{"id":23469,"date":"2018-04-25T07:00:32","date_gmt":"2018-04-25T06:00:32","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=23469"},"modified":"2021-02-25T10:54:54","modified_gmt":"2021-02-25T09:54:54","slug":"ugasite-svjetla","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=23469","title":{"rendered":"Ugasite svjetla"},"content":{"rendered":"

Zapo\u010deo je posljednji krug liberalizacije tr\u017ei\u0161ta strujom u Rumunjskoj. Usprkos negativnim rezultatima koje je do sada dala, od ove se politike i dalje ne odustaje. Ostvarivanje profita neprikosnoveni je cilj, neovisno o iznosima na ra\u010dunima za struju krajnjih potro\u0161a\u010da.<\/strong><\/p>\n

Rumunjsko tr\u017ei\u0161te elektri\u010dnom energijom, s datumom 1. januara 2018. godine, postalo je potpuno liberalizirano. Bio je to dug proces, zapo\u010deo 1989. godine osnivanjem nacionalnog tijela za regulaciju sektora elektri\u010dne energije, a pratilo ga je razbijanje integriranih sistema na vi\u0161e kompanija 2000. godine. Liberalizacija je trebala donijeti bolje usluge, vi\u0161e stvarnih opcija za potro\u0161a\u010de i ni\u017ee tarife. Nakon dva desetlje\u0107a realiziralo se suprotno: proizvo\u0111a\u010di i distributeri pona\u0161aju se oligopolisti\u010dki, a cijene su probile krovove. Radi se o jo\u0161 jednoj tu\u017enoj pri\u010di postsocijalisti\u010dke tranzicije.<\/p>\n

U tre\u0107em kvartalu 2017. godine cijena struje u Rumunjskoj dosegla je razine bez presedana. Prema Glavnoj upravi za energetiku Europske komisije, medijan cijena struje u Rumunjskoj bio je najve\u0107i u Europskoj uniji, \u0161to je bio porast od 52 posto u odnosu na godinu ranije, dok je u ostatku EU pove\u0107anje iznosilo 7 posto. Ovo je zapravo nezamislivo jer je udio energije dobiven iz fosilnih goriva (koja su skuplja) ovdje ni\u017ei u usporedbi s mnogim drugim europskim zemljama. Jedno od obja\u0161njenja je smanjenje koli\u010dine struje dobivene iz hidroenergije i fosilnih goriva zbog objektivnih faktora. U stvari, kao \u0161to su se mnogi glasovi \u017ealili, sve je nalikovalo na friziranje cijena dogovoreno izme\u0111u dva najve\u0107a proizvo\u0111a\u010da struje. Smanjenjem proizvodnje uspjeli su pove\u0107ati cijene dobro znaju\u0107i da regulatorno tijelo za energiju ANRE ne\u0107e biti spremno ili sposobno, intervenirati u kontekstu dereguliranog tr\u017ei\u0161ta. Agencija za za\u0161titu tr\u017ei\u0161nog natjecanja obe\u0107ala je izvr\u0161iti uvide u slu\u010daj, no nikad nije. Posebna parlamentarna komisija osmi\u0161ljena je kako bi istra\u017eila cijelu stvar, ali njihovi su nalazi odmah progla\u0161eni tajnom i nisu prezentirani javnosti.<\/p>\n

Ne \u010dudi stoga \u0161to su ra\u010dunovodstvene bilance objavljene u februaru ove godine pokazale supstancijalne profite. Najvi\u0161e iznena\u0111enja polu\u010dio je Romgaz, jedan od dva najve\u0107a proizvo\u0111a\u010da plina, koji je zabilje\u017eio porast prihoda od proizvodnje struje 38 posto u usporedbi s 2016. dok je pove\u0107anje proizvodnje struje iznosilo 15 posto. Hidroelectrica, glavni proizvo\u0111a\u010d struje, prijavio je profit od 16 posto. Nekoliko tjedana prije pisanja ovog teksta, ta firma u potpuno dr\u017eavnom vlasni\u0161tvu, na\u0161la se na udaru javnosti nakon \u0161to je izvije\u0161teno da planira udvostru\u010diti pla\u0107e svojim direktorima (koje su ve\u0107 astronomske u odnosu s prosje\u010dnim dr\u017eavnim pla\u0107ama), \u0161to su prikazali kao rezultat dobre poslovne godine. Me\u0111utim, zapravo je to pove\u0107anje vlada zakonski stipulirala prethodne godine vladinim dekretom koji \u0107e stupiti na snagu na jesen.<\/p>\n

Distributeri su tako\u0111er pogo\u0111eni pove\u0107anjem cijena, iako su i oni ostvarili profit. Stvarni gubitnici bili su krajnji potro\u0161a\u010di, pogotovo otprilike 8 milijuna registriranih ku\u0107anstava, koji su do oktobra 2017. godine dobili 8 do 9,5 posto ve\u0107e ra\u010dune, ovisno o regiji u kojoj \u017eive. I dugoro\u010dno promatrano, oni su najve\u0107i gubitnici ove pri\u010de, kao \u0161to \u0107emo dalje tvrditi.<\/p>\n

“Opskrbljiva\u010di posljednjeg izdisaja”<\/strong><\/p>\n

Jedan od efekata liberalizacije je mogu\u0107nost ku\u0107anstava da izravno biraju opskrbljiva\u010de s obzirom na najbolju ponudu u regiji. Me\u0111utim, prema postoje\u0107im podacima ANRE-a, samo je jedan od osam potro\u0161a\u010da to i u\u010dinio, a me\u0111u tom osminom, samo je manji dio odabrao opskrbljiva\u010da koji nije prethodno dobro poznat rumunjskom tr\u017ei\u0161tu. Ostali i dalje ovise o \u010detiri velike kompanije koje sada funkcioniraju po druga\u010dijim re\u017eimima nego u sustavu slobodnog tr\u017ei\u0161ta: kao opskrbljiva\u010di “posljednjeg izdisaja”, stoga su i cijene znatno vi\u0161e nego u sustavu slobodnog tr\u017ei\u0161ta. \u0160to se \u010dinilo kao blagoslov za potro\u0161a\u010de koji bi mogli sami birati opskrbljiva\u010de i tako sniziti cijene istovremeno poti\u010du\u0107i konkurenciju, ustvari je samo oja\u010dalo pozicije velikih igra\u010da. U tome se sastoji cijeli paradoks: mnogo\u017eeljena liberalizacija energetskog sektora samo osna\u017euje oligopol kompanija. Njihovi su profiti narasli zajedno s ra\u010dunima potro\u0161a\u010da.<\/p>\n

Kao i u svim ostalim sektorima, restrukturiranje energetskog sektora u Rumunjskoj ciljalo je zamijeniti prethodne dr\u017eavne monopole slobodnim energetskim tr\u017ei\u0161tem, pretvaraju\u0107i konzumente energije u kupce. Konkretnije, zna\u010dilo je to rastakanje sistema na razli\u010dite me\u0111usobno povezane, no nezavisne aktere: proizvo\u0111a\u010de, transportere, distributere, opskrbljiva\u010de i kupce. Gorespomenuti ANRE djeluje kao nadgledni mehanizam s ograni\u010denom mo\u0107i kontrole. Struja se kupuje i prodaje na burzi elektri\u010dne energije (rumunjski akronim je OPCOM). Proizvodnjom struje dominira \u0161a\u010dica velikih igra\u010da. Hidroelectrica, firma u potpuno dr\u017eavnom vlasni\u0161tvu, najve\u0107i je proizvo\u0111a\u010d struje u zemlji, s ukupnim udjelom od 42 posto. Profit odlazi u dr\u017eavni prora\u010dun (u nadle\u017enosti Ministarstva ekonomije), no postoje planovi burzovnog izlistavanja oko 10 posto dionica, \u0161to bi trebalo po\u010deti ove godine. Dr\u017eava stoga ima aktivni interes u pretvaranju ove kompanije u profitabilnu, no to je nedavni razvoj doga\u0111aja. U pro\u0161lih pola dekade kompanija je bila insolventna, zbog mje\u0161avine lo\u0161eg upravljanja i odljeva sredstava. Neki su analiti\u010dari tvrdili da je poskupljenje cijena s kraja 2017. godine, \u010dime se najvi\u0161e okoristila Hidroelectrica, predstavljalo poku\u0161aj podizanja vrijednosti kompanije kako bi se ubrzalo burzovno izlistavanje. Nuclearelectrica, tako\u0111er u potpuno dr\u017eavnom vlasni\u0161tvu, drugi je najve\u0107i proizvo\u0111a\u010d struje, s ukupnim udjelom od 20 posto. Udio proizvodnje struje iz ugljena (pod kontrolom dr\u017eave) iznosi 10 posto, kao i proizvodnja iz plina (u stranom vlasni\u0161tvu).<\/p>\n

Dana 11. aprila 2018., po prvi je put, proizvodnja struje dobivene iz solarnih izvora prema\u0161ila onu iz nuklearnih reaktora. Uvelike ovisno o nekarakteristi\u010dno toplim i sun\u010danim danima u 2018., proizvodnja ovako dobivene struje trenutno ima udio u ukupnoj proizvodnji od 10 do 15 posto. Me\u0111utim, ovaj sektor, premda mu nedostaju oligopolisti\u010dke karakteristike prvih dvaju sektora, tako\u0111er je pridonio vi\u0161im iznosima na ra\u010dunima za struju krajnjih korisnika, kao \u0161to \u0107u objasniti ni\u017ee u tekstu.<\/p>\n

“Zgodne” prakse velikih igra\u010da<\/strong><\/p>\n

U kontekstu transportiranja i distribucije, monopol je pravilo. Transelectrica u dr\u017eavnom vlasni\u0161tvu, jedina je kompanija koja transportira energiju od proizvo\u0111a\u010da do distributera. Electrica (privatna kompanija u kojoj je dr\u017eava ve\u0107inski vlasnik), ENEL (talijanski), \u010cEZ (\u010de\u0161ki) i E.On (njema\u010dki) \u010detiri su distributera struje koji oligopolisti\u010dki pokrivaju teritorij cijele zemlje, podijeljenu na osam regija. ENEL i Electrica su najve\u0107i igra\u010di, pokrivaju i vi\u0161e regija i bogatije regije. Me\u0111utim, tako\u0111er su u 2017. prijavili zna\u010dajan profit. \u0160tovi\u0161e, kao \u0161to je stipulirano u privatizacijskim ugovorima, distribucijske kompanije mogu odbiti investicije u modernizaciju infrastrukture uklju\u010divanjem tro\u0161kova u krajnje ra\u010dune koje pla\u0107aju korisnici. Proteklih je godina zabilje\u017een niz slu\u010dajeva zloupotrebe ove prakse s ciljem pove\u0107anja profita i pokrivanja tro\u0161kova. Tako je razotkrivena E.Onova praksa udvostru\u010davanja ra\u010duna za plin i struju. Zbog tog je slu\u010daja 2012. godine protiv \u010delnika ANRE-a i ENEL-a pokrenut kazneni postupak za koruptivne radnje. Korisnicima je zeleni porez dvostruko napla\u0107ivan, no dva su se tijela dogovorila refundirati samo manji dio sredstava, dok je ostatak ostao na ENEL-ovim ra\u010dunima. Ovo je najozlogla\u0161eniji primjer, no praksa je \u0161iroko rasprostranjena me\u0111u svim distributerima.<\/p>\n

Ove strukturne prednosti prakti\u010dki dijele tr\u017ei\u0161te na \u010detiri neosporna oligopola. Stoga je liberalizacija imala ograni\u010dene u\u010dinke. U stvari, ova \u010detiri oligopolna igra\u010da nemaju poticaja pogurnuti potro\u0161a\u010de na slobodno tr\u017ei\u0161te (gdje je cijena ni\u017ea), ali imaju sve razloge da ih zadr\u017ee na tr\u017ei\u0161tu posljednjeg izdisaja gdje su cijene regulirane, ali vi\u0161e. Iako su ENEL i E.On ukrstili rogove na slobodnom tr\u017ei\u0161tu (gdje su uspjeli udvostru\u010diti svoj udio, uglavnom na ra\u010dun Electrice), ovo tr\u017ei\u0161te ostaje premaleno da bi imalo ikakvu va\u017enost (0,85 TWh u usporedbi s 26 Twh). Stoga \u0107e i dalje nastaviti nametati fiksne cijene dogovorene s ANRE-om tako da idu u njihovu korist.<\/p>\n

Novi zakon o kojem u trenutku pisanja ovog teksta raspravlja u parlamentu, dodatno \u0107e poja\u010dati spomenute trendove: oligopolizaciju i pove\u0107anje cijena. Zakon obvezuje distributere na kupovinu takozvanih “zelenih certifikata” (europska shema subvencija na obnovljive izvore energije) do 2022. godine. Mjera je to koja cilja ispunjavanju uvjeta od 24 posto energije proizvedene iz obnovljivih izvora, dogovorenog s EU. Ovu se shemu kritizira s dva argumenta. Prvo, radi se o izravnoj subvenciji za zelenu energiju proizvedenu me\u0111u potro\u0161a\u010dima. To najvi\u0161e ide na korist proizvo\u0111a\u010dima solarne i hidro energije. Drugo, cilj od 24 posto kojeg si je zadala Rumunjska, nerealan je, a i iznad uvjeta od 20 posto kojeg je postavila EU (Poljska je, npr. s obzirom na svoju ovisnost o fosilnim gorivima, ispregovarala 15 posto). S obzirom na to da je kupovina certifikata obavezna (dok je njihova cijena nametnuta potro\u0161a\u010dima), ovo vodi formiranju profitabilnog tr\u017ei\u0161ta od kojeg \u0107e koristi imati svega nekoliko dobro poznatih aktera. Planirano pove\u0107anje nije bezna\u010dajno: sa 11,7 eur\/MWh u 2018.na 14,5 MWh u 2022.<\/p>\n

Rumunjska \u0107e tako postati najsiroma\u0161nijom zemljom s najve\u0107im ra\u010dunima za struju u EU. Bilo da se radi o uspjehu ili neuspjehu liberalizma u postsocijalisti\u010dkoj zemlji, mo\u017eda je neva\u017eno. Ionako je vrijeme za ugasiti svjetla.<\/p>\n

S engleskog prevela Andrea Milat<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Rumunjsko tr\u017ei\u0161te elektri\u010dnom energijom, s datumom 1. januara 2018. godine, postalo je potpuno liberalizirano. Bio je to dug proces, zapo\u010deo 1989. godine osnivanjem nacionalnog tijela za regulaciju sektora elektri\u010dne energije, a pratilo ga je razbijanje integriranih komunisti\u010dkih sistema na vi\u0161e kompanija 2000. godine…<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":23470,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[128],"theme":[457],"country":[99],"articleformat":[450],"coauthors":[98],"class_list":["post-23469","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-energetika","theme-klima","country-rumunjska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/23469","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=23469"}],"version-history":[{"count":7,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/23469\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":23481,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/23469\/revisions\/23481"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/23470"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=23469"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=23469"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=23469"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=23469"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=23469"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=23469"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=23469"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}