{"id":23569,"date":"2018-05-04T01:42:01","date_gmt":"2018-05-04T00:42:01","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=23569"},"modified":"2021-02-25T10:54:51","modified_gmt":"2021-02-25T09:54:51","slug":"sutra-mozda-i-u-vasem-kvartu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=23569","title":{"rendered":"Sutra mo\u017eda i u va\u0161em kvartu"},"content":{"rendered":"

U Zagrebu je na redu jo\u0161 jedan urbanisti\u010dki zahvat gradona\u010delnika Milana Bandi\u0107a: ovog puta, o\u010dita, devastacija Trga \u017ertava fa\u0161izma i popularne “D\u017eamije”. Gra\u0111anska reakcija je uslijedila, ali pitanje takti\u010dki i politi\u010dki efikasnog otpora Bandi\u0107evom urbicidu i dalje visi u zraku.<\/strong><\/p>\n

Da zagreba\u010dki gradona\u010delnik Milan Bandi\u0107 upravlja, odnosno “dela” Zagrebom na specifi\u010dno faraonski na\u010din, poznato je izvan lokalnih okvira. Stoput dokazani klijentelizam i korupcija Bandi\u0107evih ljudi u tijelima Gradske uprave nisu osujetili gradona\u010delnikove “planove za budu\u0107nost na\u0161ega grada”. \u0160tovi\u0161e, novi primjeri devastacije javnoga prostora gremlinovski izviru iz svakoga kvarta, a gra\u0111ani poku\u0161avaju “racionalizacijom”, demokratskim alatom mirnih prosvjeda i\/ili frustrativnim zgra\u017eanjem nad bandi\u0107evskim urbicidom putem dru\u0161tvenih mre\u017ea, terapijski ubla\u017eiti kolektivnu traumu.<\/p>\n

Novi primjer Bandi\u0107evog “delanja” ima progresivno projektni naslov: “Pje\u0161a\u010dki centar izvrsnosti”. Stvar tako tragikomi\u010dnog naslova obuhvatit \u0107e “ure\u0111enje” pje\u0161a\u010dko-biciklisti\u010dke zone centra grada za bud\u017eet od oko deset milijuna kuna. To je otprilike sve \u0161to su gra\u0111ani uspjeli saznati o tom zahvatu u javnom prostoru jer je projektna dokumentacija \u0161iroj javnosti, ali i struci, \u0161turo predstavljena odnosno “plasirana” tako da u detaljima namjerno ostane nepoznata.<\/p>\n

Ili uglavnom nepoznata, jer struka zainteresirana za urbanizam op\u0107eg dobra ipak “ima oko” za ono \u0161to gradona\u010delnik ne zna \u2013 jer ne mora znati. Dovoljno je da po starom obi\u010daju “delanja” diskrecijskom odlukom projekt svejedno koje “izvrsnosti” povjeri svojim kadrovima.<\/p>\n

Futurizam izvrsnosti<\/strong><\/p>\n

Tako je, godinu dana nakon (tragikomi\u010dne, nema boljeg termina) rekonstrukcije Britanskog trga gdje je usprkos protivljenju zagreba\u010dke arhitektonske struke iznikla fontana poput \u010dudnovatog kljuna\u0161a na donjogradskom povijesnom, spomeni\u010dkom pojasu; ista osoba zadu\u017eena za preure\u0111enje Trga \u017ertava fa\u0161izma – kojim dominira Me\u0161trovi\u0107ev paviljon, popularnije znan kao “D\u017eamija”.<\/p>\n

“Oni koji ka\u017eu da sam gradska arhitektica \u2013 la\u017eu”, rekla je u studenome 2016. godine arhitektica Loredana Stuni\u0107 Ve\u010dernjem listu<\/em> odgovaraju\u0107i na kritike radi “diskutabilno provo\u0111enog” projekta preure\u0111enja Britanskog trga, pri tome tronuto primijetiv\u0161i kako je kroz “trideset godina rada za Grad Zagreb radila tek par projekata”. Pa zanimljivo, ista arhitektica iz tog zagreba\u010dkog projektnog biroa Studio ELLE nadle\u017ena je sad za “rekonstrukciju i obnovu Trga \u017ertava fa\u0161izma”.<\/p>\n

Gradona\u010delnik je odlu\u010dio popraviti bilancu “delanja” tom birou dodijeliv\u0161i im diskrecijskim pravom (bez javnog natje\u010daja) futuristi\u010dki vrijedan zahvat: izvrsnost pje\u0161a\u010dko-biciklisti\u010dkog projekta u povijesnoj jezgri grada. Na dostupnoj fotomonta\u017eici ili simulaciji “rekonstrukcije” i\/ili ure\u0111enja okoli\u0161a oko spomeni\u010dke ba\u0161tine Me\u0161trovi\u0107evog paviljona kako ju izvodi Studio ELLE, zainteresirani gra\u0111anin primijetit \u0107e da se bandi\u0107evski “futurizam izvrsnosti” preinakom postoje\u0107e vizure Me\u0161trovi\u0107evog paviljona sastoji od banalnosti koje vrije\u0111aju ne samo urbanisti\u010dku, nego i onu najdelikatniju, zdravoselja\u010dku inteligenciju gra\u0111anina i\/ili slu\u010dajnog prolaznika.<\/p>\n

Burna reakcija<\/strong><\/p>\n

Umjesto, naime, dosada\u0161nje hortikulturne opreme, pejza\u017ene ili perivojne arhitekture koja je okru\u017eivala Me\u0161trovi\u0107ev paviljon desetlje\u0107ima (a kojoj, prema povijesnim izvorima, uop\u0107e nije bio sklon idejni za\u010detnik Paviljona kipar Ivan Me\u0161trovi\u0107), iz projektne izvedbe Studia ELLE izniknut \u0107e bandi\u0107evski asepti\u010dno rje\u0161enje. Umjesto drve\u0107a: obi\u010dan travnjak. Betonska stazica i “funkcionalne” betonske klupice na kojima \u0107e umorni gra\u0111ani (bez prirodne svje\u017eine sjene stabala) odmoriti na zvizdanu ili ki\u0161i, dok tobo\u017ee \u010dekaju tramvaj ili koga ve\u0107.<\/p>\n

Nestaje zelenilo, sporadi\u010dni hlad, habitus izrazite mirno\u0107e tog prostora u kojemu su u\u017eivale generacije stanovnika, prolaznika, srednjo\u0161kolaca, djece. Hlad drve\u0107a s pogledom na legendarne, udobno hladne, prijateljske stepenice od bra\u010dkoga kamena kojima je okru\u017een Paviljon poznat je, uostalom, s naslovnice Azrina albuma “Filigranski plo\u010dnici” iz 1982. Fotograf Mijo Vesovi\u0107 “okinuo” je fenomenalan, (preko sr\u017ei problema) zagreba\u010dki prizor D\u017eonija \u0160tuli\u0107a s klincem \u0161kolarcem u “onom” hladu prolaza prema D\u017eamiji, dok se u drugom planu fotografije vidi plavi fi\u0107o milicije\u2026<\/p>\n

Naravno, koga briga za popkulturni inventar, sentimenti su podlo\u017eni trule\u017ei poput Kra\u0161evih bombonjera. Samo budale, navodno, sline nad dokazima kulturnog kapitala i historijskoj kvaliteti javnog prostora, svima “presu\u0111uje barbarizam promjene”. Delanje je stvar mijene.<\/p>\n

U smislu te proste ideje, ovoga travnja su hortikultur(nja\u010dki) radnici Zrinjevca po\u010dupali (pretjerujemo, pa\u017eljivo su iskopali da bi premjestili) drve\u0107e dviju prekrasnih magnolija u cvatu \u0161to su desetlje\u0107ima oplemenjivale okoli\u0161, da ne ka\u017eemo – pogled na Me\u0161trovi\u0107ev Paviljon ili D\u017eamiju. Radni proces iskopavanja i premje\u0161taja tekao je hladnokrvno, ali je reakcija gra\u0111ana na izmje\u0161taj magnolije i tu\u017eni prizor preostale rup\u010dage sljede\u0107eg dana bila, o\u010dekivano, burna.<\/p>\n

Zaumna reakcija<\/strong><\/p>\n

Uklanjanje magnolije izazvalo je gra\u0111anski revolt. Oformljena je inicijativa “Vratite magnoliju” gdje se jasno poru\u010duje da gra\u0111ani \u017eele drve\u0107e, a ne Bandi\u0107ev beton i klupice. Inicijativa, koju \u010dine Pravo na grad, predstavnici arhitektonske struke, Sindikat biciklista, stanari Trga \u017ertava fa\u017eizma, Inicijativa “A kad \u0107e park”, 1POSTOZAGRAD i Zelena akcija, odr\u017eali su i konferenciju za medije na Trgu: zatra\u017eili su hitnu obustavu radova,\u00a0javno predstavljanje projekta \u201cPje\u0161a\u010dki centar izvrsnosti\u201d, za\u0161titu zdravog biljnog fonda i vra\u0107anje stabla magnolije na mjesto s kojega je uklonjeno.<\/p>\n

Svoje su zahtjeve uputili svim relevantnim adresama: navodimo ih da se \u010ditatelji\/ce na vlastite o\u010di uvjere kako gradski i nacionalni instrumenti za\u0161tite zdravog urbanizma postoje, ali zaludu. Inicijativa je bez veze tro\u0161ila hartiju da prosvjednu notu po\u0161alje: Slu\u017ebi za inspekcijske poslove za\u0161tite kulturne ba\u0161tine Ministarstva kulture, Uredu gradona\u010delnika, Gradskom uredu za prostorno ure\u0111enje, izgradnju Grada i graditeljstvo; Gradskom uredu za strategijsko planiranje i razvoj Grada, Gradskom zavodu za za\u0161titu spomenika kulture i prirode i zagreba\u010dkoj Gradskoj skup\u0161tini. Odgovor je izostao, iako nije izostala o\u010dekivano zaumna reakcija gradona\u010delnika. “\u0160to se ti\u010de ‘D\u017eamije’ i Trga \u017ertava fa\u0161izma\u00a0tri puta \u0107e biti ljep\u0161i nakon ure\u0111enja\u00a0i dva puta vi\u0161e \u0107e imati magnolija i dva puta svega drugog drve\u0107a koje je ondje bilo. Osobno \u0107u posaditi prvu magnoliju za \u0161est mjeseci kada se trg bude hortikulturno ure\u0111ivao”, rekao je Bandi\u0107 HINA-i.<\/p>\n

Osobno smo, me\u0111utim, svjedo\u010dili “izmje\u0161taju” (vi\u0161e masakru motornom pilom, ali to je ionako stvar subjektivne procjene) obi\u010dnog, jedva uglednog stabla tise koje je neko\u0107 bilo susjedno paru ru\u017ei\u010dastih magnolija. Prekasno za stablo obi\u010dne tise (je li zbrinuta, nije poznato), jer njezina neupadljivost nije, razumljivo, u\u0161la u naslov Inicijative “#vratitemagnoliju” koja ovih dana s pravom ne posustaje nego najavljuje nove prosvjedne akcije.<\/p>\n

Ali u koordinaciji s ubojstvom dragocjene flore, oskrnavljeno je i tijelo Me\u0161trovi\u0107eva paviljona. Radnicima u procesu “restrukturiranja Trga \u017ertava fa\u0161izma” nalo\u017eeno je da prosto-poto razbiju stepenice bra\u010dkoga kamena koji su organski vezani uz Paviljon. Organska cjelina je nepovratno uni\u0161tena, da bi “o\u0161te\u0107ene stepenice bra\u010dkog kamena zamijenile betonskima”.<\/p>\n

Otpor na tlu srednjoklasne \u017eudnje<\/strong><\/p>\n

Uostalom, za Telegram je sve napisala Zrinka Paladino, rijetko hrabra predstavnica arhitektonske struke, nekada\u0161nja zamjenica pro\u010delnika zagreba\u010dkog Gradskog zavoda za za\u0161titu spomenika kulture i prirode: “Blokovi bra\u010dkog kamena zbog \u010dije je cijene pred osamdeset godina gradnja u nekoliko navrata zaustavljana, danas se uklanjanju i smjenjuju zamjenskim betonom i oblogom kao da je rije\u010d o intervencijama na nekoj neva\u017enoj provincijskoj gradnji, a ne vrijednom, pojedina\u010dno za\u0161ti\u0107enom kulturnom dobru”. A kad se umorimo od nizanja urbicidnih bandi\u0107evskih \u010dinjenica pred kojima opreka provincijske ku\u0107e i za\u0161ti\u0107enog kulturnog dobra donosi nula bodova, ostaje pitanje politi\u010dkih \u010dinjenica i\/ ili politike otpora. \u0160to se mo\u017ee u\u010diniti?<\/p>\n

Pitanje strategije otpora bandi\u0107evskoj devastaciji javnoga prostora u Zagrebu ima dugu povijest borbe, ali i neuspjeha. Pro\u0161lo je deset godina od najve\u0107eg, optimizmom argumenata oplemenjenog i sa preko 54 tisu\u0107e potpisa prikupljenog, prosvjeda s vi\u0161emjese\u010dnim javnim, incidentnim prosvjedima u organizaciji nevladine platforme Pravo na grad u ime spre\u010davanja naru\u0161avanja donjogradskog bloka – gdje danas mirno caruje podzemna gara\u017ea, \u0161oping zona i biznis prostori “Centra Cvjetni”.<\/p>\n

Od niza kvartovskih bitaka kojima su stanovnici poku\u0161ali pru\u017eiti otpor Bandi\u0107evim barbarima, svje\u017ea je pro\u0161logodi\u0161nja uspomena na gra\u0111anski prosvjed “Savica protiv Bandi\u0107a” gdje je gradona\u010delnik, deklarirani zaljubljenik u “zelenilo i vjeverice koje skaku\u0107u drve\u0107em od Sljemena do Gajeve ulice”, odlu\u010dio uni\u0161titi travnate povr\u0161ine “modernim parkom”. U ovom, novom slu\u010daju koje gra\u0111ane okuplja pod marketin\u0161kim znakom #magnolija zanimljivo je, ipak, postaviti strate\u0161ke (retori\u010dke?) stupove politi\u010dke borbe: kad je rije\u010d o za\u0161titi urbanizma i povijesne arhitekture.<\/p>\n

Protiv bandi\u0107evskog terora, dalekose\u017enog zlo\u010dina nad arhitekturom kao op\u0107im dobrom. U taktici i retorici politi\u010dke borbe protiv bandi\u0107izma kao provincijalnosti mi\u0161ljenja prema kulturnoj ba\u0161tini bilo kojeg tipa ili (organske, pejza\u017ene, anorganske) forme, valjalo bi misliti na konkretnost terena i materije. Na klisko tlo kvartovskog politi\u010dkog otpora kao (nagla\u0161enog) izraza srednjoklasne \u017eudnje prema, jedino, izgubljenom pogledu na rascvjetalu magnoliju “koje nigdar vi\u0161e ne bu”. U meritumu je, naime, realizam devastacije arhitektonske jezgre grada.<\/p>\n

Malogra\u0111anska sentimentalnost<\/strong><\/p>\n

Politi\u010dka platforma Zagreb je na\u0161 na pro\u0161lim lokalnim izborima je u tom smislu i na tim strate\u0161ko-politi\u010dkim to\u010dkama postavila dobre temelje. U predizbornim kvartovskim okupljanjima, \u201cneobaveznim\u201c razgovorima s gra\u0111anima i naizgled banalnoj brizi u projektu “manje sme\u0107a vi\u0161e cvije\u0107a”, uspjeh politizacije va\u017enih infrastrukturnih pitanja grada i njegove najmanje, ali najva\u017enije jedinice ili kvarta – nije izostao. A pitanje \u0161to rade i kako se \u010dlanovi platforme Zagreb je na\u0161 kao zastupnici Gradske skup\u0161tine krvavo bore protiv omniprisutnih pojava bandi\u0107izma, na\u017ealost ostaje medijski te\u0161ko dohvatljiva roba. Jer su nezavisni mediji, kao \u0161to je poznato, ba\u0161 zbog ovakvih “problema” (ne samo) lokalne politi\u010dke prirode, ubijeni po nalogu nacionalne kulturne politike.<\/p>\n

Stara \u010dinjenica. \u0160to bi, me\u0111utim, ovdje moglo biti novo i oplemenjuju\u0107e? Mo\u017eda retorika politi\u010dkog otpora \u0161to je, najprije, svjesna kapitala modernisti\u010dke arhitekture? Svjesna da \u0107e, doista, “starija i ljep\u0161a” magnolija mo\u017eda zasjati na sli\u010dnom mjestu oko Me\u0161trovi\u0107eva paviljona, ali bra\u010dki kamen na\u017ealost ne\u0107e proviriti ispod betonske oplate?<\/p>\n

Neizmjerno je glupo “uspore\u0111ivati” \u017eal nad i\u0161\u010dupanom magnolijom i tupilo udarca nad Me\u0161trovi\u0107evim bra\u010dkim kamenom: na tu nas je banalnost svela bandi\u0107ev\u0161tina, povijest neuspjeha kvartovskih okr\u0161aja s bagerima. Ali i prvolopta\u0161ka malogra\u0111anska sentimentalnost zbog koje, uvijek, cvijet magnolije “bolje miri\u0161i” od prizora grbavih, kamenih stepenica oko “D\u017eamije” u centru Zagreba.<\/p>\n

Najava sljede\u0107e devastacije<\/strong><\/p>\n

Par blokova dalje ali svejedno u centru grada, svake godine o kasnom prolje\u0107u u Zagrebu caruje festival “Design District Zagreb”. Turisti\u010dki formuliran i formatiran, rije\u0161en da brendira centar grada kao cool<\/em> mjesto sinergije razli\u010ditih umjetni\u010dkih i paraumjetni\u010dkih disciplina. Ni\u0161ta lo\u0161e, samo dobro: srednjoklasna idila u kojoj je svatko, na par sati, pozvan da u\u017eiva kvalitete idealnog kvarta. \u0160teta, me\u0111utim, \u0161to naglasak “senzibilizacije” gra\u0111ana na potencijale kvarta kao kvalitete kolektivnog dobra nikad nije “pomaknut” na arhitektonski kapital. Ku\u0107e i nebodere kao dokaze socijalisti\u010dkog modernizma (ili ranijeg razdoblja, svejedno). Ili je pak dizajnerski tako namjerno, ali posredno rije\u0161en “pogled prema arhitektonskom kapitalu”: isprike ako to ne razumijemo.<\/p>\n

Na organizam Me\u0161trovi\u0107eva Paviljona, kao vrhunskog dokaza kapitala doma\u0107e moderne arhitekture i klju\u010dnog mjesta politi\u010dih, ideolo\u0161kih promjena pro\u0161loga stolje\u0107a, ovih je dana izvr\u0161en atentat. \u0160to onda zna\u010di ne\u0161to razbijenog bra\u010dkog kamena, postavljenog ranih desetlje\u0107a 20. stolje\u0107a? Ima li fizi\u010dki udarac maljem na prastari, o\u0161te\u0107eni, neprilagodljiv bijeli bra\u010dki kamen ikakav politi\u010dki u\u010dinak? Ili pak moraliziramo magnoliju, pretjerujemo nad ba\u0161\u0107inom? To \u0107emo sve uskoro vidjeti, pristojno nam je ponu\u0111eno da u i\u0161\u010dekivanju ishoda, buljimo u simulacije “novoga” Trga \u017ertava fa\u0161izma. Dok gradona\u010delnik ne izabere novu lokaciju koju \u0107e “preurediti”.<\/p>\n

Ili da, mo\u017eda, “futuristi\u010dke” fatalno ostvarive planove bandi\u0107evaca ubudu\u0107e ne ostavimo stru\u010dnoj platformi malobrojne, javno i kriti\u010dki raspolo\u017eene urbanisti\u010dke i\/ili arhitektonske struke? Jer je svaka stepenica Me\u0161rtovi\u0107eva paviljona najava devastacije sljede\u0107e Bandi\u0107eve intervencije u “staru i oronulu” arhitekturu grada: mo\u017eda ba\u0161 u va\u0161em kvartu.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

U Zagrebu je na redu jo\u0161 jedan urbanisti\u010dki zahvat gradona\u010delnika Milana Bandi\u0107a: ovog puta, o\u010dita, devastacija Trga \u017ertava fa\u0161izma i popularne “D\u017eamije”. Gra\u0111anska reakcija je uslijedila, ali pitanje takti\u010dki i politi\u010dki efikasnog otpora Bandi\u0107evom urbicidu i dalje visi u zraku. Da zagreba\u010dki gradona\u010delnik Milan Bandi\u0107 upravlja, odnosno “dela” Zagrebom na specifi\u010dno faraonski na\u010din, poznato je […]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":23571,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[136,74],"theme":[458,455],"country":[38],"articleformat":[450],"coauthors":[121],"class_list":["post-23569","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-infrastruktura","tag-kultura","theme-drustvo","theme-rad","country-hrvatska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/23569","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=23569"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/23569\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":23573,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/23569\/revisions\/23573"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/23571"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=23569"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=23569"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=23569"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=23569"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=23569"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=23569"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=23569"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}