{"id":23639,"date":"2018-05-11T07:00:02","date_gmt":"2018-05-11T06:00:02","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=23639"},"modified":"2021-02-25T10:54:49","modified_gmt":"2021-02-25T09:54:49","slug":"gorke-sezdesete","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=23639","title":{"rendered":"Gorke \u0161ezdesete"},"content":{"rendered":"

Odete li na izlo\u017ebu “\u0160ezdesete: mit i stvarnost” u zagreba\u010dki Muzej za umjetnost i obrt vi\u0161e \u0107ete saznati o ideolo\u0161kim potrebama dana\u0161njice nego o kontradikcijama \u0161ezdesetih. A te su kontradikcije nezaobilazna etapa za razumijevanje povijesnog razvoja tih potreba.\u00a0<\/strong><\/p>\n

Aktualna izlo\u017eba zagreba\u010dkog Muzeja za umjetnosti i obrt (MUO) “\u0160ezdesete: mit i stvarnost”, strate\u0161ki otvorena pred dugi prvomajski vikend pa sve do kraja rujna, to jest kraja sezone, o\u010dito cilja biti u vrhu zagreba\u010dke turisti\u010dke ponude za 2018. godinu. Promi\u0161ljanje kulturnog programa kao turisti\u010dke ponude ne \u010dudi, pogotovo s obzirom da je rije\u010d o instituciji smje\u0161tenoj u sam centar Zagreba, zonu koja se posljednjih godina intenzivno ribrenda<\/em> prema parametrima turizma. Time slijedi slu\u017ebenu politiku kako Hrvatske tako i Europske unije, koja je odavno napustila ideju kulture kao sfere za\u0161ti\u0107ene od tr\u017ei\u0161nih odnosa, otvoriv\u0161i prostor za liberalizaciju i komercijalizaciju.<\/p>\n

Iz te perspektive plus je da se kompleksna struktura zbivanja iz \u0161ezdesetih godina na izlo\u017ebi uplo\u0161njava poput retro tapete. Dvanaest soba pretrpano je najraznolikijim izlo\u0161cima kojima se nastojalo pokriti sve sfere \u017eivota u SR Hrvatskoj \u0161ezdesetih godina. U \u010detiri zida jedne tipi\u010dne prostorije tako je doslovno stalo: perilica rublja, fotografija spomenika NOB-u, televizor s epizodom dokumentarne serije o jugoslavenskoj arhitekturi (koja je ina\u010de dostupna i na javnoj televiziji), prvomajski plakat, ta\u010dke s natpisom TAXI i jo\u0161 pone\u0161to, a tu je i jedan express lonac. Dosljedno provedena kakofonija rezultat je rada kustosa Zvonka Makovi\u0107a, povjesni\u010dara umjetnosti potpisanog i kao autora koncepta, i Miroslava Ga\u0161parovi\u0107a, ravnatelja MUO-a, s \u010dak 17 suradnika na izboru gra\u0111e. \u010cini se da je njihova suradnja tekla paralelnim tokovima, bez mnogo doticaja i zajedni\u010dkog promi\u0161ljanja o tome \u0161to se i kako o \u0161ezdesetima \u017eeli re\u0107i.<\/p>\n

Za svakog pone\u0161to<\/strong><\/p>\n

Iako bi, doznajemo iz medija, postav trebao predstaviti \u0161ezdesete kroz nekoliko cjelina, svaka soba li\u010di drugoj kao jaje jajetu, s iznimkom manjih prostorija u kojima se jasnije izdvajaju tek dvije teme. Trst kao topos ostvarenja prekograni\u010dnih shopping<\/em> aspiracija i djetinjstvo \u2013 oskudno prezentirano s relativno malo materijala, kao da socijalisti\u010dka Jugoslavija nije mnogo marila za nove nara\u0161taje. Kultna dje\u010dja enciklopedija Svijet oko nas, \u010dije ilustracije modernizacijskih procesa i novih dru\u0161tvenih odnosa danas plijene pa\u017enju i formom i sadr\u017eajem, zatvorena je iza stakla, iako je rije\u010d o artefaktu \u0161iroke potro\u0161nje koji se mogao prezentirati daleko zanimljivije i demokrati\u010dnije.<\/p>\n

Da stvar bude gora, ispod pionirske kape i marame na\u0161la se pogre\u0161na legenda, a najvi\u0161e je prostora dano reklamnom panou “Dje\u010dja \u0161tednja P\u010delica” u vlasni\u0161tvu Zagreba\u010dke banke, za koju je ra\u0111en davne 1971. godine. Dana\u0161nja banka, u vlasni\u0161tvu talijanske UniCredit grupe, jedan je od sponzora izlo\u017ebe pa je usput u postav umetnut “dje\u010dji kutak” sa propagandnim materijalom u formi slikovnice. Toliko o postideolo\u0161koj dana\u0161njici naspram (socijalisti\u010dkom) ideologijom kontaminirane pro\u0161losti, \u0161to je pozicija koju dominantna strujanja u doma\u0107oj povijesti umjetnosti redovito zauzimaju.<\/p>\n

Ideja o bauku ideologije iskomunicirana je na izlo\u017ebi kroz dva elementa postava. “Smrt fa\u0161izmu, sloboda narodu”, “Tito, partija, omladina, akcija”,”Kolektivno odlu\u010divanje, pojedina\u010dna odgovornost”, i jo\u0161 nekoliko poznatih parola nalazimo na neo\u010dekivanim mjestima: u kutu, izme\u0111u dva izlo\u0161ka, na \u0161toku, velikih taman toliko da nam ne promaknu. Drugi podsjetnik na ideologiju koja prati izobilje \u0161ezdesetih poput svrbe\u017ea komarca auditivne je prirode: isje\u010dci sr\u010danog, polu razumljivog Titovog govora svakih dvadesetak minuta glasno proparaju prostor. Iako neki od stru\u010dnih suradnika, poput povjesni\u010dara svakodnevice Igora Dude, pa\u017eljivo interpretiraju svoje izlo\u0161ke u dru\u0161tveno-politi\u010dkom kontekstu omogu\u0107uju\u0107i strpljivom posjetitelju da donekle nazre kompleksan odnos izme\u0111u, primjerice, planske industrijske proizvodnje i planski osmi\u0161ljenog turizma za radni\u010dku klasu, op\u0107i dojam suo\u010davanja s ideolo\u0161kom pozadinom i politi\u010dkim kontekstom ostaje razo\u010daravaju\u0107. Tako su recimo arhitektonska ostvarenja interpretirana isklju\u010divo u formalnom klju\u010du, iako je upravo za njih najmanje vjerojatno da bi nastala u bilo kojem drugom dru\u0161tvenom ure\u0111enju. Natuknice o politi\u010dkom kontekstu gube se u moru izlo\u017eaka, tretirane isto kao i legende s opisima konkretnih izlo\u017eaka, a vremenska lenta, koju nalazimo tek pred kraj obilaska, brbljavi je kola\u017e ura\u0111en po principu “za svakog pone\u0161to”.<\/p>\n

Dvije liberalizacije<\/strong><\/p>\n

Nije u pitanju samo nesnala\u017eenje s kompleksnim naslje\u0111em, ve\u0107 i svjesna odluka autora i barem dijela suradnika, \u010ditljiva iz njihovih medijskih nastupa<\/a> i same izlo\u017ebe, da se \u0161ezdesete interpretiraju kroz slavljenje konzumerizma i liberalizacijskih procesa. Osim vi\u0161ekratnog isticanja potro\u0161a\u010dke kulture kao nove partijske politike, nije slu\u010dajno da popratni tekstovi redovito nagla\u0161avaju individualne li\u010dnosti dok institucije ostaju u drugom planu. Tu je Mihajlo Arsovski kao autor kultnih plakata Teatra &td, ali ne i Studentski centar (SC) kao klju\u010dno mjesto eksperimentalne umjetni\u010dke produkcije te \u017eari\u0161te socijalizacije kroz specifi\u010dni model sveobuhvatne podr\u0161ke \u0161iroko dostupnom studiranju. Tu je Bernardno Bernardi kao dizajner kultnih fotelja, ali ne i Radni\u010dko narodno sveu\u010dili\u0161te Mo\u0161a Pijade (RANS) iz kojeg su uzete, \u010dija nova zgrada, remek-djelo arhitekata Nik\u0161i\u0107a i Ku\u010dana, svoja vrata 1961. otvara i nepismenim radnicima i posjetiteljima Muzi\u010dkog bijenala.<\/p>\n

Pored gomile sjajno oblikovanih predmeta iz kuhinja na\u0161ih baka, nije mnogo va\u017enosti pridano ni Centru za industrijsko oblikovanje (CIO), a isti je tretman do\u017eivjela i sama industrija. Proces industrijalizacije, kao i imena nekih tvornica, spomenuti su, stje\u010de se dojam, tek reda radi. Posebno je to o\u010dito kod izlo\u017eaka koji se ti\u010du mode i odijevanja: imena dizajnerica i manekenki u prvom su planu, a izlo\u017eeni predmeti proizvedeni su u Italiji ili Francuskoj. Umjesto odje\u0107e \u0161iroke potro\u0161nje kakvu je proizvodilo Kamensko, Varteks ili bilo koji drugi tekstilni div, ve\u0107 u prvoj sobi pred nama je haljina u kojoj je stanovita g\u0111a Serdar, supruga rektora zagreba\u010dkog Sveu\u010dili\u0161ta, pohodila vrtnu zabavu engleske kraljice, made in France<\/em>.<\/p>\n

Ipak, u jednome autorima treba dati za pravo: sve su to \u0161ezdesete. I Borosane za radnicu (koje na izlo\u017ebi dodu\u0161e nismo na\u0161li) i talijanske cipele za crvenu bur\u017eoaziju. Opismenjavanje radnika i \u0161iroko dostupno studiranje, gra\u0111anska kultura i umjetnost urbanih individualaca koji preziru socijalisti\u010dki kolektivizam. Kontradikcije \u0161ezdesetih djelovale bi manje zbunjuju\u0107e da su promotrene na pozadini ekonomskih i politi\u010dkih procesa, prije svega liberalizacije koja je, kao svojevrsni buzzword<\/em> ove izlo\u017ebe, shva\u0107ena tek kao “popu\u0161tanje partijske stege”. Ona je ipak mnogo vi\u0161e, ako ne i ne\u0161to sasvim drugo.<\/p>\n

Izostanak politi\u010dko-ekonomske pozadine<\/strong><\/p>\n

Ve\u0107 krajem pedesetih Jugoslavija pristupa svjetskom trgovinskom sporazumu GATT-u, sklapa prve sporazume s MMF-om, uvodi prve me\u0111unarodne komercijalne kredite. Ameri\u010dka znanstvenica Diane Flaherty<\/a> vidi upravo 1961. kao prijelomnu godinu jugoslavenske privrede, kada poku\u0161aj samostalnog industrijskog razvoja zamjenjuje orijentacija na izvoz i liberalizacija trgovine. \u017deljeni efekt ovih mjera bilo je smanjenje trgovinskog deficita koji je nastupio kao posljedica sna\u017ene industrijalizacije do tada slabo razvijenih jugoslavenskih zemalja u prethodnom razdoblju. Kako je preferiranje investiranja u industriju uzrokovalo stagnaciju produktivnosti u poljoprivredi, Jugoslavija je bila prisiljena na uvoz hrane. Dragocjene devize stoga vi\u0161e nisu mogle biti ulagane u kapitalna dobra u industriji, \u0161to bi bilo omogu\u0107ilo nastavak rasta i osiguralo ve\u0107u industrijsku produktivnost.<\/p>\n

Nevolje s razvojem industrije postale su o\u010dite 1960. godine kad se prvi put nakon osam godina bilje\u017ei prestanak rasta, da bi naredne godine do\u0161lo do pada stope industrijske proizvodnje, nestabilnosti i porasta cijena. Tako je 1961. kao kompenzacija donesen tzv. Zakon dohotka, kojime se prema povjesni\u010daru Du\u0161anu Biland\u017ei\u0107u “prvi put od uvo\u0111enja radni\u010dkog samoupravljanja ne propisuje koliko \u0107e se iz \u010distog prihoda izdvojiti za osobne dohotke, a koliko za poslovni fond, tj. za akumulaciju, za pro\u0161irenje proizvodnje, za nova ulaganja u izgradnju i pro\u0161irenje poduze\u0107a \u2013 to je sada autonomno pravo radnih kolektiva.” Iako se Zakon mo\u017ee \u010diniti logi\u010dnim nastavkom samoupravljanja – mogu\u0107nost odvajanja vi\u0161e sredstava za dohotke, tj. radni\u010dku potro\u0161nju – da su njegovi u\u010dinci bili problemati\u010dni jasno je ve\u0107 iz podatka da je 1961. ujedno je i posljednja godina u kojoj se bilje\u017ei rast zaposlenosti. Ta i druge liberalizacijske mjere odgovorne su i za produbljivanje razlika izme\u0111u bogatijeg sjevera i siroma\u0161nijeg juga, a nejednaki republi\u010dki razvoj za posljedice \u0107e imati izrabljiva\u010dke prakse unutar same Jugoslavije, kao i porast me\u0111unacionalnih tenzija.<\/p>\n

Liberalizacija, najjasnije izra\u017eena u ekonomskoj reformi iz 1964. godine koja se na ovoj izlo\u017ebi gotovo potpuno pre\u0161u\u0107uje, odgovor je na objektivne pote\u0161ko\u0107e poslijeratnog razvoja i (djelomi\u010dno ispunjene) \u017eelje za velikim modernizacijskim skokom. Predstavljena kao nova stepenica u razvoju samoupravljanja, na mala vrata uvela je tr\u017ei\u0161ne odnose kao zamjenu za plansku, centraliziranu, dr\u017eavnu ekonomiju. Daleko od radikalnog zaokreta, ovaj se prijelaz odvijao unutar socijalisti\u010dkog okvira, ali je ipak postavio kurs koji kontradikcije “slatkih \u0161ezdesetih” stavlja u druga\u010diju perspektivu. U kona\u010dnici, slo\u017eeni ekonomsko-politi\u010dki procesi, tek skicirani u ovome osvrtu, na izlo\u017ebi u MUO nisu pokazani.<\/p>\n

Tako se smisao gomile izlo\u017eaka, u ve\u0107ini slu\u010dajeva poznatih javnosti kako iz svakodnevnog \u017eivota tako i iz brojnih izlo\u017ebi (spomenimo samo “Socijalizam i modernost”, sveo na okida\u010de nostalgije i dopadljiv dizajn. “\u0160ezdesete: mit i stvarnost” tako su savr\u0161eni primjer izlaga\u010dke politike koja ide na ruku trenutnim politi\u010dkim odnosima. Iz dana\u0161nje perspektive bi nam mnogo vi\u0161e koristilo na pozadini ekonomsko-politi\u010dkog konteksta rasvijetliti \u010dinjenicu da su nam \u0161ezdesete ostavile bogato naslje\u0111e, ali i da materijalna baza koja ga je omogu\u0107ila \u2013 institucije poput RANS-a, SC-a, CIO-a ili funkcionalne javne televizije i prije svega jaka industrija \u2013 vi\u0161e ne postoji. Uni\u0161tio ju je upravo \u017ervanj liberalizacije.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Aktualna izlo\u017eba zagreba\u010dkog Muzeja za umjetnosti i obrt (MUO) “\u0160ezdesete: mit i stvarnost”, strate\u0161ki otvorena pred dugi prvomajski vikend pa sve do kraja rujna, to jest kraja sezone…<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":23642,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[74,144],"theme":[458],"country":[38],"articleformat":[450],"coauthors":[154],"class_list":["post-23639","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-kultura","tag-revizionizam","theme-drustvo","country-hrvatska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/23639","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=23639"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/23639\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":23653,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/23639\/revisions\/23653"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/23642"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=23639"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=23639"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=23639"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=23639"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=23639"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=23639"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=23639"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}