Iako je europska imigracijska situacija trenutno pod kontrolom, to nipo\u0161to ne zna\u010di da Europa ima funkcionalnu migracijsku strategiju.<\/p>\n
Petero\u010dlana obitelj izbjeglica iz Sirije \u010dije su doseljavanje u Zadar, grad na hrvatskoj obali Jadrana, u januaru mediji popratili s nadom u uspjeh makar jedne integracijske pri\u010de, svega nekoliko mjeseci kasnije odselila se iz Zadra i Hrvatske odlu\u010div\u0161i vratiti se u Tursku, ra\u010dunaju\u0107i da \u0107e se usprkos nesigurnoj situaciji u toj zemlji ipak lak\u0161e sna\u0107i.<\/p>\n
Kako pi\u0161e Slobodna Dalmacija, obitelj je oti\u0161la razo\u010darana: “Od svega \u0161to su nam obe\u0107avali, prije svega odgovaraju\u0107i smje\u0161taj i lije\u010dni\u010dku pomo\u0107 za mog trogodi\u0161njeg sina kojemu je hitno potrebna operacija noge, ni\u0161ta se nije dogodilo. Ni ku\u0107e, ni doktora. Toliko puta sam ih zvao, molio da to rije\u0161e, ali ni\u0161ta. Ju\u010der sam dobio putovnicu i odlazimo iz Hrvatske”. Obitelj je trebala imati osiguran smje\u0161taj i svu potrebnu pomo\u0107 dvije godine, dok se ne “adaptiraju i integriraju”. Me\u0111utim, sin obitelji ima zdravstvenih problema te \u0107e uskoro trebati operaciju, no dok smo mi u Hrvatskoj navikli na vi\u0161egodi\u0161nje \u010dekanje na preglede poput magnetske rezonance, Sirijci o\u010dito nisu. Govori nam to i o razlici funkcionalnosti javnih usluga u predratnoj Siriji i Hrvatskoj. \u010cinjenica da je dijete za magnetsku rezonancu naru\u010deno sedam mjeseci nakon zakazanog datuma operacije, bila je \u010dini se kap koja je prelila \u010da\u0161u<\/a>.<\/p>\n Ekonomija i javni sektor<\/strong><\/p>\n Opisani slu\u010daj pokazuje da je imigracijska politika puno vi\u0161e od pitanja otvorenih ili zatvorenih granica, te da njezina uspje\u0161nost ovisi i o stanju javnog sektora kao i ekonomije neke zemlje. Iako sve \u010de\u0161\u0107e prisutan u medijima koji prate rad EU, ovaj se aspekt u europskom diskursu o smjeru razvoja zajednice dr\u017eava pojavljuje periferno i pau\u0161alno. U sredi\u0161tu europskih rasprava o migraciji umjesto socijalne i ekonomske politike nalaze se sukobi izme\u0111u dr\u017eava centra i periferije, \u0161to nikako ne vodi ve\u0107oj jedinstvenosti EU.<\/p>\n Okvir nadolaze\u0107eg europskog samita postavlja se u skladu s tim sukobima. Od energetike, preko raspodjele sredstava europskih fondova, do zatvaranja granica \u0161engenske zone \u010dak i prema \u010dlanicama EU, sukob centar \u2013 periferija, ili zapad \u2013 istok ponovno postaje sve aktualnijom podjelom. Samo mjesec dana ostalo je do novog europskog samita o imigracijskoj politici, a umjesto strate\u0161kog fokusiranja na povezivanje i osna\u017eivanje javnog sektora i socijalnih politika kao i ekonomije s migracijskom i politikom azila, Europa jo\u0161 jednom pokazuje da nije zrela i da nema mehanizme suo\u010davanja sa svojim strukturnim problemima<\/a>.<\/p>\n Igra optu\u017ebi uglavnom se svodi na zemlje europskog centra koje prozivaju \u010dlanice biv\u0161eg socijalisti\u010dkog bloka za odbijanje migranata, te im radi toga prijete obustavom sredstava strukturnih fondova \u2013 neovisno o tome \u0161to se u jo\u0161 jednom krugu istra\u017eivanja pokazalo da brojne \u010dlanice, uklju\u010duju\u0107i i Hrvatsku u fondove EU vi\u0161e daju nego \u0161to iz njih povla\u010de. Kao primjere, zemlje centra pritom navode ju\u017ene europske \u010dlanice poput Italije “na \u010dije obale migranti pristi\u017eu ve\u0107 pet godina”. No, pou\u010dene gr\u010dkim slu\u010dajem, zemlje isto\u010dne periferije, primarno Poljska, Ma\u0111arska i Bugarska, ne pokazuju namjeru \u0161irom otvoriti svoje granice te se na\u0107i u bezizlaznoj situaciji u kojoj se nalazi Gr\u010dka, ne ba\u0161 prepu\u0161tena sama sebi, ali ne ba\u0161 ni ohrabrena europskom solidarno\u0161\u0107u. Tako\u0111er, pou\u010deni primjerom njema\u010dke kancelarke Angele Merkel koja je izgubila zna\u010dajan dio potpore nakon \u0161to je imigrantima otvorila njema\u010dke granice te potom jedva sastavila kompromisnu vladu, politi\u010dari isto\u010dne periferije ne planiraju ni izgubiti izbore na imigrantskim temama, posebno pod teretom paneuropskog ja\u010danja ekstremne desnice.<\/p>\n Pitanje socijalnih politika<\/strong><\/p>\n Uza sve ove probleme, dobrim dijelom poja\u010dane mjerama \u0161tednje implementiranima proteklih desetak godina, tu je i goru\u0107e pitanje unutarnje europske migracije radne snage s istoka na zapad, pri \u010demu isto\u010dne zemlje ostaju u situaciji izrazito niskih nadnica i pomanjkanja visokoobrazovane radne snage koja emigrira na zapad. Rumunjska, zemlja iz koje je emigrirao veliki dio medicinskih radnika, uvela je inovaciju, nude\u0107i vlastitoj dijaspori, odnosno etni\u010dkim Rumunjima iz susjednih ne-EU zemalja<\/a>, posebne privilegije pri zapo\u0161ljavanju. Ovakve “kra\u0111e” obrazovanog kadra postaju preferabilnija politika rje\u0161avanja krize radne snage od otvaranja granica imigrantima.<\/p>\n Umjesto dakle, da se EU suo\u010di sa svim ovim problemima, da imigracijski problem mora rje\u0161avati zajedno s novim ja\u010danjem socijalnih usluga, s progresivnim politikama zapo\u0161ljavanja i egalitarnijim pristupom Uniji, EU se trudi disfunkcionalnost vlastitih politika prikazati kao sukob istoka i zapada. Takav pristup mo\u017ee rezultirati samo njezinim raspadom, EU jedva da jo\u0161 uop\u0107e kontrolira isto\u010dne \u010dlanice, a pristup ka\u017enjavanja kojim je krenula mo\u017ee samo dovesti do daljnjeg izoliranja ovih zemalja od zemalja europskog centra.<\/p>\n Da stvar bude gora, staro stanovni\u0161tvo EU zna\u010di sve ve\u0107i udio pasivnog stanovni\u0161tva u ukupnoj populaciji, odnosno sve ve\u0107i javni socijalni teret. Istovremeno dok Europa tone u demografski minus, Afrika raste. U narednim se dekadama o\u010dekuje jo\u0161 ve\u0107i pritisak ekonomskih migranata iz nerazvijene Afrike u Europu. Primjerice, kako pi\u0161e Financial Times, na talijanske obale posljednjih godina najvi\u0161e pristi\u017eu izbjeglice iz Nigerije, zemlje \u010dija je populacija s 45 milijuna koliko je brojala u 60-im godinama 20. st do danas narasla na 187 milijuna, a o\u010dekuje se da \u0107e do 2050. brojati ne\u0161to manje od pola milijarde stanovnika (410 milijuna). Prema podacima Europske komisije, pi\u0161e Financial Times, do 2060. populacija Nigerije bit \u0107e ve\u0107a od ukupnog zbroja stanovnika EU27. Ukupno \u0107e populacija Afrike u narednih 30 godina narasti na vi\u0161e od jedne milijarde stanovnika. Ekonomija Afrike u kombinaciji s klimatskim promjenama, u\u010dinit \u0107e pritisak na europske granice jo\u0161 ve\u0107im<\/a>.<\/p>\n Umjesto ping-ponganja politi\u010dkom odgovornosti, nadolaze\u0107i europski samit bio bi u\u010dinkovit ukoliko bi se Europska unija ozbiljno uhvatila u ko\u0161tac i strate\u0161ki sagledala sve opasnosti koje nam prijete, jer u protekle dvije godine, ne mo\u017ee se re\u0107i da se Europa uspje\u0161no nosila s izbjegli\u010dkom krizom. Ona se mora rje\u0161avati adekvatnim ekonomskim, klimatskim i socijalnim politikama, na op\u0107u dobrobit globaliziranog svijeta, a ne samo ekonomske koristi zapadnih \u010dlanica i politi\u010dku korist elita isto\u010dnih \u010dlanica. U suprotnom mo\u017eemo o\u010dekivati daljnji rast desnog ekstremizma, netolerancije i op\u0107eg bezna\u0111a.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Iako je europska imigracijska situacija trenutno pod kontrolom, to nipo\u0161to ne zna\u010di da Europa ima funkcionalnu migracijsku strategiju. Petero\u010dlana obitelj izbjeglica iz Sirije \u010dije su doseljavanje u Zadar, grad na hrvatskoj obali Jadrana, u januaru mediji popratili s nadom u uspjeh makar jedne integracijske pri\u010de, svega nekoliko mjeseci kasnije odselila se iz Zadra i Hrvatske […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":23600,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[],"tags":[243,46],"theme":[458,456],"country":[],"articleformat":[205],"coauthors":[289],"class_list":["post-23599","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","tag-eu","tag-migracije","theme-drustvo","theme-politika","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/23599","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=23599"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/23599\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":23604,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/23599\/revisions\/23604"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/23600"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=23599"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=23599"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=23599"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=23599"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=23599"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=23599"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=23599"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}