{"id":23529,"date":"2018-04-30T07:00:59","date_gmt":"2018-04-30T06:00:59","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=23529"},"modified":"2021-02-25T10:54:53","modified_gmt":"2021-02-25T09:54:53","slug":"lng-laske","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=23529","title":{"rendered":"Hrvatska energetska letargija"},"content":{"rendered":"

Mjesec dana otkako je\u00a0Povjerenstvo za procjenu utjecaja na okoli\u0161 plutaju\u0107eg LNG terminala na Krku projekt ocijenilo prihvatljivim za okoli\u0161, mediji su objavili da je on propao zbog manjka interesa investitora. U jo\u0161 jednoj epizodi neuspjelog poku\u0161aja izgradnje plinskog terminala u Hrvatskoj, koji traje ve\u0107 20 godina, opet se ocrtao supstancijalni nedostatak javnog sadr\u017eaja energetske politike ove zemlje.<\/strong><\/p>\n

Lociranje jasnog ekonomskog i politi\u010dkog rezona u postupcima hrvatskih vlasti, a iz kuta op\u0107eg interesa, ve\u0107 odavno uvelike djeluje poput ba\u0161 otu\u017enog idiotizma. Jer kao \u0161to ta vrsta djelovanja biva potisnuta u slu\u010dajevima npr. Agrokora ili Uljanika ili Ine, tako ga nema niti u sve aktualnijem primjeru LNG-terminala na Krku<\/a>. Vi\u0161egodi\u0161nje laviranje planera doti\u010dne energetske i trgovinske infrastrukture mo\u017ee se zato \u010diniti nalik totalnoj izgubljenosti u prostoru i vremenu, no samo dok im se ne uzmu u obzir realni motivi. A oni su ipak posve nedvosmisleno usmjereni prema itekako konkretnom vanjskom interesu krupnog kapitala, ako to uop\u0107e treba napominjati.<\/p>\n

Odnosi u pripadaju\u0107em sektoru postavljeni su pritom gotovo isklju\u010divo globalnim energetsko-politi\u010dkim odnosima me\u0111u silama koje se ovdje, donekle pojednostavljeno, mogu svesti na relaciju Amerika-Rusija, uz va\u017enu prisutnost pojedinih aktera iz arapskih zemalja Azije. I kad u tom dominantnom kontekstu uop\u0107e govorimo o energetici, valja imati na umu da su primarno u centru pa\u017enje ugljikovodici, odnosno nafta i zemni plin.<\/p>\n

Javno \u010desto spominjani imperativ energetske tzv. neovisnosti ili samoodr\u017eivosti pritom je tako\u0111er zadan istim okvirom, gdje dr\u017eavna suverenost ne zna\u010di mnogo izvan opredijeljenosti ili \u2013 kudikamo \u010de\u0161\u0107e – primoranosti na svrstavanje po navedenoj strate\u0161koj osi. \u0160tovi\u0161e, notorna je spoznaja da se ratovi u svijetu, barem oni dalekose\u017eniji po planetarna zbivanja, vode u pravilu oko utjecaja na energetske resurse i prometnice.<\/p>\n

Kaos u energetskoj politici<\/strong><\/p>\n

Hrvatska u takvim okolnostima svakako dijeli preuzetu poziciju Europske unije, dodatno uvjetovanu i politi\u010dki oslabljenu zavisnostima generiranim poslovanjem financijske industrije kao avangarde suvremenog kapitalizma. Otkako je EU definirala svoju orijentaciju kao distanciranje od ruskog plina, s kraja pro\u0161log desetlje\u0107a, do danas pred na\u0161im o\u010dima iskrsavaju nove opcije ucrtavanja transkontinentalnih plinovodnih koridora, i zatim padaju u zaborav da bi se projicirale sljede\u0107e. Morski put za opskrbu Europe ukapljenim prirodnim plinom iz SAD-a i Arapskog zaljeva, s lu\u010dkim terminalima za prihvat i obradu te distribuciju, ispostavlja se za navodno rje\u0161enje problema<\/a>. Otad i Hrvatska, s morem duboko zavu\u010denim prema sredi\u0161tu kontinenta, dospijeva na mapu politi\u010dkih kombinacija s raznim, takore\u0107i dnevnim, preinakama. Zanimljivo je da na njih ne utje\u010de tr\u017ei\u0161nost ovog biznisa \u2013 odnos ponude i potra\u017enje me\u0111u partnerima \u2013 nego se ona \u010desto sasvim zanemaruje i pobija.<\/p>\n

Upravo tome mo\u017eemo zahvaliti \u010dinjenicu da hrvatske vlasti zapravo nemaju pojma kome \u0107e to\u010dno i po kojim cijenama slati plin preko svojih kopnenih granica. Nadalje, jo\u0161 uvijek je jednako nepoznato na koje \u0107e na\u010dine sama privredno iskoristiti mogu\u0107u prednost otvaranja me\u0111unarodnog energetskog \u010dvori\u0161ta na svom teritoriju, tj. u akvatoriju. Energetika u tom pogledu figurira poput npr. kupoprodaje vojnih aviona koja se najmanje vodi za prioritetima obrambenim, budu\u0107i da u neizre\u010deni prvi plan dolaze razni drugi vezani poslovi i politi\u010dki utjecaji.<\/p>\n

Gro diskusije o terminalu za ukapljeni plin u Hrvatskoj sveden je zato na pitanja ekolo\u0161kih rizika, uz tek poneki glas koji smjera na \u0161iru ekonomsku i politi\u010dku vizuru. Da ne bi bilo zabune: ekolo\u0161ki aspekt u ovom predmetu jest izuzetno va\u017ean, i ne smije ga se nipo\u0161to pojmiti kao drugorazredni prioritet. Ulog samog Jadranskog mora i njegove razmjerne o\u010duvanosti ipak je previsok, a tu su i daljnje dileme \u2013 ili pak veoma o\u010dite prijetnje \u2013 u vezi sa znanstveno ustanovljenom atmosferskom osjetljivo\u0161\u0107u na efekte proizvodnje i upotrebe zemnog plina. Time se mo\u017ee objasniti i naizgledno kolebanje sudionika u raspravi<\/a> o kr\u010dkom LNG-terminalu posljednjih godina, dok su i nastajala moderna potpunija shva\u0107anja tih ekolo\u0161kih procesa<\/a>.<\/p>\n

Vremenom se dakle pokazalo da brodski ili plutaju\u0107i terminal nije bolji od kopnenog, a posebno da nije prihvatljiva metoda kori\u0161tenja morske vode za ugrijavanje teku\u0107eg i komprimiranog LNG-a do njegova prelaska u plinovito stanje. Jer, ta voda se potom vra\u0107a znatno pothla\u0111ena u isti akvatorij; da ne govorimo jo\u0161 i o posljedicama kori\u0161tenja velike koli\u010dine kemijskih sredstava za odr\u017eavanje povezane podmorske infrastrukture.<\/p>\n

Salami Slicing<\/em><\/strong><\/p>\n

\u0160iri horizont u problematiziranju te materije odnosi se na strate\u0161ko pitanje nastavka dugoro\u010dne ovisnosti o ve\u0107 pogubnim fosilnim gorivima<\/a>, umjesto razvoja odr\u017eivih i ekolo\u0161ki daleko prihvatljivijih alternativnih izvora energije i na\u010dina njihove upotrebe. Zanemarivanjem tih mogu\u0107nosti Hrvatska se osu\u0111uje na jo\u0161 te\u017eu antimodernu i predpoliti\u010dku letargiju od ove kakvom je determinirana u sada\u0161njem \u010dasu, naime. Izuzev odustajanja od pozicije okrenute k postizanju energetske samoodr\u017eivosti, ona time zaostaje blokirana u tehnolo\u0161kom i ekolo\u0161kom mraku. Njezini dru\u0161tveni i znanstveni potencijali za to vrijeme se dodatno iscrpljuju na prepirkama oko neprincipijelno vo\u0111enih studija o utjecaju projekata poput LNG-terminala na okoli\u0161.<\/p>\n

Ono \u0161to se ve\u0107 godinama mo\u017ee izdvojiti kao uzorak u procesima stru\u010dne verifikacije raznih ekolo\u0161ki delikatnih planova \u2013 ne tek energetskih \u2013 jest specifi\u010dno izbjegavanje sagledavanja svakog od njih kao cjeline. Umjesto toga, projekti se krajnje tendenciozno razdvajaju na vi\u0161e komponenti od kojih nijedna sama ne djeluje previ\u0161e zabrinjavaju\u0107om, naro\u010dito uz jo\u0161 uvijek nedovoljno unapre\u0111ene ekolo\u0161ke standarde. Taj manevar poznat je (i) u ovom sektoru kao salami slicing<\/em>, jer svaki od pojedinih dijelova nudi tek dvodimenzionalni presjek materije, dok izostaje njena slika u integralnom zna\u010denju. Najpoznatiji primjeri te prakse u Hrvatskoj su privatni projekti izgradnje golf-terena, tj. apartmanizacije brda Sr\u0111 iznad Dubrovnika, i gradnje kombi-kogeneracijske plinske elektrane na Peru\u010di.<\/p>\n

I dok se pred na\u0161im o\u010dima stalno kotrljaju koluti\u0107i nareska s radnih stolova ekspertnih slu\u017ebi upregnutih u profitnu ma\u0161inu krupnog kapitala, a koje amenuju komisije imenovane od vlasti neopozivo kompradorskih, obratimo pa\u017enju na klju\u010dnu \u0161tetu u ovom slu\u010daju. Uz ekolo\u0161ki rizik i ve\u0107 ura\u010dunati energetsko-razvojni gubitak, hrvatsko dru\u0161tvo nije samo projektantskim odnosom dr\u017eave i privatnika izlo\u017eeno o\u010ditoj antidemokratskoj isklju\u010denosti. Ono je dodatno zaustavljeno u poku\u0161aju naj\u0161ire politi\u010dke, proizvodne i korisni\u010dke demokratizacije energetskog sektora. Sa suvremenim tehnologijama koje u 21. stolje\u0107u zauzimaju sve istaknutije mjesto u velikom dijelu razvijenog svijeta, kao \u0161to je poznato, dostupne oblike energetske produkcije iz obnovljivih izvora u pojedina\u010dnih doma\u0107instvima ili udru\u017eenim ku\u0107anskim pogonima mogu\u0107e je sve uspje\u0161nije integrirati u op\u0107u distribucijsku mre\u017eu. A time se otvara i pitanje neovisnosti samog naroda, u njegovoj bazi, o resursima u \u017ei\u017ei politi\u010dkih odnosa po svim nivoima i proporcijama.<\/p>\n

Projekt LNG-terminala nije vi\u0161e mogu\u0107e pozdraviti ni po kojoj osnovi, dakle, a ve\u0107 nam se name\u0107e nova problematika u vidu raspolaganja npr. solarima, i njihove pozicije u zajednici<\/a>. Budu\u0107a zbivanja oko toga, s obzirom na naglo ubrzanje razvoja tehnologija, uskoro \u0107e sama dovesti do zaklju\u010dnih globalnih rasprava o energetskoj politici i su\u0161tini demokracije, no \u0161teta je \u0161to \u0107e ih, me\u0111u pasivnijim akterima na sceni, o\u010dito i Hrvatska do\u010dekati temeljito zaglavljena u svojoj LNG-zamci.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Lociranje jasnog ekonomskog i politi\u010dkog rezona u postupcima hrvatskih vlasti, a iz kuta op\u0107eg interesa, ve\u0107 odavno uvelike djeluje poput ba\u0161 otu\u017enog idiotizma…<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":23532,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[128],"theme":[457],"country":[38],"articleformat":[450],"coauthors":[20],"class_list":["post-23529","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-energetika","theme-klima","country-hrvatska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/23529","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=23529"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/23529\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":23536,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/23529\/revisions\/23536"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/23532"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=23529"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=23529"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=23529"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=23529"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=23529"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=23529"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=23529"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}