{"id":2353,"date":"2014-09-08T07:00:04","date_gmt":"2014-09-08T06:00:04","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=2353"},"modified":"2021-02-25T11:06:16","modified_gmt":"2021-02-25T10:06:16","slug":"laske","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=2353","title":{"rendered":"Njema\u010dki interesi na Zapadnom Balkanu"},"content":{"rendered":"

Nedavno odr\u017eana berlinska konferencija o Zapadnom Balkanu predstavljena je kao novi poticaj priklju\u010denju ostalih balkanskih zemalja Europskoj uniji, nakon navodnog zastoja u procesu. No, lokacija, trenutak kao i provedba same konferencije ipak pokazuju dalekose\u017enije ciljeve organizatora. <\/strong><\/strong><\/strong><\/strong><\/strong><\/strong><\/p>\n

Strate\u0161ki interes Njema\u010dke na punoj \u0161irini postsocijalisti\u010dkog Balkana donedavno je bio razmjerno ograni\u010den, svode\u0107i se izvan Europske unije na parcijalne ciljeve poput okon\u010danja krize na Kosovu. Tamo je od 1999. godine anga\u017eirana skupa misija Bundeswehra, ali ta uloga jo\u0161 ne donosi izravni benefit glavnom cilju poslovanja njema\u010dkih kompanija. Ne treba zaboraviti npr. globalni obuhvat vojnog stacioniranja u Afganistanu, zbog \u010dije je odve\u0107 precizne i vjerodostojne interpretacije njema\u010dki predsjednik Horst K\u00f6hler 2010. morao podnijeti ostavku. Jer, makar za povod smjeni, javno se izlanuo da je motivacija u\u010de\u0161\u0107a Njema\u010dke u tamo\u0161njim me\u0111unarodnim snagama prvenstveno ekonomska te izvozni\u010dka.<\/p>\n

Otprije nekoliko dana relacije su bitno revidirane \u0161to se ti\u010de Njema\u010dke i zemalja sljednica SFR Jugoslavije plus Albanije i novonastalog Kosova, ukupno tzv. Zapadnog Balkana. Moment obrata bila je prva europsko-unijska Konferencija o Zapadnom Balkanu, odr\u017eana u Berlinu na najvi\u0161oj dr\u017eavni\u010dkoj razini. Njezine implikacije i odjeke treba me\u0111utim i\u0161\u010ditavati po vi\u0161e koncentri\u010dnih sfera, onako kako su pozicionirani geopoliti\u010dki.<\/p>\n

Formalno razgla\u0161eni smisao konferencije jest poticaj EU-a doti\u010dnim zemljama za bolju organizaciju politi\u010dkog i privrednog \u017eivota. Mogli smo tim povodom \u010duti da Unija najednom \u0161alje evidentnu poruku kako nipo\u0161to ne\u0107e napustiti i zaboraviti dr\u017eave \u0161to ih je svojim teritorijem ve\u0107 obgrlila. Najednom dakle, budu\u0107i da se posljednjih godina sugeriralo kako je ulaz u kontinentalnu asocijaciju nakon Hrvatske zape\u010da\u0107en do daljnjeg, mada je i ve\u0107ina ostalih zapadno-balkanskih dr\u017eava kro\u010dila na slu\u017ebeni inicijacijski put k EU-\u010dlanstvu. Nevoljkost dr\u017eava centra za pomnije bavljenje neposvojenim ostatkom Balkana bila je uslijed vi\u0161egodi\u0161nje krizne neuroze vi\u0161e nego o\u010dita.<\/p>\n

Za\u0161to konferencija o Zapadnom Balkanu u Berlinu?<\/strong><\/p>\n

Utoliko je malo tko iole ozbiljno prihvatio navodne samari\u0107anske razloge u aktualnom nastupu EU-a prema Zapadnom Balkanu. Uzroke toj inicijativi valja tra\u017eiti drugdje, a pritom je neophodno da se za razliku od balkanskih lidera zadr\u017eimo jo\u0161 malo u Berlinu. Konferencija je ina\u010de trajala svega jedan dan, a unaprijed je dogovoreno da \u0107e se druga takva odr\u017eati dogodine u Austriji i da \u0107e se u me\u0111uvremenu odre\u0111eni zapadno-balkanski sektorski ministri i ostali nadle\u017eni funkcionari sastajati kvartalno na radnim sastancima u naizmjeni\u010dnim posjetama. Ipak, Berlin nije tek slu\u010dajno mjesto njihova uvodnog okupljanja, nego itekako jasan pokazatelj nose\u0107eg utjecaja.<\/p>\n

Konferencija je zakazana primarno na inicijativu Njema\u010dke, dodu\u0161e pone\u0161to diskretniju inicijativu. Njema\u010dko neformalno predvodni\u0161tvo EU-om ili pak uzurpiranje istog traje u biti jo\u0161 od trenutka odgovora na recesijski udar prije otprilike \u0161est godina, kada odlu\u010dna kancelarka Angela Merkel \u010ditavom kontinentu name\u0107e izrazitu politiku \u0161tednje<\/a>, prvenstveno u javnoj potro\u0161nji. Glavni na\u010delni unutarnji takmac Njema\u010dke pritom je dakako Francuska.<\/p>\n

Napetost izme\u0111u dvoje utemeljitelja Europske unije ne iscrpljuje se samo u raspravi o \u0161tednji, gdje i pojedini francuski ministri ve\u0107 neko vrijeme sve glasnije rogobore<\/a> protiv takvih mjera, adresiraju\u0107i prigovore na Njema\u010dku. Ta je privredno najve\u0107a sila EU-a uvijek izlo\u017eena maksimalnoj kriti\u010dkoj pozornosti i po pitanju upotrebe svojih vojnih snaga pa se mo\u017ee re\u0107i da u ve\u0107ini drugih zemalja povod za smjenu predsjednika ipak ne bi mogla biti izjava poput citirane K\u00f6hlerove. No hipoteka ratne krivnje koju Njema\u010dka podnosi na ime oba svjetska rata aktivna je i dandanas. Svaki spomen njema\u010dke vojske izla\u017ee se najfinijoj optici, \u010dega je prilikom zaziva njezina ve\u0107eg anga\u017emana sada\u0161nji predsjednik Joackim Gauck bio nedvojbeno svjestan<\/a>.<\/p>\n

Povrh svega, davno su pro\u0161la i \u0161tovi\u0161e u praksi su demantirana doba za kojih je Otto von Bismarck, prvi kancelar Njema\u010dke, pred Reichstagom zastupao njezin mlak interes na Balkanu. Smatrao je da ovaj poluotok \u201cnije vrijedan zdravih kostiju jednog jedinog mu\u0161ketira iz Pomeranije\u201d. Njema\u010dka sre\u0107om nije vi\u0161e u poziciji da naveliko trguje istom ljudskom monetom, ali Balkan se ipak definitivno vra\u0107a u fokus njezine vanjske politike.<\/p>\n

Izlo\u017eena upadljivom, jedinstvenom nesrazmjeru privredne i vojne mo\u0107i, Njema\u010dka je utoliko vi\u0161e ovisna o saveznicima. Jedan od najvi\u0111enijih gostiju odnosno sudionika Konferencije o Zapadnom Balkanu stoga je bio Alain Richard kojeg je francuski predsjednik Fran\u00e7ois Hollande lani imenovao na mjesto specijalnog ekonomskog diplomata za balkanske zemlje. Ali, kao \u0161to se EU ne smije preo\u010dito svesti na Njema\u010dku i njezinu volju, to se ne \u010dini niti s po savez izrazito odre\u0111uju\u0107om relacijom Njema\u010dka-Francuska. Zato su u Berlin do\u0161li i predsjednik Europske komisije Jos\u00e9 Manuel Barroso, povjerenik EU-a za pro\u0161irenje \u0160tefan F\u00fcle, te visoki predstavnici Austrije, zemlje-doma\u0107ina idu\u0107e konferencije.<\/p>\n

Infrastrukturni projekti kao zalog ekonomskih interesa
\n<\/strong><\/p>\n

Kurtoazno zakamufliran, njema\u010dki interes u ovome svejedno se lako detektira preno\u0161enjem znanih ekonomsko-politi\u010dkih i geostrate\u0161kih uvjetovanosti na \u0161iri plan. Balkan je taj preostali poligon za odmjeravanje utjecaja izme\u0111u velikih sila van EU-a i same Europe, meki trbuh kontinenta uzdrmanog aktualnim ratom u Ukrajini. Prva i najbli\u017ea od tih sila, izrazito ekonomski prisutna u pojedinim balkanskim dr\u017eavama, jest uvjerljivo Rusija<\/a>. Njezina \u010dvrsta reakcija na ekspanzionizam NATO-a i pristajanje EU-a uza nj, zbraja se s frustriraju\u0107om \u010dinjenicom ranije verificirane ovisnosti Europe o ruskim energentima. Ne treba sumnjati niti u procjene koje njema\u010dko nezadovoljstvo razvojem te situacije razlo\u017eno tuma\u010de osjetom podre\u0111enosti Americi.<\/p>\n

Cijena koju ekonomija Njema\u010dke pla\u0107a za promociju ameri\u010dkog interesa u konkretnom slu\u010daju puno je ve\u0107a od tro\u0161ka u koji se upustila sama Amerika. Zapadni Balkan mo\u017ee biti mjesto naknade \u0161tete za Njema\u010dku, ako mu se nametne kao lokomotiva navodnog progresa. A sve balkanske zemlje bezrezervno \u017eele u EU i ne\u0107e propustiti \u0161ansu za ulov dragocjenog njema\u010dkog blagoslova u tom procesu. \u010cak i Srbija koja odr\u017eava najintenzivnije ekonomske i politi\u010dke odnose s Rusijom.<\/p>\n

Dva su segmenta njema\u010dkog uloga u postupku svojevrsne regulacije Zapadnog Balkana dospjela u \u017ei\u017eu njemu posve\u0107ene berlinske konferencije. Za\u010dudo, u medijima ove regije nije se puno tematizirala najava Njema\u010dke da \u0107e svojim poduzetnicima odobriti razne porezne, kreditne i druge olak\u0161ice kako bi ih u zacrtanom \u010detverogodi\u0161njem razdoblju potaknula na iskorak prema Zapadnom Balkanu, naro\u010dito u gradnji prometne i energetske infrastrukture u projektima od regionalnog formata. I drugo, Njema\u010dka se u okviru EU-a izborila da savez izdvoji po\u010detnih milijardu eura, a zatim i dodatnih deset milijardi u fond podr\u0161ke za pripremu opisanih projekata. Platforma za taj program pripremljena je ve\u0107 ranije i nazvana je West Balkans Investment Framework.<\/p>\n

Podrazumijeva se da \u0107e se u provedbu uklju\u010diti i neizostavne me\u0111unarodne financijske institucije. Time bi se na koncu Zapadni Balkan stavio pod efikasan nadzor i stvorili bi se uvjeti za dublju industrijsku eksploataciju, uz daljnju liberalizaciju tr\u017ei\u0161ta rada i rigidnu fiskalnu politiku ovda\u0161njih zemalja. Ako s Ukrajinom i nije uspjelo, uvijek potencijalno reaktivni Balkan mo\u017ee se privesti \u017eeljenoj funkciji i pacificirati pomo\u0107u samo malo delikatnijeg pristupa. Dobit za Njema\u010dku i uop\u0107e zemlje centra EU-a bila bi dvojaka, naime sigurnosna i potom ekonomska. Sama bi Njema\u010dka u slu\u010daju uspjeha nadogradila autoritet u EU-u koji pati od kroni\u010dnog manjka dovr\u0161ene strate\u0161ke vizure.<\/p>\n

Kao \u0161to se mo\u017ee primijetiti, nema u toj akciji nikakve humanitarne sentimentalnosti, tek goli financijski ra\u010dun s hegemonijskim nadja\u010davanjem i novim preslagivanjem odnosa po \u010disto pragmatski utvr\u0111enim nivoima. A velikim dijelom, kao \u0161to bi rekao Giorgio Agamben<\/a>, \u201czato \u0161to je Njema\u010dka, \u010dini se, u svojoj dominantnoj poziciji i usprkos svojoj iznimnoj filozofskoj tradiciji, trenutno nesposobna zamisliti Europu koja ne bi po\u010divala samo na euru i gospodarstvu\u201d.<\/p>\n

Interesi drugih sila<\/strong><\/p>\n

Natruhe neokolonijalne objektivacije u pristupu ovoj materiji sadr\u017eane su i u pojedinim dobrohotnim poku\u0161ajima nipo\u0161to neupu\u0107enih opservatora poput uglednog publicista Norberta Mappesa Niedieka<\/a> da se njema\u010dki novi anga\u017eman na Zapadnom Balkanu o\u010dita u boljim politi\u010dkim zna\u010denjima.<\/a><\/sup> Ali pre\u0111imo i na najvi\u0161i, zapravo globalni plan odnosa koji se roje oko na\u0161e regije. Jer, od najve\u0107ih dionika svjetskih gibanja uz Ruse tu su jo\u0161 i Kinezi, Turci i pojedine arapske zemlje. Ujedinjeni Arapski Emirati ulaze u Srbiju<\/a> na velika vrata, dok prisustvo Turske u vi\u0161e dr\u017eava Zapadnog Balkana traje ve\u0107 du\u017ei niz godina. No gravitacijski neusporediva pozicija Kine ne pori\u010de se niti u njema\u010dkoj javnosti<\/a>, ve\u0107 se njezina pojava isti\u010de kao odsudan politi\u010dki izazov, dakako zapadnja\u010dki nagla\u0161eno antagonisti\u010dan.<\/p>\n

Da ne bismo statisti\u010darski nabrajali pokazatelje sve ve\u0107e prisutnosti kineskog kapitala na Zapadnom Balkanu, podsjetit \u0107emo samo na jednu malo \u0161iru inicijativu Kine koja odnedavno pokriva isto\u010dnoeuropski prostor. Ta zemlja je ovda\u0161njim vladama stavila na raspolaganje 10 milijardi dolara kroz izuzetno povoljne kredite za razvoj infrastrukturnih projekata od regionalnog zna\u010daja. Tako su ve\u0107 Srbija i Ma\u0111arska aplicirale za modernizaciju pruge Beograd-Budimpe\u0161ta, dok su Kinezi poja\u010dali ritam i zakazali skori sastanak na Bledu u Sloveniji s predstavnicima regionalnih nevladinih udruga i raznih vladinih institucija. Nijedna sli\u010dnost aktualne njema\u010dke inicijative s tim nije slu\u010dajna, pa ni ona \u0161to se izra\u017eava usporednim desecima milijardi za infrastrukturno-razvojne fondove.<\/p>\n

Ali ni\u0161ta od toga ionako ne zanima na\u0161e kompradorske elite, \u010diji predstavnici u okviru naj\u0161ire berlinsko-balkanske slike stvari uglavnom brinu o nedoumici tko \u0107e za medije pozirati bli\u017ee Angeli Merkel. I to je gotovo sve bitno \u0161to se mo\u017ee re\u0107i o toj instanciji, dakle analiziraju\u0107i regionalna vodstva i pozicije u kontekstu ove inicijative. Stoga je izvjesno da \u0107e prometnice i elektrane kojima bismo se ina\u010de radovali, na koncu najvi\u0161e poslu\u017eiti ubrzavanju rasprodaje zapadno-balkanskih prirodnih i dru\u0161tvenih vrijednosti.<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Strate\u0161ki interes Njema\u010dke na punoj \u0161irini postsocijalisti\u010dkog Balkana donedavno je bio razmjerno ograni\u010den, svode\u0107i se izvan Europske unije na parcijalne ciljeve poput okon\u010danja krize na Kosovu…<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":2355,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[243,125],"theme":[456,455],"country":[],"articleformat":[450],"coauthors":[20],"class_list":["post-2353","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-eu","tag-investicije","theme-politika","theme-rad","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2353","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=2353"}],"version-history":[{"count":11,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2353\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":36843,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2353\/revisions\/36843"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/2355"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=2353"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=2353"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=2353"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=2353"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=2353"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=2353"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=2353"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}