{"id":23450,"date":"2018-04-24T08:00:26","date_gmt":"2018-04-24T07:00:26","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=23450"},"modified":"2018-04-23T12:59:25","modified_gmt":"2018-04-23T11:59:25","slug":"kako-su-se-istocnoeuropski-politicari-zaljubili-u-izrael","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=23450","title":{"rendered":"Kako su se isto\u010dnoeuropski politi\u010dari &#8220;zaljubili&#8221; u Izrael"},"content":{"rendered":"<p>Kada je tijekom Drugog svjetskog rata u Europi izveden vjerojatno najve\u0107i zlo\u010din protiv \u010dovje\u010dnosti u povijesti \u2013 Holokaust \u2013 kojim se &#8220;industrijskim&#8221; metodama poku\u0161ala istrijebiti cijela etni\u010dka i religijska zajednica stara nekoliko tisu\u0107a godina, kvislin\u0161ki re\u017eimi zemalja u Isto\u010dnoj Europi u tom su pothvatu zdu\u0161no sudjelovali. Dapa\u010de, u zemljama poput Poljske i Rumunjske, ne samo sustavna diskriminacija, ve\u0107 i organizirano ubijanje i plja\u010dka \u017didova (pogromi) redovito su izvo\u0111eni uz sudjelovanje i potporu klju\u010dnih dru\u0161tvenih i politi\u010dkih struktura tada\u0161njih re\u017eima. Stoga ne \u010dudi da je slavljenje tih predsocijalisti\u010dkih re\u017eima u periodu tranzicije povremeno \u2013 uz ultrakonzervativizam i zapjenjeni etni\u010dki \u0161ovinizam \u2013 o\u017eivljavalo i tradicionalni antisemitizam.<\/p>\n<p>No ni\u0161ta od toga nije sprije\u010dilo novu isto\u010dnoeuropsku desnicu da paralelno s mr\u017enjom prema \u017didovima izra\u017eava i divljenje prema Izraelu. Dapa\u010de, vladaju\u0107a izraelska desnica, predana autoritarnim metodama vladanja, nepo\u0161tivanju ljudskih prava, militarizmu i ekspanzionizmu, na neki je na\u010din mogla poslu\u017eiti i kao uzor puno slabijim autoritarcima i militaristima na istoku Europe. Stoga ne \u010dudi da je bizaran potez ameri\u010dkog predsjednika kojim je priznao Jeruzalem (\u010diji je isto\u010dni dio po me\u0111unarodnom pravu slu\u017ebeno okupiran) za glavni grad Dr\u017eave Izrael najvi\u0161e pa\u017enje privukao upravo u Isto\u010dnoj Europi. Rumunjska je dodu\u0161e prva zemlja \u010dlanica Europske unije \u010dija je vlada i slu\u017ebeno najavila da svoju ambasadu seli iz Tel Aviva u Jeruzalem.<\/p>\n<p><strong>Pritisci s dvije strane<\/strong><\/p>\n<p>Naizgled, rije\u010d je o nastavku bliskih odnosa Rumunjske s re\u017eimom koji provodi sustavnu politiku diskriminacije i protupravnih ubojstava u okupiranim podru\u010djima Bliskog istoka. Rumunjska se tako, izme\u0111u ostalog, suzdr\u017eala od glasovanja za rezoluciju Ujedinjenih naroda kojom se osu\u0111uje protupravni potez Trumpa, a Izrael je pro\u0161log tjedna poslao i posebnu delegaciju u Bukure\u0161t kako bi \u2013 pretpostavlja se \u2013 isposlovao ovo preseljenje. Ista delegacija ovog bi tjedna trebala posjetiti i Prag, gdje se navodno tako\u0111er razmi\u0161lja o preseljenju. No u obje je zemlje do\u0161lo do komplikacije. Naime, dok je u \u010ce\u0161koj predsjednik Milo\u0161 Zeman sklon preseljenju, vlada je prema tome izrazila ozbiljne rezerve. U Rumunjskoj je situacija sli\u010dna, samo su uloge zamijenjene.<\/p>\n<p>Najavu rumunjske vlade o preseljenju mogao bi tako <a href=\"https:\/\/www.politico.eu\/article\/romanian-leaders-fight-over-embassy-move-to-jerusalem-klaus-iohannis-liviu-dragnea\/\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">poni\u0161titi<\/a> predsjednik Klaus Iohannis, koji po ustavu ima znatne ovlasti u vanjskoj politici. Preseljenje forsiraju oni politi\u010dki akteri koji se smatraju &#8220;populistima&#8221;, a jedan od razloga svakako bi mogao biti njihov osje\u0107aj politi\u010dke bliskosti s Trumpom, kao i aktualnom vladom u Izraelu. No u medijima nije propu\u0161tena ni \u010dinjenica da je rumunjska vladaju\u0107a stranka u nekoliko navrata anga\u017eirala izraelske politi\u010dke savjetnike, niti da je izraelska vlada <a href=\"http:\/\/theregion.org\/article\/13302-netanyahu-039-preferential-treatment-039-for-first-10-countries-to-move-embassies-to-jerusalem\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">najavila<\/a> &#8220;privilegije&#8221; za zemlje koje u prvom valu presele svoje ambasade. S druge strane, preseljenjima su se usprotivili akteri bliski njema\u010dkoj politici. Ta se zemlja naime trudi da vlastitu vanjsku politiku oja\u010da pritiskom na manje \u010dlanice EU da ju slijede.<\/p>\n<p>Na bizaran na\u010din, pitanje preseljenja ambasade u Izraelu tako se uklopilo u standardne podjele u isto\u010dnoeuropskoj politici. Pri \u010demu obje strane \u2013 koje se redovito vole predstavljati kao zastupnici patriotske politike \u2013 dopu\u0161taju da im vanjsku politiku diktiraju ne samo velike sile poput SAD-a ili Njema\u010dke, ve\u0107 i male zemlje poput Izraela.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Kada je tijekom Drugog svjetskog rata u Europi izveden vjerojatno najve\u0107i zlo\u010din protiv \u010dovje\u010dnosti u povijesti \u2013 Holokaust \u2013 kojim se &#8220;industrijskim&#8221; metodama poku\u0161ala istrijebiti cijela etni\u010dka i religijska zajednica stara nekoliko tisu\u0107a godina, kvislin\u0161ki re\u017eimi zemalja&#8230;<\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":23451,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[],"tags":[300],"theme":[],"country":[99],"articleformat":[205],"coauthors":[26],"class_list":["post-23450","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","tag-ceska","country-rumunjska","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/23450","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=23450"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/23450\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":23453,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/23450\/revisions\/23453"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/23451"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=23450"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=23450"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=23450"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=23450"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=23450"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=23450"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=23450"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}