{"id":23466,"date":"2018-04-24T12:19:51","date_gmt":"2018-04-24T11:19:51","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=23466"},"modified":"2018-04-24T12:24:47","modified_gmt":"2018-04-24T11:24:47","slug":"utjecaj-klimatskih-promjena-na-radnike","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=23466","title":{"rendered":"Utjecaj klimatskih promjena na radnike"},"content":{"rendered":"

Klimatske promjene utje\u010du na zdravlje radnika u svim granama poslovanja, stoga radni\u010dki sektor mora promptno reagirati kako bi za\u0161titili radnike od posljedica promjena u okoli\u0161u. Rezultati su to studije koju je objavila Francuska agencija<\/a> za hranu, okoli\u0161 i za\u0161titu na radu (Anses) 19. aprila. Rizici kojima su radnici izlo\u017eeni, a koji nisu vezani za klimatske promjene ti\u010du se problema koje proizvode buka i umjetna radijacija. Cilj istra\u017eivanja bio je poku\u0161ati predvidjeti probleme koje \u0107e klimatske promjene izazvati do 2050. godine.<\/p>\n

Najva\u017eniji uzroci problema su pove\u0107anje temperatura, promjene u biolo\u0161kom i kemijskom sastavu okoli\u0161a te porast u\u010destalosti i intenziteta meteorolo\u0161kih doga\u0111aja (poplava, su\u0161a, po\u017eara), kazala je Francuska agencija. Studija je naglasila poveznice izme\u0111u klime, okoli\u0161a i zdravlja na radnom mjestu, kako bi mogla pravovremeno procijeniti opasnosti po zdravlje koje uzrokuju rast temperatura i promjena obrazaca meteorolo\u0161kih doga\u0111aja.<\/p>\n

Fiziolo\u0161ki i psiholo\u0161ki u\u010dinci<\/strong><\/p>\n

Na primjer, izlaganje pretjerano visokim temperaturama na radnim mjestima mo\u017ee izazvati vrtoglavice, dehidraciju, ili toplotni udar. Klimatske promjene tako\u0111er izazivaju i psiholo\u0161ke posljedice, lak\u0161e dolazi do tenzija, pove\u0107avaju se rizici od nesre\u0107a na radu, opada predanost poslu, a nipo\u0161to nisu zanemarivi u\u010dinci inhalacije toksi\u010dnih tvari kojima je ispunjena atmosfera, kao i drugih biolo\u0161kih agensa, lak\u0161e razvijanje bolesti, utjecaj peludi itd…<\/p>\n

Znanstvenici predvi\u0111aju \u0161irenje podru\u010dja stani\u0161ta prenosioca raznih bolesti, npr. stani\u0161ta komaraca ili krpelja koji \u0107e se po\u010deti nastanjivati na podru\u010djima gdje ranije nisu mogli opstati. To \u0107e imati poseban utjecaj na radnike koji rade u divljinama ili u dodiru sa \u017eivotinjama. Po\u0161to \u0107e se pove\u0107ati potreba za radnicima koji bi sanirali po\u017eare, su\u0161e i poplave, raste i rizik od broja tako ugro\u017eenih radnika. Sanacija takvih doga\u0111aja zahtjeva dobru fizi\u010dku spremu koja \u0107e biti naru\u0161ena nesvjesticama i fizi\u010dkoj iscrpljenosti.<\/p>\n

Anses je donio preporuke poslodavcima, sindikatima i politi\u010darima da se promptno mobiliziraju i po\u010dnu raditi na osvje\u0161tavanju za\u0161tite na radu od klimatskih promjena koje ve\u0107 utje\u010du na na\u0161e zdravlje. Rizici se moraju anticipirati i u sve poslove moraju se ugraditi za\u0161titni osigura\u010di od utjecaja klimatskih promjena na ljude na radnim mjestima.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Klimatske promjene utje\u010du na zdravlje radnika u svim granama poslovanja, stoga radni\u010dki sektor mora promptno reagirati kako bi za\u0161titili radnike od posljedica promjena u okoli\u0161u. Rezultati su to studije koju je objavila Francuska agencija za hranu, okoli\u0161 i za\u0161titu na radu (Anses) 19. aprila. Rizici kojima su radnici izlo\u017eeni, a koji nisu vezani za klimatske […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":23467,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[],"tags":[334,182,85],"theme":[457,455],"country":[],"articleformat":[205],"coauthors":[289],"class_list":["post-23466","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","tag-ekologija","tag-okolis","tag-radnicki-pokret","theme-klima","theme-rad","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/23466","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=23466"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/23466\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":23468,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/23466\/revisions\/23468"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/23467"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=23466"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=23466"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=23466"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=23466"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=23466"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=23466"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=23466"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}