalno postupiti prema spornim aspektima procesa sanacije Agrokora, ve\u0107 je to medijsko polje. Sve informacije koje dolaze do pravosu\u0111a i parlamentarne politike \u2013 dolaze od novinara.<\/p>\n

Postaju vidljive posljedice afera vezanih uz Agrokor koje kontinuirano ve\u0107 nekoliko tjedana objavljuje Index: osim ostavke ministrice gospodarstva Martine Dali\u0107 i poljuljane pozicije premijera Andreja Plenkovi\u0107a, Odvjetni\u010dka komora ve\u0107 je najavila djelovanje prema odvjetni\u010dkom uredu koji je sudjelovao u pisanju Lex Agrokora, a zbog sukoba interesa u kojem se nalazio jer je istovremeno radio za jednog od ruskih vjerovnika Agrokora. Dr\u017eavno odvjetni\u0161tvo tako\u0111er je pokrenulo istra\u017ene radnje prema brojnim licima. Kakve me\u0111unarodne probleme prema svojim financijskim krugovima imaju konzultanti \u0161to su sudjelovali u radnoj skupini koja se bavila analizom stanja u Agrokoru, nije jo\u0161 poznato, no analize ekonomskih analiti\u010dara nisu ohrabruju\u0107e. Optu\u017enice koje se uklju\u010denim akterima stavljaju na teret uklju\u010duju kaznena djela poput trgovanja povla\u0161tenim informacijama, zloupotrebu polo\u017eaja, sukob interesa, trgovanje utjecajem itd… Me\u0111u najspornijim aspektima je i to \u0161to je prilikom pisanja Lex Agrokora potpuno ignoriran uobi\u010dajen proces dono\u0161enja zakona pa je umjesto Ministarstva pravosu\u0111a za izradu zakona bilo Ministarstvo gospodarstva, dok je stvarni pisac bio odvjetni\u010dki ured iz radne skupine popularno poznate kao “Borg” (sinteti\u010dko-biolo\u0161ko dru\u0161tvo kolektivne svijesti koje vr\u0161i nasilnu i agresivnu kulturnu i ekonomsku aproprijaciju i asimilaciju svih drugih vrsta iz popularne televizijske serije Zvjezdane staze). Samo ovakvo nepo\u0161tivanje dr\u017eavnih procesa i zakona dovoljno je za dugogodi\u0161nje zatvorske kazne.<\/p>\n

Opipljivost javnog interesa<\/strong><\/p>\n

Pa ipak, ove su stvari u pojedinim medijima nekako ispale izvan fokusa, dok se kao najva\u017enije pitanje poku\u0161ao izvesti spin tobo\u017enje kaznene odgovornosti osoba<\/a> koje su odgovorile na pitanja na koja sav medijski sektor poku\u0161ava doznati odgovore ve\u0107 petnaest mjeseci. Op\u0107i javni i dru\u0161tveni interes bio bi stvar konsenzusa da nema pojedinih, ali masovnih medija, koji uporno poku\u0161avaju fokus staviti na potpuno sekundarna, ako ne i tercijarna pitanja. Dok se razmjeri ove afere u novinarskim krugovima uspore\u0111uju s va\u017eno\u0161\u0107u kakvu je Watergate imao za SAD, vladina PR ma\u0161inerija uporno poku\u0161ava zaspinati stvar prema kaznenoj odgovornosti izvora. Primarno se radi ovdje o Jutarnjem listu<\/a>, no posebno su prema emocijama pale ministrice osjetljivi i u Ve\u010dernjem listu, Poslovnom dnevniku i na Tportalu.<\/p>\n

Ina\u010de tako apstraktno i neopipljivo pitanje javnog interesa u medijima i njihove javne funkcije kao prioriteta koji ljudima omogu\u0107uje dono\u0161enje kvalificiranih politi\u010dkih, dru\u0161tvenih i ekonomskih odluka na primjeru Afere Hotmail postaje konkretniji i opipljiviji no ikada. Dio medija i novinara me\u0111u kojima se primarno isti\u010du Index i N1 tvrdo dr\u017ee liniju javnog interesa, odgovaraju\u0107i na spinove koje podme\u0107e vladina PR ma\u0161inerija, no ipak ne skre\u0107u\u0107i fokus s va\u017enih dru\u0161tvenih procesa. Jutarnji list, i drugi provladini mediji igraju na kartu krivnje: pa se stvar poku\u0161ava prikazati kao neodgovorno dru\u0161tveno djelovanje, kao destabilizacija dr\u017eave, kao kakvi osobni obra\u010dun nepoznatih i nebitnih likova. Ministrica Dali\u0107 tako daju\u0107i ostavku ka\u017ee<\/a>: “Osobno nisam u\u010dinila ni\u0161ta krivo, nemoralno ili nezakonito”, \u0161to je me\u0111utim daleko od istine. Interesne skupine privatnih investitora koje su stvarno i pisale zakon, na \u010delu s ministricom Dali\u0107, ignorirali su primjedbe tajnosti i netransparentnosti koje su im se tada, kao nepoznatoj skupini stavljale na teret. Zanemaruju\u0107i javnost tada, sada im ipak to sve dolazi na naplatu. No, sada, zahvaljuju\u0107i Indexu znamo da se to sve moglo izbje\u0107i, da je proces bio transparentniji. Dali\u0107 je izlo\u017eena tere\u0107enju za trgovinu utjecajem, zloupotrebu polo\u017eaja, trgovanja povla\u0161tenim informacijama i sukobu interesa. Premijer Plenkovi\u0107 istovremeno smatra da “cilj opravdava sredstvo”. No, ako otkriveni mejlovi pokazuju i\u0161ta, onda je to da cilj ne mo\u017ee opravdati sredstvo. Plenkovi\u0107eva makijavelisti\u010dka deviza u kona\u010dnici bi ga mogla ko\u0161tati vlasti, a nas odvesti na jo\u0161 jedne izbore. U tom slu\u010daju, ma \u0161to tvrdio Jutarnji list, odgovornost \u0107e le\u017eati na HDZ-u: na Andreju Plenkovi\u0107u i Martini Dali\u0107. Objavljene informacije preva\u017ene su da bi ostale sakrivene jer su dru\u0161tveni procesi koje one otkrivaju preveliki da bi se sveli na interese nekoliko konzultantskih skupina i jednog odvjetni\u010dkog ureda.<\/p>\n

U kona\u010dnici, od objave mejlova, ve\u0107ina je medija pre\u0161la na stranu najop\u0107enitije definiranog javnog interesa, uklju\u010duju\u0107i i premijeru Milanovi\u0107u sporne novine 24 sata, ujedno i najprodavanije novine u zemlji, koje su u ovoj aferi sna\u017enije zagovarale dru\u0161tveni interes od HDZ-ova. \u010cak je i Ve\u010dernji list poku\u0161ao objavljivati dvije strane pri\u010de, dok se perjanice Jutarnjeg poput Ivanke Tome i Gojka Drlja\u010de i dalje vjerno dr\u017ee HDZ-ove linije popunjavaju\u0107i time to\u010dno onaj oblik nekriti\u010dnosti prema vladaju\u0107oj eliti zbog koje je svojedobno prokazan a u kona\u010dnici i uga\u0161en Vjesnik. Razlika je me\u0111utim izme\u0111u Jutarnjeg i Vjesnika u tome \u0161to je prvi u privatnom vlasni\u0161tvu, dok je drugi bio u dr\u017eavnom. Na primjeru Afere Hotmail stoga je postalo savr\u0161eno jasno da tr\u017ei\u0161ni mehanizmi u novinarstvu ne garantiraju nikakvu kriti\u010dnost spram vlasti. Dva privatna komercijalna medija, Jutarnji list i Index, stali su na dvije suprotne strane. Jedan u obranu vlade, drugi u obranu dru\u0161tvenog interesa. Oba se financiraju tr\u017ei\u0161no, oba povremeno profitiraju od perifernih izravnih ili neizravnih dr\u017eavnih subvencija (Jutarnji kroz smanjeni PDV, Index kroz sufinanciranje grada Zagreba). Dok prvi opstaje opslu\u017euju\u0107i vlast, drugi ipak opstaje protive\u0107i joj se, barem u ovakvim situacijama. Posebno je porazno za Jutarnji list da je \u010dak i 24 sata, tabloid koji nema niti 25.000 autorskih rije\u010di po broju, uspio prepoznati prioritete u svemu ovome.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Bilo je to u vrijeme hrvatskog socijaldemokratskog premijera Zorana Milanovi\u0107a. Ministrica kulture nadle\u017ena za medijsku politiku bila je Andrea Zlatar Violi\u0107, svjetonazorski bli\u017ea SDP-u nego mati\u010dnoj stranci HNS-u…<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":23697,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[64,28],"theme":[458,455],"country":[38],"articleformat":[450],"coauthors":[47],"class_list":["post-23693","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-kriza","tag-mediji","theme-drustvo","theme-rad","country-hrvatska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/23693","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=23693"}],"version-history":[{"count":7,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/23693\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":23726,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/23693\/revisions\/23726"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/23697"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=23693"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=23693"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=23693"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=23693"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=23693"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=23693"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=23693"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}