{"id":23574,"date":"2018-05-07T07:00:20","date_gmt":"2018-05-07T06:00:20","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=23574"},"modified":"2021-02-25T10:54:51","modified_gmt":"2021-02-25T09:54:51","slug":"lijecenje-preko-granice","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=23574","title":{"rendered":"Lije\u010denje preko granice"},"content":{"rendered":"

Nedavno je jedan \u010dovjek prohodao s kri\u017eem na ramenu od Rijeke do Zagreba kako bi usmjerio pa\u017enju javnosti na problem lije\u010denja djece od rijetkih bolesti. Njegov put nije natjerao vladaju\u0107e na konkretno rje\u0161enje, a konstantno se zapostavljaju postoje\u0107e mogu\u0107nosti rje\u0161enja u okviru Europske unije.<\/strong><\/p>\n

Dostupnost lijekova i terapije za lije\u010denje oboljelih od rijetkih bolesti, pogotovo u slu\u010daju djece, bila je jedna od zastupljenijih dru\u0161tvenih tema u Hrvatskoj proteklih mjeseci. S obzirom na to da rje\u0161enja jo\u0161 nema, ne \u010dudi da je i dalje u fokusu javnosti. Ovom temom pozabavila se i nova emisija Roberta Zubera Revizija<\/a> koja izme\u0111u ostalog spominje i mogu\u0107nost lije\u010denja oboljelih (op\u0107enito, ne samo rijetkih bolesti) unutar neke od dr\u017eava \u010dlanica EU koje je omogu\u0107eno kroz tzv. Direktivu 2011\/24\/EU. Kako je taj dio konteksta pri\u010de uglavnom ostao zanemaren, pozabavit \u0107emo se povije\u0161\u0107u i implikacijama te Direktive po \u017eivot pacijenata.<\/p>\n

Bez obzira velike nesuglasice koje su pratile njeno usvajanje te njezin utjecaj na zdravstvene sustave dr\u017eava \u010dlanica, gra\u0111anima je otvorena mogu\u0107nost da ako adekvatno lije\u010denje ne mogu dobiti u mati\u010dnoj zemlji pomo\u0107 mogu potra\u017eiti u drugoj dr\u017eavi \u010dlanici te imati pokrivene sve tro\u0161kove. Naravno, to je mogu\u0107e ako je nacionalni zdravstveni osiguravatelj suglasan \u0161to nije uvijek slu\u010daj, a obzirom na to da direktive nemaju status uredbe koje se moraju primjenjivati, dr\u017eave \u010desto ne omogu\u0107avaju svojim gra\u0111anima prakticiranje ove mogu\u0107nosti. O\u010dekivano, naj\u010de\u0161\u0107e iz financijskih razloga.<\/p>\n

Zdravstvo i tr\u017ei\u0161te<\/strong><\/p>\n

Punim nazivom “Direktiva 2011\/24\/EU Europskog parlamenta i Vije\u0107a od 9.\u00a0o\u017eujka 2011. o primjeni prava pacijenata u prekograni\u010dnoj zdravstvenoj skrbi” Direktiva je usvojena 2011. godine, a u primjeni je od 1. sije\u010dnja 2013. u svim dr\u017eavama \u010dlanicama EU. Za sada je ovo posljednja EU direktiva koja povezuje podru\u010dje zdravstva i tr\u017ei\u0161te, a u raspravama koje su joj prethodile najvi\u0161e se isticala \u010dinjenica kako na ovaj na\u010din EU zadire u nadle\u017enost dr\u017eava \u010dlanica da neovisno odlu\u010duju o zdravstvenoj politici.<\/p>\n

Kako je navedeno u samom dokumentu op\u0107i cilj ove Direktive je olak\u0161ati pristup sigurnoj i visokokvalitetnoj prekograni\u010dnoj zdravstvenoj za\u0161titi u drugoj dr\u017eavi \u010dlanici i za nju dobiti nadoknadu tro\u0161kova u skladu s na\u010delima koja je utemeljio Sud EU, kao i unaprijediti suradnju u podru\u010dju zdravstvene za\u0161tite izme\u0111u dr\u017eava \u010dlanica. U ovako sro\u010denom cilju naizgled nema ni\u010deg spornog, ali \u010dinjenica da se Direktiva donijela nakon nekoliko presuda Suda EU, \u010dije odluke moraju po\u0161tovati i primjenjivati sve dr\u017eave \u010dlanice, govori suprotno.<\/p>\n

Ova Direktiva prihva\u0107ena je na temelju dva \u010dlanka iz Ugovora o funkcioniranju EU: \u010dl. 114 i \u010dl. 168. \u010clanak 114 odnosi se na funkcioniranja unutarnjeg tr\u017ei\u0161ta i slobodno kretanje roba, kapitala, osoba i usluga, a \u010dlanak 168 na osiguravanje visoke razine za\u0161tite zdravlja ljudi pri utvr\u0111ivanju i provedbi svih politika i aktivnosti EU. Ova dva \u010dlanka ukazuju na \u010dinjenicu da EU podru\u010dje zdravstva do\u017eivljava kao socijalni, ali i ekonomski sektor, a s obzirom na to da je trgovinska politika zajedni\u010dka politika i u nadle\u017enosti EU razumljivo je da Sud EU \u0161titi \u010detiri slobode kretanja koje su ugra\u0111ene i u osniva\u010dki ugovor. To je jedan od razloga za\u0161to je Sud mogao donijeti odluke koje su utrli put ovoj Direktivi.<\/p>\n

Prevratni slu\u010dajevi<\/strong><\/p>\n

Povijest nastanka Direktive je zanimljiva. Naime i prije njena uvo\u0111enja postojale su uredbe koje su rje\u0161avale lije\u010denje pacijenata u inozemstvu: Uredba Vije\u0107a europske zajednice o primjeni sustava socijalnog osiguranja za zaposlene osobe i njihove obitelji koje se kre\u0107u unutar granica Zajednice iz 1971. te kasnije nadopunjena Uredba Europskog parlamenta i Vije\u0107a Europske unije od 29. travnja 2004. o koordinaciji sustava socijalnog osiguranja kojom se osiguralo po\u0161tivanje slobode kretanja osoba, to jest omogu\u0107ilo da se zdravstvena za\u0161tita pru\u017ei u drugoj dr\u017eavi \u010dlanici u specifi\u010dnim okolnostima. S obzirom na to da se s vremenom pokazalo kako ni ova uredba nije rje\u0161avala sve situacije u kojima bi se pacijenti na\u0161li, rje\u0161enje su sve \u010de\u0161\u0107e tra\u017eila na Sudu EU.<\/p>\n

To\u010dka prekreta bile su presude u slu\u010dajevima Kohll<\/a> i Decker<\/a> iz 1998. godine. Luksembur\u017eani Raymond Kohll i Nicolas Decker koristili su usluge iz podru\u010dja zdravstvene skrbi izvan svoje zemlje, a potom zatra\u017eili povrat sredstava od luksembur\u0161kog nacionalnog zdravstvenog fonda. Fond je to odbio s obzirom na to da se radilo o uslugama koje nisu hitne i bile su u\u010dinjene bez prethodnog odobrenja. Me\u0111utim Sud EU je utvrdio da dr\u017eave \u010dlanice imaju ovlast regulirati i organizirati svoje vlastiti sustav socijalne sigurnosti, ali ujedno i da bi sustav socijalne sigurnost dr\u017eave \u010dlanice trebao po\u0161tivati temeljna na\u010dela slobode kretanja roba i usluga zajam\u010dena \u010dlancima 56. i 57. Ugovora o funkcioniranju EU te je zaklju\u010dio da podno\u0161enje zahtjeva za povrat tro\u0161kova uz uvjet prethodnog odobrenja, predstavlja prepreku kori\u0161tenja tih sloboda. Po tuma\u010denju Suda potreba za prethodnim odobrenjem obeshrabruje pacijenta za kori\u0161tenje prekograni\u010dne zdravstvene za\u0161tite te na taj na\u010din stvara prepreku slobodi kretanja pacijenata.<\/p>\n

Ove odluke Suda EU omogu\u0107ile su ulazak EU u podru\u010dje zdravstva, podru\u010dja nominalo u nadle\u017enosti dr\u017eave \u010dlanice. Kao posljedice ovih odluka dr\u017eave \u010dlanice na\u0161le su se u sukobu sa zakonodavstvom EU ako svojim gra\u0111anima brane kori\u0161tenje javnih usluga u drugim dr\u017eavama \u010dlanicama.<\/p>\n

Nu\u017enost direktive<\/strong><\/p>\n

Osim u ovom slu\u010daj, Sud EU je ve\u0107 i ranije primijenio principe zajedni\u010dkog tr\u017ei\u0161ta u kontekstu zdravstvene za\u0161tite. Primjerice u slu\u010daju Duphar<\/a> iz 1981. donesena je presuda za povrat financijskih sredstava za lijekove, a odluka Suda potaknula je dr\u017eave \u010dlanice da reorganiziraju sustav socijalne sigurnosti. U slu\u010daju Luisi i Carbone<\/a> iz 1984. godine Sud EU je ustanovio da turisti, poslovni putnici, studenti i pacijenti mogu putovati u drugu dr\u017eavu \u010dlanicu kao primatelji usluga, a ekonomski elementi slobode kretanja ve\u0107 su tu prepoznati i inkorporirani u zdravstvene usluge. U slu\u010daju Luisi i Carbone Sud EU je smatrao da sloboda pru\u017eanja usluge ne zna\u010di samo pru\u017eiti uslugu u drugoj dr\u017eavi \u010dlanici, ve\u0107 i pravo pacijenta da primi uslugu u drugoj dr\u017eavi \u010dlanici.<\/p>\n

Tako\u0111er, u slu\u010dajevima nizozemskih dr\u017eavljana Geraets i Smits<\/a> iz 2001. godine Sud EU je utvrdio u oba slu\u010daja kako bolni\u010dko lije\u010denje predstavlja ekonomsku uslugu u smislu slobode kretanja usluga i ljudi te da postojanje prethodnog odobrenja mo\u017ee biti prepreka kori\u0161tenju tih sloboda. Naime oboje nizozemskih dr\u017eavljana prije odlaska na lije\u010denje u drugu dr\u017eavu \u010dlanicu nisu dobili prethodno odobrenje od strane nizozemskog zdravstvenog fonda te im je fond odbio zahtjeve za povratom tro\u0161kova uz obja\u0161njenje da su takve usluge bile dostupne i u Nizozemskoj.<\/p>\n

Nakon ovih slu\u010dajeva Europska komisija pristupila je 2006. izradi nove direktive koja je zami\u0161ljena kao odgovor na ove presude te je nakon vi\u0161egodi\u0161nje rasprave izme\u0111u dr\u017eava \u010dlanica i EU institucija ona i donesena Direktiva. Direktivom je propisano da dr\u017eava \u010dlanica \u010dijem sustavu osigurana osoba pripada nadoknadi tro\u0161kove osiguranoj osobi koja primi prekograni\u010dnu zdravstvenu za\u0161titu ako je predmetna zdravstvena za\u0161tita uvr\u0161tena u povlastice na koje osigurana osoba ima pravo u toj dr\u017eavi \u010dlanici. Dr\u017eava \u010dlanica \u010dijem sustavu osigurana osoba pripada mo\u017ee predvidjeti sustav prethodnog odobrenja za nadoknadu tro\u0161kova prekograni\u010dne zdravstvene za\u0161tite koja je ograni\u010dena na posebne vrste planirane zdravstvene za\u0161tite. To prethodno odobrenje ne mo\u017ee se uskratiti ako pacijent ima pravo na predmetnu zdravstvenu za\u0161titu, a ta se zdravstvena za\u0161tita ne mo\u017ee pru\u017eiti na njezinu dr\u017eavnom podru\u010dju u roku koji je medicinski opravdan. Od pacijenta se mo\u017ee zatra\u017eiti da prvo plati za za\u0161titu i da zatim zatra\u017ei nadoknadu. Tro\u0161kovi prekograni\u010dne zdravstvene za\u0161tite bit \u0107e do visine tro\u0161kova koje bi pokrila dr\u017eava \u010dlanica \u010dijem sustavu osigurana osoba pripada da je zdravstvena za\u0161tita pru\u017eena na njezinu dr\u017eavnom podru\u010dju (a da ne prelaze stvarne tro\u0161kove pru\u017eene zdravstvene za\u0161tite).<\/p>\n

Va\u017ena je \u010dinjenica kako je dono\u0161enju ove Direktive prethodila Uredba \u00a0kojom je osigurano po\u0161tivanje sloboda kretanja, a Sud EU u svojim odlukama pobrinuo se da se po\u0161tuje sloboda kretanja (i pru\u017eanja) usluga. Direktiva na suptilan na\u010din potkopava nadle\u017enost dr\u017eava \u010dlanica za zdravstvenu politiku jer se odluke Suda EU moraju po\u0161tivati.<\/p>\n

Zapostavljene mogu\u0107nosti<\/strong><\/p>\n

Premda, ova je Direktiva uvela je i jednu novost, a to je inicijativa da se ja\u010da prekograni\u010dna suradnja razli\u010ditih elemenata\/institucija nacionalnih zdravstvenih sustava. Tako\u0111er Direktiva \u0161iri teritorijalne mogu\u0107nosti gdje pacijent mo\u017ee dobiti zdravstvenu za\u0161titu, ali ne pove\u0107ava prava. Primjerice, vezano za rijetke bolesti ova Direktiva nudi neke mogu\u0107nosti u \u010dlancima 55 i 56. \u010clanak 55 direktno apostrofira rijetke bolesti te nudi mogu\u0107nost da, ako u mati\u010dnoj dr\u017eavi \u010dlanici ne postoji mogu\u0107nost lije\u010denja, oboljeli medicinsku dijagnozu i terapiju mo\u017ee potra\u017eiti u drugoj dr\u017eavi \u010dlanici pri \u010demu bi dr\u017eava iz koje dolazi oboljeli trebala pokriti tro\u0161kove.<\/p>\n

U \u010dlanku 56 navodi se kako Europska komisija podupire razvoj europskih referentnih mre\u017ea izme\u0111u pru\u017eatelja zdravstvene za\u0161tite i stru\u010dnih centara u dr\u017eavama \u010dlanicama. Europske referentne mre\u017ee mogu pobolj\u0161ati dostupnost dijagnoza i pru\u017eanje kvalitetne zdravstvene za\u0161tite svim pacijentima \u010dija zdravstvena stanja zahtijevaju odre\u0111eno udru\u017eivanje sredstava ili stru\u010dnog znanja, a mogu biti i sredi\u0161nje to\u010dke za medicinsko usavr\u0161avanje i istra\u017eivanje, \u0161irenje informacija i ocjenu, posebno za rijetke bolesti. Briga za rijetke bolesti zahtjeva multidisciplinarnu skrb koja katkada nije dostupna na nacionalnoj i lokalnoj razini.<\/p>\n

U Hrvatskoj je ova Direktiva stupila na snagu 2013. godine, kada je Hrvatska postala punopravna \u010dlanica EU, a uvr\u0161tena je u Zakon o obaveznom zdravstvenom osiguranju. Nacionalna kontakt to\u010dka je Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, ali na njihovim stranicama informacije o primjeni Direktive su vrlo \u0161ture, pa tako obi\u010dan gra\u0111anin ne mo\u017ee saznati, bez dubljeg istra\u017eivanja, koje mogu\u0107nosti ona nudi, posebice za rijetke bolesti koje su posljednjih mjeseci u fokusu javnosti. Mogu\u0107nost da se oboljeli uputi na lije\u010denje u drugoj dr\u017eavi, ako mu mati\u010dna dr\u017eava ne mo\u017ee osigurati potrebnu zdravstvenu za\u0161titu i pri tom pokrije sve tro\u0161kove rijetko se ili uop\u0107e ne spominje.<\/p>\n

Mo\u017ee se pretpostaviti koji je razlog tome, kao i rje\u0161enje koje bi moglo biti sustavno zamijeniti druge akcije koje iscrpljuju oboljele i njihove obitelji, a pomaka nema. Postavlja se pitanje radi li se naprosto radi o inertnosti dr\u017eavnih institucija ili su razlozi vezani uz nastojanja farmaceutske industrije da neki svoj lijek progura na nacionalnu listu lijekova.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Dostupnost lijekova i terapije za lije\u010denje oboljelih od rijetkih bolesti, pogotovo u slu\u010daju djece, bila je jedna od zastupljenijih dru\u0161tvenih tema u Hrvatskoj proteklih mjeseci…<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":23579,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[243],"theme":[456],"country":[38],"articleformat":[450],"coauthors":[185],"class_list":["post-23574","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-eu","theme-politika","country-hrvatska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/23574","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=23574"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/23574\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":23578,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/23574\/revisions\/23578"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/23579"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=23574"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=23574"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=23574"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=23574"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=23574"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=23574"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=23574"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}