{"id":23589,"date":"2018-05-08T07:00:30","date_gmt":"2018-05-08T06:00:30","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=23589"},"modified":"2021-02-25T10:54:51","modified_gmt":"2021-02-25T09:54:51","slug":"marjan-sarec-diskretni-sarm-tehnokracije","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=23589","title":{"rendered":"Marjan \u0160arec: diskretni \u0161arm tehnokracije"},"content":{"rendered":"

Za manje od mjesec dana Slovenija \u0107e izabrati novu vladu. Kao jedan od favorita za premijera ponovo va\u017ei “novo lice”, gradona\u010delnik Kamnika Marjan \u0160arec. No njegovo obe\u0107anje vladanja “bez politike” te\u0161ko da predstavlja novu ideju.<\/strong><\/p>\n

Slovenija se 3. juna sprema na ve\u0107 tre\u0107e uzastopne prijevremene izbore. \u010cini se da oni ve\u0107 postaju konstanta, iako u usporedbi s prethodnima ovi izbori nisu izraz dublje odnosno nepremostive politi\u010dke krize, nego vi\u0161e spretan politi\u010dki manevar. Umjesto da se upusti u mu\u010dne pregovore sa sindikatima javnoga sektora, koji bi kvarili igru tik pred izbore, premijer Miro Cerar je radije odlu\u010dio odstupiti i ne baviti se s tim neugodnim poslovima, ve\u0107 ih prepustiti sljede\u0107em mandataru. \u0160to \u0107e ovoga puta ponuditi slovenska politi\u010dka robna ku\u0107a? Ugrubo mo\u017eemo govoriti o tri vrste stranaka koje \u0107e se ovoga puta natjecati za ulazak u parlament. Dr\u017eavna izborna komisija je na dan isteka roka za predaju kandidatura zaprimila liste 25 stranaka. Sada ih mora pregledati i slu\u017ebeno potvrditi, liste kandidata bit \u0107e slu\u017ebeno objavljene tek 18. maja, ali imamo ve\u0107 dovoljno podataka da mo\u017eemo vidjeti s \u010dime \u0107emo otprilike imati posla u ovoj izbornoj trci.<\/p>\n

Kako smo rekli, mo\u017eemo govoriti o tri skupine stranaka, a prva su etablirane politi\u010dke stranke koje su zimzelena konstanta slovenskog politi\u010dkog krajolika. U tu skupinu mo\u017eemo uvrstiti Slovensku demokratsku stranku pod vodstvom Janeza Jan\u0161e, apsolutnog zastupni\u010dkog rekordera koji parlamentarnu fotelju grije neprekidno od po\u010detka devedesetih godina. Program stranke i dalje karakterizira neoliberalna ekonomska politika i neokonzervativni pogled na svijet odnosno vrijednosna usmjerenost. Njihovo vezivno tkivo i dalje ostaje uvjerenje kako je dr\u017eava pod kontrolom i upravom “stri\u010deva iz pozadine”, dakle starih partijskih i udba\u0161kih nomenklatura koje nadzor nad dr\u017eavom, unato\u010d prelasku u vi\u0161estrana\u010dki sistem, nisu nikada ispustile iz ruku. Kao i Socijaldemokratima i Listi Marjana \u0160arca, kojima \u0107emo se posvetiti u nastavku, tako i SDS-u ankete javnog mnijenja prognoziraju pribli\u017eno dvadesetpostotnu podr\u0161ku, \u0161to zna\u010di 18 ili 19 zastupni\u010dkih mjesta. U devedeseto\u010dlanom parlamentu, u kojem je rezerviran po jedan mandat za predstavnike ma\u0111arske i talijanske manjine, to odnosi pribli\u017eno petinu mandata.<\/p>\n

Ostanemo li jo\u0161 pri prvoj skupini, dakle kod uva\u017eenih politi\u010dkih igra\u010da, u nju nedvojbeno mo\u017eemo uvrstiti i Socijaldemokrate, stranku kojoj ankete trenutno daju prednost pred konkurentima. Pod vodstvom aktualnog ministra poljoprivrede, Dejana \u017didana, stranka je uspjela u preporodu i povratku u prvu politi\u010dku ligu. Nakon debakla na zadnjim izborima, kad je ta biv\u0161a vladaju\u0107a stranka dobila tek \u0161est zastupni\u010dkih mandata, to je bilo i prijeko potrebno. Ipak, slovenski socijaldemokrati jo\u0161 uvijek se ne razlikuju od drugih realno postoje\u0107ih socijaldemokratskih stranaka \u0161irom Europe. \u0160to drugo re\u0107i osim da ih i dalje karakterizira “biciklisti\u010dka” strategija \u2013 povinovanje pritisku kapitala te vr\u0161enje pritiska (kla\u010denje) radni\u0161tva. U tom smislu ne iznena\u0111uje da se stranka glasa\u010dima obra\u0107a vozikaju\u0107i vodstvo stranke na biciklima po cijeloj zemlji.<\/p>\n

Stari i novi igra\u010di<\/strong><\/p>\n

O stanju duha stranke ve\u0107 dovoljno govori njihova ministrica za rad, obitelj i socijalna pitanja, Anja Kopa\u010d Mrak, koja sr\u017e problematike prekarnog (nesigurnog) rada vidi u tome da se on radnicima jednostavno previ\u0161e isplati da bi uop\u0107e \u017eeljeli redovito zaposlenje. Ukratko, prekarni radnici su profiteri kojima i najbolje namjere vi\u0161e ne mogu pomo\u0107i. Dugogodi\u0161nje prvo ime SD-a, predsjednik dr\u017eave Borut Pahor, zbog toga je osjetio potrebu da se prilikom praznika rada, 1. maja, narodu obrati uz poziv na daljnju fleksibilizaciju i liberalizaciju tr\u017ei\u0161ta radne snage. Gotovo da bi \u010dovjek upravo njemu i na njegovom radnom mjestu po\u017eelio lak\u0161e otpu\u0161tanje… Ustvari su te dvije stranke, SDS i SD, \u010diji ekvivalenti postoje u ve\u0107ini europskih dr\u017eava, nekakav europski parnjak dvostrana\u010dkom sistemu SAD-a, odnosno, kako je rekao Noam Chomsky, radi se o izboru izme\u0111u Coca-Cole i Pepsija.<\/p>\n

Naravno, dio stalnog parlamentarnog repertoara je i stranka umirovljenika, Desus, koja pod predsjedni\u0161tvom Karla Erjavca neprekidno sjedi u svim vladama od 2004. godine, dakle u pet vlada koje su se otad zaredale. Univerzalni Erjavec u tih je \u010detrnaest godina narodu slu\u017eio kao ministar obrane, pa ministar okoli\u0161a i u zadnjem razdoblju kao ministar vanjskih poslova, a nije nenaklonjen ni funkciji premijera ako bi povijest to od njega zahtijevala. Ni kr\u0161\u0107ansko-demokratskoj Novoj Sloveniji ponovan ulazak u parlament vjerojatno ne\u0107e izma\u0107i, s novim predsjednikom, Matejem Toninom, njezino je neoliberalno usmjerenje, koje nadma\u0161uje \u010dak i SDS-ovo, jo\u0161 izrazitije. Za razliku od vremena kada je stranku vodila Ljudmila Novak, uz Tonina se ponovno otvara mogu\u0107nost za koalicijsku suradnju me\u0111u ovim strankama. Stranci Ljevica i Cerarovoj Stranci modernog centra, iako su u ovom sazivu prvi put u parlamentu, predvi\u0111a se ponovan ulazak. Prva najavljuje ponavljanje izbornog rezultata, drugoj zadnja istra\u017eivanja prognoziraju oko deset zastupni\u010dkih mjesta.<\/p>\n

Nakon ovog pregleda uobi\u010dajenih igra\u010da ostaju jo\u0161 dvije skupine, a obje karakterizira to \u0161to u ovom sazivu parlamenta nemaju svoje zastupni\u010dke skupine. Za jednu, ve\u0107u, mo\u017ee se re\u0107i da ih ni dalje ne\u0107e imati. Radi se o skupini manjih, nepoznatih, \u010dak i prigodno pokrenutih stranaka koje ankete jedva bilje\u017ee pa im na ovom mjestu ne\u0107emo posve\u0107ivati ve\u0107u pozornost. Kona\u010dno, posljednju skupinu \u010dine stranke odnosno liste koje imaju barem teoretsku mogu\u0107nost za ulazak ili povratak u parlament. Jedna od njih je Slovenska ljudska stranka koja je ispala iz parlamenta na zadnjim izborima, zatim stranka nekada\u0161nje premijerke Alenke Bratu\u0161ek, pa Zdru\u017eena desnica, koja u svojim redovima broji nekada\u0161njeg mariborskog \u017eupana Franca Kenglera i vo\u0111u ultrakonzervativnog pokreta Za otorke gre (Radi se o djeci) Ale\u0161a Primca.<\/p>\n

Dosta ideologije?<\/strong><\/p>\n

Koja \u0107e od tih novih stranaka uspjeti napraviti velik pomak prakti\u010dki je nemogu\u0107e predvidjeti. No u tu skupinu spada jo\u0161 jedna stranka, Lista Marjana \u0160arca, koji ve\u0107 sada obe\u0107ava da \u0107e postati politi\u010dki te\u0161ka\u0161. Kao \u0161to je ranije re\u010deno, \u0160arec prema zadnjoj anketi javnog mnijenja stoji uz bok sa SD-om i SDS-om, no tko je on uop\u0107e i za \u0161to \u0107e se zalagati sa svojom strankom? Drvodjeljskog tehni\u010dara, zatim diplomiranog akademskog glumca, Slovenija prije svega poznaje po imitacijama raznih poznatih li\u010dnosti. Naro\u010dito po liku seljaka Serpentin\u0161eka koji je nasmijao mnoge seoske veselice. Ali sve su to bila vremena prije nego je \u0160arec po\u010deo s politi\u010dkim djelovanjem. Sada je naime ve\u0107 dva mandata \u017eupnik op\u0107ine Kamnik, ali kada bi ostalo na tome za njega najvjerojatnije ne bi znalo puno ljudi. Postigao je velik uspjeh kada je na lanjskim predsjedni\u010dkim izborima izazvao Boruta Pahora te bio pora\u017een tek u drugom krugu. I tada je Pahorova prednost bila tek \u0161est postotnih bodova, zbog \u010dega je narcisoidni predsjednik odlu\u010dio da u budu\u0107nosti mora biti jasniji oko svojih stajali\u0161ta. Otad prigodno poziva na izgon migranata i liberalizaciju radne snage, barem onda kada mu ostane vremena nakon samopromocije.<\/p>\n

\u0160arec, kojega ne mo\u017eemo isklju\u010diti niti kao novoga mandatara, je kapital ste\u010den u predsjedni\u010dkoj kampanji lijepo nastavio prikupljati i o\u010dito \u0107e mu se to sada isplatiti. No kakva je uop\u0107e njegova politi\u010dka platforma, \u010dime se obra\u0107a ljudima? Lavovski dio, kao i u Cerarovom primjeru, otpada na njegovu politi\u010dku neoptere\u0107enost, \u010dinjenicu da je novo lice. Ukratko, radi se o igranju uloge politi\u010dkog spasitelja, koji \u0107e se u nevolji spustiti na scenu poput boga i sve rije\u0161iti. \u0160to ostaje kada odstranimo taj \u0161arm novine za kojim glasa\u010di i dandanas o\u010dito sna\u017eno \u017eude? Ostaje zdravoselja\u010dka logika koju nam nudi \u0160arec. Umjesto ideologije i velikih programskih pitanja, njega prije svega zanimaju prakti\u010dna pitanja, dakle kako skratiti postupke za npr. dobivanje lokacijske dozvole. Stvari s kojima se susre\u0107e kao gradona\u010delnik i \u017ealbe na konkretne probleme s kojima se susre\u0107e pojedinac kada ima posla s dr\u017eavnim birokratskim aparatom. To je ono \u0161to \u0160arec prije svega \u017eeli pojednostaviti, digitalizirati, otkloniti uska grla i to ne samo u administrativnom smislu. I politi\u010dki \u0160arec \u017eeli “napraviti red”, ukinuo bi recimo Dr\u017eavni savjet (gornji dom parlamenta), promijenio izborni sistem, pojednostavio i unaprijedio postupak imenovanja novoizabrane vlade…<\/p>\n

Ukratko, radi se i pristupu koji se \u017eeli predstaviti kao o\u010di\u0161\u0107en od bilo kakve ideolo\u0161ke navlake te koji isti\u010de da su podjele na desno i lijevo ve\u0107 zastarjele, da se radi o potrebi da se pobrinemo da stvari funkcioniraju i da funkcioniraju dobro… A kako nas u\u010di povijest, najopasnija i najnepopustljivija je upravo ona ideologija koja tvrdi da je onkraj ideologije. U \u0160ar\u010devu primjeru radi se o pristajanju na tehnokraciju, vladavinu stru\u010dnjaka \u010dija bi rje\u0161enja trebala biti izvan domene politi\u010dnog i jedino u domeni optimalnog. Zato je Marjan \u0160arec politi\u010dko ime koje se \u017eeli prikazati kao nepoliti\u010dno odnosno \u010dak nadpoliti\u010dno, a sve koji bi se u njega drznuli posumnjati mo\u017ee brzo optu\u017eiti za politikantstvo. Nakon svega nabrojenog i pretpostavljene superiornosti stru\u010dnjaka i znanosti valjalo bi se prisjetiti Marxove opaske da je znanost u kapitalizmu obi\u010dno slu\u017eavka kapitala i da su stoga “najbolja mogu\u0107a” rje\u0161enja uvijek ve\u0107 u ne\u010dijoj slu\u017ebi.<\/p>\n

Sa slovenskog prevela Ivana Jandri\u0107<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Slovenija se 3. juna sprema na ve\u0107 tre\u0107e uzastopne prijevremene izbore, \u010dini se da oni ve\u0107 postaju konstanta, iako u usporedbi s prethodnima ovi izbori nisu izraz dublje odnosno nepremostive politi\u010dke krize, nego vi\u0161e spretan politi\u010dki manevar. Umjesto da se upusti u mu\u010dne pregovore sa sindikatima…<\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":23590,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[12],"theme":[456],"country":[30],"articleformat":[450],"coauthors":[131],"class_list":["post-23589","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-izbori","theme-politika","country-slovenija","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/23589","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=23589"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/23589\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":23593,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/23589\/revisions\/23593"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/23590"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=23589"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=23589"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=23589"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=23589"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=23589"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=23589"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=23589"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}