{"id":23432,"date":"2018-04-23T09:29:31","date_gmt":"2018-04-23T08:29:31","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=23432"},"modified":"2021-02-25T10:54:55","modified_gmt":"2021-02-25T09:54:55","slug":"pobuna-u-zraku-nezadovoljstvo-na-ulicama-albanije","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=23432","title":{"rendered":"Pobuna u zraku: nezadovoljstvo na ulicama albanskih gradova"},"content":{"rendered":"

Krajem pro\u0161log mjeseca, regiju su obi\u0161le slike bijesnih prosvjednika koji pale naplatne ku\u0107ice na autocesti koja povezuje Albaniju i Kosovo. Bio je to \u010din kojim se nije izra\u017eavalo samo lokalno nezadovoljstvo, ve\u0107 i op\u0107e razo\u010daranje postoje\u0107im sustavom.<\/strong><\/p>\n

Regija Kuk\u00ebs na sjeveru Albanije oduvijek je bila najsiroma\u0161niji dio zemlje i ujedno jedan od geografski najizoliranijih, barem do 2009. godine, kada je izgra\u0111ena nova autocesta koja povezuje Albaniju i Kosovo. Za stanovnike ove regije ta je cesta bila uvjerljivo najva\u017enija infrastrukturna investicija, koja ih mo\u017eda nije mogla izvu\u0107i iz siroma\u0161tva, ali je barem mogla ubla\u017eiti osje\u0107aj potpune izolacije. Do njezine gradnje, putovanje lo\u0161im cestama do Tirane trajalo je barem sedam sati (za dvjestotinjak kilometara), a sada traje jedva neka dva sata. No ta je cesta ujedno bila i jedna od najskupljih investicija pro\u0161le vlade, koju je vodila Demokratska stranka Salija Berishe, te se uz nju jo\u0161 uvijek vuku brojne korupcijske afere. Ukupna cijena bila joj je preko milijarde dolara, a natje\u010daj za gradnju dobio je ameri\u010dko-turski konzorcij Bechtel-Enka.<\/p>\n

Unato\u010d toj cijeni, vo\u017enja ovom cestom sve do o\u017eujka ove godine bila je besplatna. Aktualna vlada Edija Rame iz Socijalisti\u010dke stranke odlu\u010dila je uvesti cestarinu koja pritom nije mala. Otprilike pet eura ko\u0161ta cestarina do glavnog grada za osobne automobile. Za teretna vozila je dakako i vi\u0161a, a apsurdnost cijele situacije ilustrirao je jedan od \u0161ofera putni\u010dkih kombija, Lefter Rexhmati, koji je u izjavi na javnoj televiziji predstavio svoju kalkulaciju: prijevozom putnika od Kuk\u00ebsa do Tirane mjese\u010dno zaradi izme\u0111u 300 i 400 eura. To je otprilike i cijena cestarine koju bi trebao platiti za taj prijevoz prema novom cjenovniku. Da stvar bude bizarnija, Kuk\u00ebs je toliko siroma\u0161an grad da se Lefter zapravo smatra dobrostoje\u0107im poduzetnikom. S obzirom na njegovo “bogatstvo”, ovaj \u0161ofer prisiljen je svaku no\u0107 spavati u svom kombiju, iz straha da mu ga netko ne ukrade.<\/p>\n

Sukob kod naplatnih ku\u0107ica<\/strong><\/p>\n

Cestarina je uvedena nakon vladine odluke da u\u0111e u javno-privatno partnerstvo, odnosno da koncesiju nad cestom tvrtki Kastrati, \u010diji je vlasnik jedan od najzloglasnijih albanskih oligarha, Shepqet Kastrati, ina\u010de vode\u0107i uvoznik goriva. Ova je koncesija izrazito povoljna za njegovu tvrtku koja se obavezala investirati nekih dvjesto milijuna eura kroz trideset godina u odr\u017eavanje i unaprje\u0111enje ceste te izgradnju novog mosta na ulasku u grad Kuk\u00ebs. No procjenjuje se da bi zarada od cestarina u istom periodu trebala biti barem \u010detiristo milijuna eura. Dapa\u010de, u slu\u010daju da promet padne ispod o\u010dekivane razine, vlada \u0107e usko\u010diti i platiti kompenzaciju privatnom “partneru”. Stoga ne \u010dudi da su mnogi komentatori ve\u0107 najavili kako \u0107e ovo biti jedna od ve\u0107ih korupcijskih afera u zemlji, osobito s obzirom na \u010dvrste veze koje je vlada proteklih godina izgradila s mnogim oligarsima.<\/p>\n

Krajem o\u017eujka, kada se o\u010dekivao po\u010detak naplate cestarina, nekoliko je gra\u0111anskih inicijativa pozvalo na prosvjed na samoj autocesti. Pojavilo se otprilike tisu\u0107u ljudi, koji su pje\u0161ke cestom pro\u0161li put od nekoliko kilometara do novog ulaza za Kuk\u00ebs, na kojem se nalaze naplatne ku\u0107ice. Tamo ih je \u010dekala interventna policija. Nakon po\u010detnih napetosti i naguravanja, situacija je ubrzo eskalirala. Policija je mlatila svakoga tko joj je do\u0161ao pod palicu, a dio prosvjednika je odgovorio bacanjem kamenja. Epilog su deseci prosvjednika prebijeni i prekriveni krvlju koje su snimili albanski mediji. No policija se s vremenom ipak povukla, a prosvjednici su zatim zapalili naplatne ku\u0107ice. Premijer je istog dana sazvao konferenciju za medije na kojoj je branio vladinu odluku, a prosvjednike nazvao barbarima koji uni\u0161tavaju “javnu imovinu”, iako je rije\u010d o imovini privatne firme, koju bi dr\u017eava trebala nekoliko puta preplatiti.<\/p>\n

Kritika sustava<\/strong><\/p>\n

U ranu zoru sljede\u0107eg dana, stotine pripadnika interventne policije u\u0161le su u Kuk\u00ebs gdje su pretra\u017eile desetke ku\u0107a i uhitile dvadeset i troje gra\u0111ana koje su izvukli iz kreveta. Uhi\u0107eni su po hitnom postupku preba\u010deni u Tiranu iz straha da se neredi ne pro\u0161ire nakon \u0161to je vijest o uhi\u0107enju objavljena. No zato su na ulice iza\u0161li stanovnici glavnog grada, a stotine prosvjednika danima su bile ispred Policijske uprave Tirane tra\u017ee\u0107i pu\u0161tanje uhi\u0107enih. Po\u010detkom travnja po\u010delo je i prvo ro\u010di\u0161te, koje je trebalo odrediti ho\u0107e li uhi\u0107eni biti pu\u0161teni da se brane sa slobode. U strahu od prosvjeda, tisu\u0107e dodatnih policajaca bile su raspore\u0111ene ne samo oko suda, ve\u0107 diljem grada. Takva prisutnost policije u gradu nije vi\u0111ena jo\u0161 od 1991. godine. Scenarij koji je zamislila policija vjerojatno je uklju\u010divao dolazak brojnih ljutitih stanovnika Kuk\u00ebsa koji bi se povezali s ljudima iz glavnog grada u velikom prosvjedu na kojem se ne bi tra\u017eilo samo osloba\u0111anje uhi\u0107enih, ve\u0107 i izra\u017eavalo nezadovoljstvo mnogim drugim mjerama koje poga\u0111aju najsiroma\u0161nije.<\/p>\n

Svega dan ranije, radnici<\/a> rafinerije Ballash nasilno su u\u0161li u pogon i preuzeli kontrolu nad njim na nekoliko sati. Pobuna je bila u zraku. \u010cak je i srednja klasa radikalizirana, barem sude\u0107i prema onome \u0161to se moglo \u010ditati po dru\u0161tvenim mre\u017eama i komentarima. Nije \u010desto da bolje stoje\u0107i gra\u0111ani pru\u017eaju podr\u0161ku aktivnostima kao \u0161to je paljenje naplatnih ku\u0107ica, no upravo se to dogodilo. Bijes usmjeren protiv vlade, njezine korupcije i nelegitimne upotrebe sile se \u0161irio. Kao nikada prije, kritika sustava postala je op\u0107eprihva\u0107ena. Odjednom je svatko bio protiv javno-privatnih partnerstava, oligarhije i krupnog kapitala. Zahtijevala su se javna poduze\u0107a, javno zdravstvo, besplatno obrazovanje itd. Predsjednik udruge poslodavaca osjetio se obaveznim dati podr\u0161ku vladi, navode\u0107i da su napadi na privatnu imovinu vrlo opasni i da bi zbog njih kapital lako mogao napustiti zemlju.<\/p>\n

Otvaranje politi\u010dkog prostora<\/strong><\/p>\n

Ono \u0161to stoji u pozadini ovog zao\u0161travanja situacije je zapravo poku\u0161aj vlade da kona\u010dno zavr\u0161i ono \u0161to do\u017eivljava kao pravu “bur\u017eoasku revoluciju” koju Albanija nikada nije pro\u017eivjela. Ona naravno nije usmjerena protiv sada nepostoje\u0107eg plemstva, ve\u0107 protiv siroma\u0161nih i ni\u017eih dijelova srednje klase. Podizanjem cijene<\/a> elektri\u010dne energije i vode, poskupljenjem<\/a> visokog obrazovanja, uspostavom javno-privatnih partnerstava (u korist kapitala i na \u0161tetu dr\u017eavnog prora\u010duna) sada i u djelatnostima kao \u0161to su zdravstvo<\/a> i osnovna infrastruktura te osobito ukidanjem<\/a> posljednjih vidova socijalne pomo\u0107i i za\u0161tite, vlada nastoji \u2013 koliko mo\u017ee \u2013 pomo\u0107i lokalnoj tzv. lumpen-bur\u017eoaziji u akumulaciji<\/a> izvla\u0161tenjem. Doma\u0107em kapitalu, u \u010dijem se interesu sve ovo odvija, ostalo je jo\u0161 jedino da se bavi ne proizvodnim aktivnostima, ve\u0107 trgovinom, nekretninskim<\/a> \u0161pekulacijama itd…<\/p>\n

No odjeci onog \u0161to se krajem pro\u0161log i po\u010detkom ovog mjeseca odvijalo u Kuk\u00ebsu jo\u0161 uvijek se osje\u0107aju diljem zemlje, pogotovo u radni\u010dkoj klasi, \u0161to najavljuje da ni\u0161ta jo\u0161 nije gotovo. U svojim borbama radnici rafinerije u Ballashu i rudari rudnika u Bulqizi otvoreno govore kako ih je, izme\u0111u ostalog, inspirirao i kratki revolt stanovnika Kuk\u00ebsa. Svi pri\u010daju o potrebi nekog novog politi\u010dkog zaokreta, a postoje\u0107a je opozicija gotovo jednako diskreditirana kao i vlada. Stoga se \u010dini da se otvara neki novi politi\u010dki prostor, koji bi se mogao iskoristiti kako bi se izrazilo narodno nezadovoljstvo.<\/p>\n

S engleskog preveo Nikola Vukobratovi\u0107<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Regija Kuk\u00ebs na sjeveru Albanije oduvijek je bila najsiroma\u0161niji dio zemlje i ujedno jedan od geografski najizoliranijih, barem do 2009. godine, kada je izgra\u0111ena nova autocesta koja povezuje Albaniju i Kosovo. Za stanovnike ove regije ta je cesta bila uvjerljivo najva\u017enija..<\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":23433,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[51,33],"theme":[456,455],"country":[65],"articleformat":[450],"coauthors":[57],"class_list":["post-23432","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-privatizacija","tag-protest","theme-politika","theme-rad","country-albanija","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/23432","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=23432"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/23432\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":23439,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/23432\/revisions\/23439"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/23433"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=23432"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=23432"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=23432"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=23432"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=23432"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=23432"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=23432"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}