Na ulicama hrvatskih gradova od ju\u010der se skupljaju potpisi za dvije referendumske inicijative kojima se nastoji prisiliti parlament da prihvati dva nova zakonska prijedloga. Prema pravilima, za raspisivanje referenduma potrebno je u dva tjedna prikupiti potpise deset posto bira\u010da s prebivali\u0161tem u Hrvatskoj, \u0161to je prema trenutnim procjenama oko 380 tisu\u0107a ljudi. Obje inicijative nastale iz istog laboratorija, onog ultrakonzervativnih i klerikalnih organizacija \u010dija je najistaknutija figura \u017deljka Marki\u0107. Unato\u010d tome, \u010dini se da prikupljanje potpisa izvode potpuno odvojeno, te da je me\u0111u njima do\u0161lo do odre\u0111enih napetosti i konkurencije. No o detaljima tih frakcijskih sukoba ne mo\u017ee se saznati puno, u skladu sa zavjereni\u010dkim metodama djelovanja tog klerikalnog univerzuma.<\/p>\n
Obje su inicijative tako\u0111er nastale kao reakcija na ratifikaciju Istanbulske konvencije u Saboru, dokumenta koji je izazvao<\/a> mali gra\u0111anski rat na hrvatskoj desnici, ali je na kraju prihva\u0107en zbog potpore liberalne opozicije. Iako su uo\u010di ratifikacije ultrakonzervativci najavljivali da \u0107e zbog nje do\u0107i do svojevrsne rodne apokalipse i op\u0107eg raspada \u010dvrstih distinkcija izme\u0111u spolova, panika zbog ovog dokumenta je u me\u0111uvremenu splasnula. Unato\u010d tome, jedna od dviju inicijativa ti\u010de se upravo poni\u0161tavanja ratifikacije Konvencije. Ne znamo unutarnju dinamiku u ovom tajnovitom miljeu, ali \u010dini se da je druga inicijativa prepoznala kako pitanje same konvencije s protekom vremena gubi na snazi. Stoga su oni odlu\u010dili oti\u0107i korak dalje i izboriti neke trajnije prednosti.<\/p>\n Gra\u0111ani drugog reda<\/strong><\/p>\n One se primarno odnose na promjenu izbornog zakona. Premda se ta druga inicijativa predstavlja kao poku\u0161aj demokratizacije cijelog politi\u010dkog sustava, njihovi vrlo nedore\u010deni prijedlozi izmjene ina\u010de vrlo nepravednog<\/a> izbornog sustava prije ostavljaju dojam da \u017eele olak\u0161ati vlastiti utjecaj na politi\u010dku scenu. Izmjenama se npr. olak\u0161ava mogu\u0107nost da bira\u010di sami mijenjaju redoslijed na strana\u010dkim izbornim listama, a upravo to je metoda kojoj su klerikalci na zadnjim izborima “progurali” svoje ljude preko HDZ-ovih lista, usmjeravaju\u0107i svoju razvijenu lobisti\u010dku i propagandnu mre\u017eu na osobu umjesto na stranku. Time su ostvarili zastupljenost debelo iznad potpore koju u\u017eivaju kada se ne “\u0161lepaju” na HDZ-ovoj ma\u0161ini.<\/p>\n Osim toga, izmjenama se nastoji oja\u010dati izborni utjecaj etni\u010dkih Hrvata koji ne \u017eive u Hrvatskoj, a koji tradicionalno glasaju desnije od svojih sunarodnjaka u domovini. Time bi se na mala vrata povratila situacija iz 1990-ih, kada su glasovi “dijaspore” \u010dinili va\u017ean instrument odr\u017eavanja HDZ-a na vlasti, a \u0161to je posljedi\u010dno pomoglo razvoju predrasuda prema Hrvatima iz BiH u samoj Hrvatskoj. Jo\u0161 va\u017enije, izmjenama bi se oduzela mogu\u0107nost zastupnicima manjina da se izja\u0161njavaju o klju\u010dnim pitanjima, poput dr\u017eavnog prora\u010duna. Izbori sustav bi tako pripadnike manjina (7,8% stanovni\u0161tva) prisilio ili da glasaju za “obi\u010dne” stranke, koje gotovo nikada ne stavljaju manjine na svoje liste, ili da glasaju za bespomo\u0107ne zastupnike, \u010dime bi de facto<\/em> odustali od svog statusa ravnopravnih gra\u0111ana.<\/p>\n