{"id":23485,"date":"2018-04-27T07:00:55","date_gmt":"2018-04-27T06:00:55","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=23485"},"modified":"2021-02-25T10:54:53","modified_gmt":"2021-02-25T09:54:53","slug":"podravska-naiva-od-krika-za-pravdu-do-turistickog-suvenira","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=23485","title":{"rendered":"Podravska naiva: od krika za pravdu do turisti\u010dkog suvenira"},"content":{"rendered":"

Svojevremeno u svijetu najprepoznatljivija lokalna \u0161kola likovne umjetnosti, podravska naiva je desetlje\u0107ima na “me\u0111unarodnom tr\u017ei\u0161tu” gotovo simbolizirala jugoslavensko slikarstvo. Nedavno otvorena izlo\u017eba poslu\u017eila je kao prilika za kriti\u010dki pogled na njezin suvremeni razvoj.<\/strong><\/p>\n

Galerija naivne umjetnosti iz podravskog sela Hlebine u svibnju ove godine obilje\u017eava pola stolje\u0107a postojanja, a svoju je okruglu obljetnicu odlu\u010dila proslaviti daleko od Podravine, sve\u010danom izlo\u017ebom u Providurovoj pala\u010di zadarskog Narodnog muzeja. Predstavljanje radova triju generacija naivnih umjetnika i umjetnica u muzejskom prostoru smje\u0161tenom u povijesnoj jezgri zadarskog poluotoka za lokalnu je zajednicu Hlebina bilo od velike va\u017enosti, o \u010demu je svjedo\u010dio broj ljudi koji je zbog izlo\u017ebe otputovao na jug. Umjetnici i umjetnice, njihovi prijatelji, obitelji, zatim predstavnici Grada Koprivnice i Koprivni\u010dko-kri\u017eeva\u010dke \u017eupanije, na\u010delnica op\u0107ine Hlebine i hlebinski \u017eupnik, zajedno sa znati\u017eeljnim Zadranima tiskali su se tijekom govorancija i prigodni\u010darskih recitala uz mirise koji su se \u0161irili s bogate trpeze prehrambenog diva Podravke \u2013 korporativnog sponzora izlo\u017ebe. “Naivna umjetnost kao podravski brend” i “sprega kulture i gospodarstva (jer se druga\u010dije ne mo\u017ee)” dva su glavna “podravska motiva” koja su govornici neumorno ponavljali publici, uvjeravaju\u0107i vjerojatno sami sebe da Galerija naivne umjetnosti ipak ima svjetlu budu\u0107nost unato\u010d rezovima u sektoru kulture i sna\u017enoj centralizaciji kulturne proizvodnje.<\/p>\n

Ukratko re\u010deno, postav ove izlo\u017ebe i na\u010din interpretacije naivne umjetnosti kao fenomena ne odska\u010de od dominantnih izlaga\u010dkih praksi. Karakterizira ga ahistorijski pristup u prezentaciji radova, prikrivanje materijalne baze u proizvodnji umjetnosti, nekriti\u010dko predstavljanje tematskih preokupacija naivnih umjetnika, zaobila\u017eenje fenomena i\u0161\u010deznu\u0107a tendencioznosti u naivi i njezinog naprasitog plasiranja na tr\u017ei\u0161te itd. Neupu\u0107enom gledatelju moglo bi se lako u\u010diniti da je obilata proizvodnja onoga \u0161to povijest umjetnosti naziva naivnom (ili primitivnom) umjetno\u0161\u0107u \u2013 ne bi li podcrtala da je rije\u010d o umjetnosti koju su stvarali \u017eene i mu\u0161karci iz radni\u010dke klase, a koji nemaju adekvatno umjetni\u010dko obrazovanje i nisu se popeli na dru\u0161tvenoj ljestvici i postali profesionalni umjetnici \u2013 u Hlebinama krenula zahvaljuju\u0107i uro\u0111enoj \u201cgenijalnosti\u201d stanovnika tog sela, a ne \u0161iroj dru\u0161tveno-politi\u010dkoj i umjetni\u010dkoj klimi.<\/p>\n

Miracle Yougoslave<\/strong><\/em><\/p>\n

Naime, naivna se umjetnost u na\u0161em lokalnom kontekstu po\u010dela razvijati puno prije te 1968. \u2013 kada je osnovana hlebinska galerija \u2013 a rezultat je niza okolnosti, prije svega specifi\u010dne agitacije na selu, odnosno politi\u010dkog rada umjetnika, koji se razvija u periodu kada tzv. profesionalna umjetnost propituje svoje konvencije, ulogu i svrhu u dru\u0161tvu. Na samom koncu dvadesetih godina pro\u0161loga stolje\u0107a na likovnoj sceni pojavio se zna\u010dajni organizirani pokret umjetnika pobunjenih protiv ustaljenih dogmi i proizvodnje umjetnosti koja slu\u017ei promociji dinastije Kara\u0111or\u0111evi\u0107 (i koncepta integralnog jugoslavenstva), ali i protiv umjetnosti koja ukra\u0161ava salone jugoslavenske bur\u017eoazije zainteresirane za posljednju pari\u0161ku modu. Njihov anga\u017eman donio nam je po prvi puta na na\u0161oj sceni manifestno artikulirani otpor diletantizmu<\/em> (kako su nazivali slijepo kopiranje uzora francuskog slikarstva) i kulturtegerstvu<\/em>, odnosno politici nametanja dominantne kulture centra (odnosno velikih zemalja) manjim i navodno zaostalijim narodima i zemljama.<\/p>\n

Nositelj tog otpora je prije svega Udru\u017eenje umjetnika Zemlja koje je uznemirilo umjetni\u010dku scenu uvev\u0161i u likovni izri\u010daj reprezentaciju potla\u010denijih klasa i prikrivene dru\u0161tvene odnose. Njihov antire\u017eimski, antibur\u017eoaski i antiklerikalni izri\u010daj preveo je u likovnost probleme tada\u0161njeg proletarijata, bilo da je rije\u010d o bujaju\u0107oj gradskoj sirotinji koja je naselila zagreba\u010dke slamove uz industrijska \u017eari\u0161ta, bilo da se radi o selja\u0161tvu koje je \u017eivjelo u krajnjoj bijedi zbog konzervativno i nedosljedno provedene agrarne reforme. No njihov anga\u017eman nije stao samo na reprezentaciji proleterskih tema, ve\u0107 su \u2013 slijede\u0107i principe integralne umjetnosti \u2013 odlazili na selo, to\u010dnije u podravske Hlebine poti\u010du\u0107i seljake da se anga\u017eiraju slikaju\u0107i svoju te\u0161ku svakodnevicu. Tu praksu povijest umjetnosti naziva Hlebinska \u0161kola<\/em>, iako ona nije podrazumijevala preno\u0161enje konvencionalnih, prakti\u010dnih znanja koji se u\u010de na Akademiji (perspektiva, anatomija, chiaro-scuro<\/em>, kompozicija, crte\u017e…) ve\u0107 prije neku vrstu politi\u010dkog rada kroz ohrabrivanja seljaka za reprezentaciju svojih socijalnih iskustava u tradicionalnoj tehnici ulja na staklu. Tako se rodila prva generacija umjetnika hlebinskih slikara, koju su \u010dinili Franjo Mraz, Ivan Generali\u0107 i Mirko Virius, \u010diji je rad ujedno bio i zametak u poslijeratnom razdoblju planetarno popularne i vrlo razvijene naivne umjetnosti koju su francuski kriti\u010dari nazivali miracle Yougoslave<\/em>.<\/p>\n

Cukreno i veselo<\/strong><\/p>\n

Rijetko se postavlja pitanje: za\u0161to se ba\u0161 u me\u0111uratnom razdoblju na\u0161e umjetnosti pojavljuje kriti\u010dki artikulirano selja\u010dko pitanje? Nisu li seljaci i u ranijim razdobljima te\u0161ko \u017eivjeli? I ne \u017eivi li se, uostalom, i danas na selu te\u0161ko? Dio odgovora na to pitanje ponudio je engleski pisac i likovni umjetnik John Berger u svom eseju koji se bavi slikarstvom Jean-Fran\u00e7ois Milleta, rodona\u010delnika tzv. barbizonske \u0161kole, koja je u 19. stolje\u0107u uvela selja\u010dke teme u francusko slikarstvo. Milletovi prikazi sela u prvoj su fazi u osnovi idealizirani arkadijski krajolici, no to se dramati\u010dno mijenja nakon niza revolucija 1848. godine, koje su i na selu pobudile svijest o potla\u010denom polo\u017eaju selja\u0161tva i nadu u mogu\u0107nost promjene. Rad na zemlji i te\u0161ke socijalne prilike na selu odjednom se javljaju kao sredi\u0161nje teme. Nije u tom smislu slu\u010dajno da je i period nastanka Hlebinske \u0161kole ujedno period intenzivne agitacije selja\u010dkog i radni\u010dkog pokreta. Hlebinski slikari Franjo Mraz, Ivan Generali\u0107, Krsto Hegedu\u0161i\u0107 i Mirko Virius bili su u razli\u010ditim fazama povezani s lijevim krilom Hrvatske selja\u010dke stranke te Komunisti\u010dkom partijom Jugoslavije i Hrvatske, \u0161to su platili robovanjem u logorima za vrijeme fa\u0161isti\u010dke okupacije zemlje. 1<\/a><\/sup><\/p>\n

No ve\u0107 u poslijeratnom razdoblju u hlebinskom slikarstvu ostaje malo od tradicije prve generacije: i\u0161\u010dezava socijalna dramatika i anga\u017eman te se pojavljuju rustikalne, idili\u010dne seoske teme. Umjetnik i kustos Galerije suvremene umjetnosti Mi\u0107a Ba\u0161i\u0107evi\u0107 ideolog je fantasti\u010dnog i bajkovitog hlebinskog izri\u010daja, a tijekom 1960-ih godina razvija dubiozan plan plasiranja radova druge generacije hlebinskih slikara na umjetni\u010dko tr\u017ei\u0161te zapadnog bloka koje je neslavno zavr\u0161ilo. \u201cSada se najve\u0107im dijelom, fabrikuju, za dobre pare, dopadljive sli\u010dice… Ne\u0161to cukreno, veselo… Izuzetak su rijetki pojedinci kao Dragan Ga\u017ei, Ve\u010denaj, Lackovi\u0107, Mio Kova\u010devi\u0107.\u201d komentirao je tih godina produkciju druge generacije hlebinskih slikara nekada\u0161nji zemlja\u0161 Krsto Hegedu\u0161i\u0107. 2<\/a><\/sup> I danas vrijedi Hegedu\u0161i\u0107eva kritika. Naime, i tre\u0107a generacija hlebinskih slikara odustala je od anga\u017emana iako se podravsko selo ne nalazi u puno boljem polo\u017eaju nego 1920-ih. Umjesto slika iseljavanja te zapu\u0161tenih i zaraslih polja slikaju se dopadljive slike \u017eitnih polja s makovima, romantizirane scene \u201c\u010dergara\u201d kraj sela ili pak dravskih zlatara u fantasti\u010dnim pejza\u017eima koje kao autohtoni podravski brend naivno \u010dekaju kupce: korporativne sponzore ili jo\u0161 bolje \u2013 zadarske turiste koji \u0107e umjesto drni\u0161kog pr\u0161uta donijeti podravskog pevca na staklu.<\/p>\n

  1. Mraz je deportiran u koprivni\u010dki logor Danica, ali je uspio pobje\u0107i iska\u010du\u0107i iz vlaka nakon \u010dega je oti\u0161ao u partizane, Hegedu\u0161i\u0107 je bio u logoru u Gospi\u0107u, Generali\u0107 po vi\u0161e zatvora i logora, a Virius je ubijen u logoru u Zemunu.[↩<\/a>]<\/span><\/li>
  2. Vidi Kosta Dimitrijevi\u0107, Naiva u Jugoslaviji, Mali leksikon slikara i vajara, Beogradski izdava\u010dko-grafi\u010dki zavod, Beograd, 1979.[↩<\/a>]<\/span><\/li><\/ol>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

    Galerija naivne umjetnosti iz podravskog sela Hlebine u svibnju ove godine obilje\u017eava pola stolje\u0107a postojanja, a svoju je okruglu obljetnicu odlu\u010dila proslaviti daleko od Podravine, sve\u010danom izlo\u017ebom u Providurovoj pala\u010di zadarskog Narodnog muzeja…<\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":23490,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[74],"theme":[458],"country":[38],"articleformat":[450],"coauthors":[169],"class_list":["post-23485","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-kultura","theme-drustvo","country-hrvatska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/23485","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=23485"}],"version-history":[{"count":6,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/23485\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":23547,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/23485\/revisions\/23547"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/23490"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=23485"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=23485"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=23485"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=23485"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=23485"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=23485"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=23485"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}