{"id":2368,"date":"2014-09-09T07:00:08","date_gmt":"2014-09-09T06:00:08","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=2368"},"modified":"2021-02-25T11:06:16","modified_gmt":"2021-02-25T10:06:16","slug":"2368","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=2368","title":{"rendered":"Plinske igre i posljedice za Balkan"},"content":{"rendered":"

Sukob u Ukrajini ve\u0107 je doveo do pogor\u0161anja trgovinskih odnosa EU i Rusije, a dolaskom zime i s obzirom na europsku ovisnost o ruskom plinu, pogor\u0161anje odnosa moglo bi ozbiljno ugroziti egzistenciju velikog broja stanovnika europskih zemalja. No, \u010dini se kako eskalacija ne poga\u0111a jednako sve zemlje, a zemlje regije, koje najmanje sudjeluju u odlukama vezanim uz sukob, mogle bi biti najvi\u0161e izlo\u017eene.<\/strong><\/p>\n

Nakon \u0161to je Ukrajina 2008. odbila potpisati ugovor o cijeni plina po novim uvjetima, Rusija je 1. sije\u010dnja 2009. godine prekinula isporuku plina prema Ukrajini, \u0161to je izme\u0111u ostalog zna\u010dilo da je 8. sije\u010dnja obustavljena dostava plina kroz ukrajinske plinovode i prema drugim zemljama, me\u0111u kojima je bila i Hrvatska. Osim sporne cijene, Rusi su tvrdili i da Ukrajinci kradu plin namijenjen zemljama Isto\u010dne i Srednje Europe. To je izazvalo paniku me\u0111u svim ugro\u017eenim zemljama te se plin morao dovoditi alternativnim putevima po vi\u0161estruko ve\u0107oj cijeni. Nakon te krize, mjesecima se kroz medije raspravljalo o tome koliko je pametno ovisiti isklju\u010divo o Ruskom plinu. Od toga je pro\u0161lo vi\u0161e od pet godina, a situacija se od tada prakti\u010dki uop\u0107e nije promijenila. Zbog trenutne situacije u Ukrajini, Rusija je u nekoliko navrata prijetila da \u0107e zatvoriti plinovode prema Europi ako treba i na par mjeseci. Postavlja se pitanje \u0161to bi to zna\u010dilo za Hrvatsku i druge zemlje regije?<\/p>\n

Te 2009. godine Hrvatska je plin dobavljala interventnim uvozom iz Rogateca (Slovenija). Kako je Hrvatska izgradila interkonekcijski plinovod s Ma\u0111arskom i kako Ma\u0111ari posjeduju velika skladi\u0161ta plina, u slu\u010daju ponavljanja krize Hrvatska \u0107e plin morati kupovati preko njih. No, cijenu tog plina regulirat \u0107e tr\u017ei\u0161te. 1<\/a><\/sup> To u prijevodu zna\u010di da u slu\u010daju nesta\u0161ice mo\u017eemo o\u010dekivati ogromno pove\u0107anje cijene plina. Hrvatska jo\u0161 od plinske krize 2009. godine najavljuje gradnju plinskog skladi\u0161ta za vr\u0161nu potro\u0161nju u Grubi\u0161nom polju, no zasada je sve ostalo na najavama. Tako bismo u slu\u010daju nove krize mogli biti potpuno ovisni o plinu iz Ma\u0111arske. A kriza bi mogla do\u0107i ve\u0107 ove zime. Zbog novonastale situacije u Ukrajini ve\u0107 mjesecima slu\u0161amo o sankcijama Rusije s jedne strane te Europske unije i SAD-a s druge. Zbog svoje geostrate\u0161ke lokacije Ukrajina je godinama predmet interesa velikih sila. Do sada se uglavnom ratovalo energetskim resursima. Kako se mijenja vlast na \u010delu Ukrajine, tako se regulira i ruska cijena plina. Do 2009. godine Ukrajina je ruski plin pla\u0107ala 175 dolara za 1.000 kubi\u010dnih metara, no kako na vlast tada dolazi pro-europski orijentirana Julija Timo\u0161enko, Rusija je udvostru\u010dila cijenu plina te je Ukrajina bila primorana pla\u0107ati 350 dolara. Od 2010. do dolaska na vlast pro-ruski orijentiranog Viktora Janukovi\u010da Ukrajina je plin pla\u0107ala kao i sve druge zemlje. No, Janukovi\u010d prekida odnose s Europskom unijom te se okre\u0107e Rusiji koja obe\u0107ava vi\u0161estruko pojeftinjenje prirodnih resursa u zamjenu za iznajmljivanje mornari\u010dke baze u Sevastopolju. Nakon njegovog svrgavanja, Rusija obustavlja isporuku plina zbog navodnog Ukrajinskog duga Gazpromu u iznosu od 5,3 milijardi dolara.<\/p>\n

Mapa me\u0111uovisnosti<\/strong><\/p>\n

Kako Europska unija procjenjuje da je u njezinom interesu imati presudan utjecaj na Ukrajinu, ali istovremeno i osigurati nastavak isporuke plina, Europska komisija je objavila da \u0107e se Ukrajini uplatiti 1,61 milijardu eura pomo\u0107i tijekom 2014. godine. Iako i Zapadne zemlje i Rusija uvode sankcije, istina je da niti jedna, niti druga strana nemaju nikakve koristi od njih. Obje strane itekako ovise jedna o drugoj. Primjera radi, Njema\u010dka je Rusiji tre\u0107i najve\u0107i trgovinski partner. To je prevedeno u brojke devet milijardi eura izravnih investicija koje dolaze od preko 6000 njema\u010dkih tvrtki, \u0161to itekako utje\u010de na Rusku ekonomsku situaciju. Tako\u0111er, govore\u0107i o plinu, prema konzultantskoj tvrtki Energy Comment, Rusija je 2012. godine samo na izvozu prirodnog plina zaradila 68 milijardi dolara, a najve\u0107i dio tr\u017ei\u0161ta odnosi se na Europu<\/a>. Na drugoj strani, Europska unija \u0107e te\u0161ko prona\u0107i alternativu izvoru od skoro 130 milijardi kubi\u010dnih metara prirodnog plina koje dobiva od Rusije pri \u010demu samo Njema\u010dka koristi oko 90 milijardi.<\/p>\n

No, ne ovise sve zemlje jednako o plinu iz Rusije. “Ukoliko do\u0111e do prekida tranzita kroz Ukrajinu, zapadne zemlje nisu tako ugro\u017eene. Svojedobno je izgra\u0111en Sjeverni tok i on je dovoljan da opskrbi zapadni dio Europe” za Bilten nam obja\u0161njava Bogoljub Lacmanovi\u0107, biv\u0161i dopisnik iz Moskve, diplomat i voditelj Centra za me\u0111unarodne analize u Zagrebu. Plinovod Sjeverni tok omogu\u0107uje Rusiji da kroz podmorje zaobi\u0111e kontinentalne tranzitne zemlje.<\/p>\n

Tako\u0111er, Europska unija alternativu tra\u017ei i u ukapljenom prirodnom plinu. Njema\u010dka trenutno dobavlja 24 posto prirodnog plina iz Norve\u0161ke, 23 posto iz Nizozemske i 11 posto iz doma\u0107ih izvora. Svake godine poti\u010de se pove\u0107avanje iskapanja prirodnog plina. Jo\u0161 po\u010detkom godine Ameri\u010dki Barack Obama izjavio je kako su SAD spremne Europi isporu\u010diti sve koli\u010dine plina koje ona danas dobiva od Rusije. Pozvao je Europske zemlje samo da osuvremene industrijske pogone za prihvat tog plina 2<\/a><\/sup><\/span>. Zadnjih se godina u SAD-u, ali i dijelu Europe, rapidno pove\u0107ala eksploatacija plina iz kamena \u0161kriljca. No osim \u0161to je to jako opasno s ekolo\u0161ke strane, ispostavilo se da je cijena takvog plina duplo skuplja od onog koji se nabavlja od Rusije. Zato su i neke od najve\u0107ih tvrtki za iskop plina poput British Petroliuma i Shella odustale od daljnje eksploatacije. Kako je ujedno propala i ideja o gradnji plinovoda Nabucco koji je iz Sredi\u0161nje Azije trebao i\u0107i kroz Kaspijsko jezero (i zaobi\u0107i Rusiju), \u010dini se kako je unato\u010d svim optimisti\u010dnim najavama potencijalnih alternativa, EU je i dalje prili\u010dno ovisna o plinu iz Rusije.<\/p>\n

Jedna od sankcija Europske unije itekako se ti\u010de i Hrvatske. Radi se o suspenziji izgradnje plinovoda Ju\u017eni tok koji je iz Rusije trebao i\u0107i preko Crnog mora i Bugarske dalje za Italiju i Austriju. Slu\u017ebeni razlog za suspenziju je kr\u0161enje tr\u017ei\u0161nog natjecanja po\u0161to \u0107e Gazprom imati 51 posto dionica i mo\u0107i sam regulirati cijene, no malo tko sumnja da rije\u010d zapravo o geopoliti\u010dkim razlozima<\/a>. Od dva konkurentska projekta koja su trebala prolaziti kroz Balkan i osiguravati (izme\u0111u ostalog) i redovnu opskrbu plinom regije (Nabucco i Ju\u017eni tok), \u010dini se kako su sada oba neizvediva. A to je posljedica odluka EU koja se njima prije svega poigrava sudbinom zemalja regije, uklju\u010duju\u0107i i svoje \u010dlanice.<\/p>\n

Neravnomjerna izlo\u017eenost<\/strong><\/p>\n

Dokaz kako se tu radi samo o politi\u010dkim igrama koje se uglavnom igraju preko tu\u0111ih le\u0111a, daje i nedavni primjer prodaje dvije velike njema\u010dke energetske firme Rusima. RWE Dea koja se bavi eksploatacijom nafte i prirodnog plina prodana je za 5,1 milijardi eura, kao i Wingas koji proizvodi petinu ukupne njema\u010dke proizvodnje prirodnog plina. Tako je Njema\u010dka prepustila velik dio tr\u017ei\u0161nog kola\u010da ruskim firmama \u0161to jo\u0161 pove\u0107ava njihov monopol na tr\u017ei\u0161tu. EU tu nije intervenirala pa je jasno da ista pravila ne vrijede za Njema\u010dku i Ju\u017eni dio Europe. A tu ovisnost o Rusiji najskuplje pla\u0107aju zemlje Srednje i Isto\u010dne Europe koje kupuju manje koli\u010dine plina, posebno one geografski udaljenije od Rusije i glavnih tokova transporta plina. Tako je 2012. godine najskuplji plin u Europi pla\u0107ala Makedonija, i to po cijeni od 564 dolara za 1.000 kubi\u010dnih metara. Nakon Makedonije najskuplje je plin pla\u0107ala Poljska (525 dolara) pa \u010ce\u0161ka, Bugarska i BiH koja je pla\u0107ala 512 dolara. Najni\u017eu cijenu pak pla\u0107ala je Velika Britanija, koja ima svoja sjevernomorska nalazi\u0161ta te zbog njih ne ovisi toliko o Rusiji. Na ovim primjerima vidljivo je kako su zemlje Srednje i Isto\u010dne Europe prepu\u0161tene na milost i nemilost dogovora Rusije i EU. Velika Britanija, Njema\u010dka i ostale zemlje Zapadne Europe relativno su sigurne zbog alternativnih pravaca dovo\u0111enja plina, no prema novoj studiji Instituta za energetiku Sveu\u010dili\u0161ta Oxford, prekid opskrbe ruskim plinom najvi\u0161e bi pogodio Bosnu i Hercegovinu i Srbiju jer one nemaju niti jedan alternativni izvor plina. Sve to dodatno ugro\u017eava ionako lo\u0161u ekonomsku i socijalnu situaciju Jugoistoka Europe.<\/p>\n

Iako se EU za sada primarno poigrava sa sudbinom europske periferije i Zapad mo\u017ee imati ozbilje posljedice ukoliko do\u0111e do \u201cenergetskog rata\u201d. Pretpostavlja se da EU mo\u017ee pre\u017eivjeti maksimalno tri mjeseca na vlastitim plinskim rezervama. Njema\u010dki ministar gospodarstva Gabriel Sigmar nedavno je izjavio kako on ne vidi razloga za paniku: \u201c\u010cak se i u najcrnijim satima Hladnog rata Rusija dr\u017eala potpisanih ugovora\u201d. Za sada alternative, bar kratkoro\u010dne, i nema tako da se Njema\u010dka i EU mogu samo nadati da uz dobru volju i ne\u0161to prijetnji ekonomskim sankcijama mogu prisiliti Rusiju da isporu\u010duje plin prema potpisanim ugovorima. No, ako i bude obustave plina, prve \u0107e nastradati zemlje Jugoistoka Europe. Prema dosada\u0161njim potezima Europske unije, njih to ne brine previ\u0161e.<\/p>\n

  1. Nasuprot tome, cijena ruskog plina pojedinim zemljama odre\u0111ena je nizom faktora, od blizine glavnih plinovoda, kvalitete politi\u010dkih odnosa, do va\u017enosti u me\u0111unarodnoj politici[↩<\/a>]<\/span><\/li>
  2. U tom se kontekstu spominje i terminal u Omi\u0161lju kod Rijeke kao jedna od potencijalnih ulaznih to\u010daka za prekomorski plin.<\/span>[↩<\/a>]<\/span><\/li><\/ol>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

    Rusija je u nekoliko navrata prijetila da \u0107e zatvoriti plinovode prema Europi ako treba i na par mjeseci. \u0160to bi to zna\u010dilo za Hrvatsku i druge zemlje regije…<\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":2381,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[128,243,136,216],"theme":[457,456,455],"country":[],"articleformat":[450],"coauthors":[152],"class_list":["post-2368","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-energetika","tag-eu","tag-infrastruktura","tag-rusija","theme-klima","theme-politika","theme-rad","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2368","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=2368"}],"version-history":[{"count":13,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2368\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":36842,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2368\/revisions\/36842"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/2381"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=2368"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=2368"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=2368"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=2368"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=2368"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=2368"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=2368"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}