{"id":23564,"date":"2018-05-03T09:27:23","date_gmt":"2018-05-03T08:27:23","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=23564"},"modified":"2018-05-03T09:47:28","modified_gmt":"2018-05-03T08:47:28","slug":"naoruzavanje-topovskog-mesa","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=23564","title":{"rendered":"Naoru\u017eavanje topovskog mesa"},"content":{"rendered":"

Me\u0111unarodni institut za mirovna istra\u017eivanja u Stockholmu (SIPRI) ovih je dana objavio<\/a> svoj godi\u0161nji izvje\u0161taj o svjetskoj trgovini oru\u017ejem. Kao i uvijek kada se radi o ovoj temi, vijesti su lo\u0161e. Dodu\u0161e, potro\u0161nja na naoru\u017eanje na svjetskoj razini nije ove godine znatno<\/em> narasla, ali to je samo zbog toga \u0161to su niska cijena nafte i zapadne sankcije prisilile Rusiju da malo pri\u0161tedi. \u0160to su Rusi u\u0161tedjeli, to su drugi nadoknadili svojim ekstravagantnim nabavkama, a sljede\u0107e bi godine stvar trebala biti puno gora, jer je i ruska \u0161tedljivost tek privremena mjera. Uostalom ne mo\u017ee se ni o\u010dekivati da \u0107e jedna sila trajno smanjiti ulaganje u svoje naoru\u017eanje ako istodobno raste potro\u0161nja drugih sila: npr. Turske za 46, Indije za 45, Njema\u010dke za 9% itd…<\/p>\n

Iako su bliskoisto\u010dne zemlje uvjerljivo najrastro\u0161nije s obzirom na broj stanovnika, valja primijetiti kako ni Europa ne zaostaje puno. Na taj kontinent odlazi 20% svjetske potro\u0161nje. Tu svoj doprinos ne daju samo tradicionalne velike sile (poput Francuske ili Velike Britanije), ve\u0107 i neki novi igra\u010di. Tako je jedan od glavnih kurioziteta u ovogodi\u0161njem izvje\u0161taju podatak da je najve\u0107i rast vojne potro\u0161nje u odnosu na pretpro\u0161lu godinu zabilje\u017eila \u2014 Rumunjska. Pritom je ta zemlja oduzela primat pro\u0161logodi\u0161njem \u0161ampionu Poljskoj. Rumunjska potro\u0161nja zna\u010dajna je i u apsolutnim brojkama. Na naoru\u017eavanje tro\u0161i nevjerojatne 4 milijarde dolara, dakle otprilike koliko i Filipini, zemlja sa sto milijuna stanovnika, dva rata na vlastitom teritoriju i povremenim manjim sukobima s Kinom.<\/p>\n

Ve\u0107i dio te potro\u0161nje odlazi na rakete Patriot, no Rumunjska uz to tro\u0161i znatna sredstva i na drugu opremu, poput oklopnih vozila i brodova. U tome je sli\u010dna drugim zemljama NATO-ovog “isto\u010dnog krila”, odnosno prvoj liniji “ruske fronte”, poput Poljske i Litve. Iako nema nikakve sumnje da su odnosi izme\u0111u Zapada i Rusije izrazito zao\u0161treni, ipak se manje-vi\u0161e svi analiti\u010dari sla\u017eu da su mogu\u0107nosti za neki oru\u017eani sukob u Europi neznatne. No to ne sprje\u010dava vlade da prijetnjom ruske intervencije napuhavaju vojne prora\u010dune osobito manjih zemalja. Naposljetku, to nije nova situacija. Desetlje\u0107ima je jedan od najve\u0107ih svjetskih vojnih potro\u0161a\u010da bila malena Gr\u010dka, navodni stup NATO-ove obrane na isto\u010dnom Mediteranu.<\/p>\n

Golema vojna potro\u0161nja te zemlje jedina je prora\u010dunska stavka koja nikada nije uklju\u010divana u planirane “mjere \u0161tednje” u toj zemlji. Dobrim dijelom zato \u0161to su lihvarske zemlje, odnosno vlasnice gr\u010dkog dr\u017eavnog duga, ujedno bile i zemlje koje su Gr\u010dkoj prodavale svo to oru\u017eje.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Me\u0111unarodni institut za mirovna istra\u017eivanja u Stockholmu (SIPRI) ovih je dana objavio svoj godi\u0161nji izvje\u0161taj o svjetskoj trgovini oru\u017ejem. Kao i uvijek kada se radi o ovoj temi, vijesti su lo\u0161e. Dodu\u0161e, potro\u0161nja na naoru\u017eanje na svjetskoj razini nije ove godine znatno narasla, ali to je samo zbog…<\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":23565,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[],"tags":[243,137],"theme":[456],"country":[99],"articleformat":[205],"coauthors":[26],"class_list":["post-23564","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","tag-eu","tag-rat","theme-politika","country-rumunjska","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/23564","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=23564"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/23564\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":23568,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/23564\/revisions\/23568"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/23565"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=23564"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=23564"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=23564"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=23564"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=23564"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=23564"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=23564"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}