{"id":23683,"date":"2018-05-17T07:00:12","date_gmt":"2018-05-17T06:00:12","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=23683"},"modified":"2021-02-25T10:54:48","modified_gmt":"2021-02-25T09:54:48","slug":"ines-izborni-zakon-bih","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=23683","title":{"rendered":"Izbori u BiH: unaprijed izre\u017eirani kaos"},"content":{"rendered":"

Usprkos nizu sudskih presuda koje nala\u017eu promjenu Izbornog zakona i Ustava Bosne i Hercegovine, to se jo\u0161 nije dogodilo premda je od prve presude pro\u0161lo devet godina. Ipak, novi izbori su svejedno raspisani za ovu godinu. S obzirom na va\u017ee\u0107i zakon prijeti opasnost da implementacija izbornih rezultata dovede do paralize bh. institucija.<\/strong><\/p>\n

Politi\u010dka trakavica oko izmjene Izbornog zakona u BiH traje ve\u0107 mjesecima i kako sada stoje stvari, ne nazire joj se kraj. Centralna izborna komisija BiH (CIK) pro\u0161log je tjedna raspisala osme po redu Op\u0107e izbore u BiH nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma iako je implementacija izbornih rezultata, posebice u entitetu Federacije Bosne i Hercegovine, potpuno neizvjesna i gotovo neprovediva ako se ne postigne dogovor o izmjenama i dopunama Izbornog zakona. I dok se javnosti u BiH saga oko postizanja kompromisnog dogovora vladaju\u0107ih predstavlja kroz iscrpljuju\u0107i niz propalih inicijativa i sastanaka te vi\u0161emjese\u010dnih pritisaka EU i SAD-a za pronalaskom rje\u0161enja, sasvim je jasno da vladaju\u0107i SDA i HDZ, sada ve\u0107 permanentnu krizu na nivou FBiH, poku\u0161avaju produ\u017eiti sve do izbora u oktobru, a mo\u017eda i nakon, ako im njihovi rezultati ne budu zadovoljavaju\u0107i. I dok jedni smatraju da bi se u slu\u010daju neprovedbe rezultata izbora ve\u0107i bh. entitet mogao suo\u010diti s potpunom blokadom funkcioniranja i rada institucija kojim bi se posljedi\u010dno ugrozilo funkcioniranje same dr\u017eave, drugi su mi\u0161ljenja da je krajnji cilj ove pri\u010de zadr\u017eavanje statusa quo<\/em>, odnosno cementiranje troetni\u010dke podjele. No, krenimo redom.<\/p>\n

Vi\u0161e od godinu dana bh. politi\u010dkom scenom dominira pitanje izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH. Iako je do njegove izmjene trebalo do\u0107i ve\u0107 nakon presude Europskog suda za ljudska prava u slu\u010daju Sejdi\u0107-Finci prije skoro devet godina, a potom i niza drugih presuda (Zorni\u0107, Pilav, \u0160laku), to se jo\u0161 uvijek nije dogodilo. Sve navedene presude nepobitno su utvrdile obavezu BiH da osigura svakom svom gra\u0111aninu ista prava na sudjelovanje u javnom i politi\u010dkom \u017eivotu, odnosno da biraju i budu birani na izborima bez ikakvog oblika diskriminacije. No kako takav ishod zna\u010di promjenu ne samo Izbornog zakona nego i samog Ustava BiH, a time i esencije etni\u010dke podjele i funkcioniranja dr\u017eave, sasvim je jasno za\u0161to vladaju\u0107a trojka takav scenarij nikada nije dozvolila.<\/p>\n

Implementacija presude<\/strong><\/p>\n

Situaciju je dodatno zakomplicirala odluka Ustavnog Suda BiH po apelaciji Bo\u017ee Ljubi\u0107a iz 2016. godine, kojom je ocijenjeno da je dosada\u0161nji na\u010din izbora delegata u Dom naroda Federalnog parlamenta propisan Izbornim zakonom BiH, u suprotnosti s Ustavom BiH, odnosno principom konstitutivnosti te da ga je potrebno mijenjati. Prema do sada va\u017ee\u0107em zakonu, iz kantonalnih skup\u0161tina u Dom naroda FBiH biran je najmanje jedan delegat iz reda svakog konstitutivnog naroda. Vo\u0111en konceptom “legitimnog predstavljanja” Ljubi\u0107 je u apelaciji ustvrdio da je politi\u010dki utjecaj Hrvata u kantonima s ve\u0107inskom bo\u0161nja\u010dkom populacijom gotovo nikakav, te da bi hrvatski delegati u Domu naroda trebali biti izabrani iz ve\u0107inski hrvatskih kantona, kako bi se sprije\u010dila mogu\u0107nost preglasavanja. Tako je HDZ de facto od Ustavnog suda BiH tra\u017eio da se legitimnim predstavnicima Hrvata u BiH proglase samo kantoni u kojima HDZ ima ve\u0107inu, a da se Hrvate koji nekim “nesretnim” slu\u010dajem \u017eive u Sarajevu, Tuzli, Zenici ili Biha\u0107u zapravo u potpunosti isklju\u010di iz bh. politi\u010dkog \u017eivota.<\/p>\n

Iako se Sud s Ljubi\u0107em tek djelomi\u010dno slo\u017eio, nalo\u017eio je da se presuda mora implementirati u roku od 6 mjeseci. Vladaju\u0107e stranke u Federaciji odlu\u010dile su da problem uspje\u0161no ignoriraju, a njegovo rje\u0161enje tempiraju za posljednju godinu mandata, naravno ovu predizbornu. Kontaminacija javnog mnijenja zapo\u010dela je krajem pro\u0161le godine serijalom prijedloga vode\u0107ih parlamentarnih stranaka u FBiH o rje\u0161avanju pitanja izmjena izbornog zakona, pri \u010demu je vrlo rano postalo i vi\u0161e nego jasno da do dogovora ne\u0107e do\u0107i jer vladaju\u0107oj bo\u0161nja\u010dkoj i hrvatskoj politi\u010dkoj eliti to jednostavno nije u interesu. Pored pitanja izbora delegata u Dom naroda FBiH te primjene presuda Europskog suda za ljudska prava, u paket pregovora o izmjenama Izbornog zakona u\u0161lo je i pitanje provedbe odluke Ustavnog suda BiH u slu\u010daju izbora u Mostaru. O\u010dekivanja da \u0107e u svega nekoliko mjeseci biti rije\u0161ena pitanja koja skoro deceniju nisu prona\u0161la zajedni\u010dki dogovor i to sistemom 3 u 1, jo\u0161 jednom su se pokazala naivnim, da ne ka\u017eemo smije\u0161nim.<\/p>\n

Nakon niza prijedloga od kojih niti jedan nije bio prihvatljiv onoj drugoj stani, kao ni Zastupni\u010dkom domu parlamentarne skup\u0161tine BiH koji nije podr\u017eao prijedloge ni HDZ-a ni SDA, uslijedio je niz sastanaka pod patronatom predstavnika EU i ameri\u010dke ambasade u BiH. No, na bijeli dim iz rezidencije ameri\u010dke ambasadorice u BiH Maurin Cormack, jo\u0161 se \u010deka. Insistiranje na pronalasku rje\u0161enja prije raspisivanja izbora od strane CIK-a, unato\u010d brojnim pritiscima, pokazalo se neuspje\u0161nim. Nakon vi\u0161etjednih pregovora SDA, SDP, DF i SBB uspjeli su usuglasiti samo stavove koji se odnose na implementaciju odluke Ustavnog suda u slu\u010daju Ljubi\u0107 i to tako da se po\u0161tuje minimalna zastupljenost po svakom kantonu, a da se distribucija mandata temelji na popisu iz 1991. godine. 1<\/a><\/sup> Takav dogovor kod HNS-a o\u010dekivano je interpretiran kao poku\u0161aj ru\u0161enja odluke Ustavnog suda i naravno jo\u0161 jedan poku\u0161aj uspostavljanja politi\u010dke dominacije Bo\u0161njaka nad Hrvatima u Federaciji. Kao i sve drugo, i ovo je pitanje predstavljeno u kontekstu obrane vitalnih nacionalnih interesa i \u0161irenja standardne demagogije o ugro\u017eenosti, nezastupljenosti ili podrivanju sistema i ru\u0161enju dr\u017eave.<\/p>\n

Me\u0111unarodna podr\u0161ka propalim sastancima<\/strong><\/p>\n

I dok se Izetbegovi\u0107 i \u0106ovi\u0107 me\u0111usobno optu\u017euju tko od njih dvojice vi\u0161e \u017eeli novi\/e entitet\/e, ve\u0107 sasvim dovoljno slu\u0111eni politi\u010dki subjekti u BiH, i konstitutivni i ne konstitutivni, predmetom su razli\u010ditih prijetnji o mogu\u0107im scenarijima ukoliko ne do\u0111e do dogovora o izmjenama izbornog zakona. Crne prognoze o potpunoj blokadi dr\u017eave simultano dolaze sa svih strana: od predstavnika me\u0111unarodne zajednice i vjerskih poglavara, do de\u017eurnih politi\u010dkih analiti\u010dara i “legitimnih” predstavnika naroda. One se uglavnom svode na pretpostavke o mogu\u0107nosti opstrukcije izbornih rezultata u entitetu FBiH, koje za posljedicu mogu imati neformiranje vlasti i nedono\u0161enje bud\u017eeta \u0161to bi u kona\u010dnici moglo rezultirati kolapsom sistema i institucija, prije svega na federalnom nivou. No, ako promatramo generalnu efikasnost institucija vlasti na entitetskom i dr\u017eavnom nivou jo\u0161 od izbora 2010. godine, u moru fabriciranih kriza kao jedine politi\u010dke konstante u BiH, te\u0161ko je sjetiti se perioda kada je vlast u BiH bila funkcionalna, osim kada je u pitanju raspodjela vlasti i funkcija. U tom kontekstu, postizborni oktobar i mjeseci koji \u0107e uslijediti, ne\u0107e donijeti ni\u0161ta novo. Ve\u0107 sada je jasno da \u0107e se namjere o blokadi formiranja izvr\u0161nih organa u FBiH dogoditi samo ako vladaju\u0107i HDZ i SDA ne budu sretni ishodom izbora. U suprotnom, kao i uvijek do sada, \u017eelja za ostankom na vlasti prevladat \u0107e sve vitalne nacionalne interese, presude i apelacije.<\/p>\n

Stav me\u0111unarodne zajednice u BiH tako\u0111er je na tragu ve\u0107 u\u010destale retorike \u2013 EU i SAD tu su da pomognu u iznala\u017eenju rje\u0161enja, a sva odgovornost za trenutnu situaciju i mogu\u0107e komplikacije nakon izbora le\u017ei isklju\u010divo na predstavnicima politi\u010dkih stranaka u BiH. Iako svjesni da koncept politi\u010dke odgovornosti u BiH nikada nije postojao, predstavnici me\u0111unarodne zajednice i dalje mantraju o kompromisnom rje\u0161enju te nedostatku politi\u010dke volje kao klju\u010dnom problemu. Ponu\u0111ena rje\u0161enja me\u0111unarodne zajednice odnose se isklju\u010divo na implementaciju odluke Ustavnog suda BiH u slu\u010daju Ljubi\u0107, \u010dime se ponovno u drugi plan stavlja provo\u0111enje presude Europskog suda za ljudska prava u slu\u010daju Sejdi\u0107-Finci i drugi. Ad hoc<\/em> rje\u0161enja koja su predlo\u017eili \u0160ef delegacije EU u BiH Lars Gunar Wigemark i ambasadorica SAD-a sastoje se od tri prijedloga \u2013 prvi je da prag za izbor delegata u Dom naroda FBiH bude 1% od ukupnog broja tog naroda u FBiH prema popisu iz 2013. godine \u0161to zna\u010di da bi predstavnik odre\u0111enog konstitutivnog naroda iz kantonalne skup\u0161tine mogao biti izabran za delegata u Dom naroda FBiH ako u kantonu u kojem je izabran \u017eivi 1% od ukupnog broja njegovog naroda u Federaciji BiH. Druga predlo\u017eena opcija podrazumijeva formiranje “super klubova” gdje bi kantonalni zastupnici iz FBiH formirali klubove naroda iz kojih bi se potom birali delegati za Dom naroda FBiH, dok tre\u0107i prijedlog razmatra opciju pove\u0107anja broja delegata u klubovima sa 17 na 24. Niti jedan od pomenutih prijedloga nije dobio suglasnost vode\u0107ih politi\u010dkih stranaka u FBiH \u010dime se zalaganje me\u0111unarodne zajednice svelo na pru\u017eanje logisti\u010dke podr\u0161ke za odr\u017eavanje unaprijed propalih sastanaka.<\/p>\n

U me\u0111uvremenu, u manjem bh. entitetu dramaturgije oko izmjena Izbornog zakona gotovo i da nema \u2013 ovo pitanje tretira se isklju\u010divo kao problem vlasti u Federaciji. O\u010dekivano, prijedlog HDZ-a dobio je potporu Dodikovog SNSD-a, dok su predstavnici Saveza za promjene u Predstavni\u010dkom domu PSBiH glasali protiv prijedloga SDA i HDZ-a, ocijeniv\u0161i da umjesto rje\u0161avanja problema pogoduju “mostarizaciji” cijele BiH. U posljednjoj rundi pregovora odr\u017eanoj neposredno prije CIK-ove objave o raspisivanju izbora 8. maja, odlu\u010deno je da se u cijelu pri\u010du uklju\u010di i Venecijanska komisija, kao savjetodavno tijelo Vije\u0107a Europe koje se izme\u0111u ostalog bavi i ustavnim i izbornim pitanjima. Od Komisije je zatra\u017eeno pravno savjetovanje o prijedlozima izmjena Izbornog zakona i njihovoj uskla\u0111enosti s Ustavom BiH, Konvencijom o ljudskim pravima i europskim standardima kada je u pitanju izborno zakonodavstvo. I dok se \u010dekaju eksperti da pomognu u pregovorima, ve\u0107 unaprijed je jasno da \u0107e gra\u0111ani BiH jo\u0161 jedne izbore do\u010dekati u atmosferi unaprijed izre\u017eiranog kaosa. Jedino pitanje koje ostaje jeste ho\u0107e li takva politika (ponovno) ostaviti posljedice samo po gra\u0111ane BiH ili \u0107e ozna\u010diti po\u010detak kraja onih koji je provode ve\u0107 vi\u0161e od dvadeset godina.<\/p>\n

  1. Ustav FBiH nala\u017ee primjenu popisa iz 1991. godine sve dok se aneks VII Dejtonskog sporazuma o povratu izbjeglica i raseljenih osoba, ne implementira u potpunosti.[↩<\/a>]<\/span><\/li><\/ol>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

    Politi\u010dka trakavica oko izmjene Izbornog zakona u BiH traje ve\u0107 mjesecima i kako sada stoje stvari, ne nazire joj se kraj. Centralna izborna komisija BiH (CIK) pro\u0161log je tjedna raspisala osme po redu Op\u0107e izbore u BiH nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma iako je implementacija izbornih rezultata potpuno neizvjesna.<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":23728,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[12],"theme":[456],"country":[35],"articleformat":[450],"coauthors":[379],"class_list":["post-23683","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-izbori","theme-politika","country-bih","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/23683","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=23683"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/23683\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":23734,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/23683\/revisions\/23734"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/23728"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=23683"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=23683"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=23683"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=23683"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=23683"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=23683"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=23683"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}