Po\u010detkom ove godine, vlada Velike Britanije na\u0161la se u ozbiljnom problemu. Ve\u0107inu resursa i vremena oduzimali su joj pregovori oko Brexita koji ne idu najbolje za \u010dlanicu koja napu\u0161ta Uniju. \u010cinjenica da Britanija i nema \u010dime da ucjenjuje EU sve su jasniji ne samo politi\u010darima, nego i javnosti. Uz to, vlada ovisi o jako tankoj ve\u0107ini i malim koalicijskim partnerima \u010diji veliki apetiti dodatno ote\u017eavaju posao. Sve u svemu, pojedine su ankete po\u010dele jasno pokazivati kako bira\u010di vladu do\u017eivljavaju kao paraliziranu, pasivnu, pa \u010dak i nesposobnu. Premijerki Theresi May je, drugim rije\u010dima, hitno trebala neka kampanja koja bi ju prikazala aktivnom i anga\u017eiranom oko nekog problema koji mo\u017ee lako prikupiti simpatije stanovni\u0161tva. Rje\u0161enje je prona\u0111eno u \u2013 plastici.<\/p>\n
Tako je premijerka 10. sije\u010dnja pompozno najavila<\/a> “rat plasti\u010dnom otpadu”, obe\u0107aju\u0107i da \u0107e Britanija voditi globalnu borbu protiv tog zla. Unato\u010d ratobornoj retorici, mjere su izrazito skromne i uklju\u010duju naplatu vre\u0107ica u du\u0107anima te sugestiju (a ne obavezu) supermarketima da barem jednu policu namijene proizvodima bez plasti\u010dne ambala\u017ee. Nije nimalo slu\u010dajno da je ba\u0161 ovaj materijal odabran za vladinu kampanju. Ve\u0107 nekoliko godina u Britaniji raste averzija prema plastici. Nju je, izme\u0111u ostalog, oja\u010dao pro\u0161logodi\u0161nji popularni dokumentarni serijal skupe produkcije Plavi planet II, koji je posljednju epizodu posvetio te\u0161kim scenama albatrosa i kitova ugro\u017eenih plasti\u010dnim otpadom u okoli\u0161u i prehrambenom lancu te pledoajeu gledateljima da reagiraju.<\/p>\n Vizualizirano zaga\u0111enje<\/strong><\/p>\n Reakcija nije izostala, \u010demu svjedo\u010di sve ve\u0107a popularnost<\/a> pokreta Plasti\u010dni napad (Plastic Attack). Njegovi aktivisti prilikom kupnje plasti\u010dnu ambala\u017eu demonstrativno ostavljaju u du\u0107anu, odnose\u0107i ku\u0107i samo otpakirane proizvode. Pritom problem nisu samo vidljivi omoti. Kako se u posljednje vrijeme sve \u010de\u0161\u0107e upozorava<\/a>, na\u0161e su vode i mora puni mikro i nanoplastike, sitnih i te\u0161ko razgradivih \u010destica koje “ispadaju” iz na\u0161ih ambala\u017ea ili npr. sinteti\u010dke odje\u0107e prilikom pranja, te dospijevaju u na\u0161u pitku vodu i prehranu. Njihov zdravstveni utjecaj nije sasvim utvr\u0111en, no izaziva zabrinutost. U svakom slu\u010daju, problem plastike posljednjih je godina u mnogim zemljama postalo najvidljivije okoli\u0161no pitanje, koje je potaknulo vi\u0161e brige \u010dak i od globalnog zatopljenja.<\/p>\n Za to postoji nekoliko razloga. Jedan od njih je \u010dinjenica da kao “zaga\u0111enje” lak\u0161e vizualiziramo plasti\u010dnu vre\u0107u oko mladun\u010deta delfina, nego ugljikov dioksid u atmosferi. I tu zapravo le\u017ei jedna od opasnosti ina\u010de hvalevrijedne kampanje protiv zaga\u0111enja plastikom. Kako je za BBC nedavno upozorila<\/a> ekolo\u0161ka aktivistica i profesorica dizajna Rhoda Trimingham<\/a>, u problemu s plastikom nismo se na\u0161li slu\u010dajno. Te\u0161ka razgradivost plastike \u2013 zajedno s drugim svojstvima poput lakog oblikovanja i jeftine proizvodnje \u2013 nije samo klju\u010dni uzrok ekolo\u0161kog problema, nego i njegova glavna prednost za kori\u0161tenje u skladi\u0161tenju i transportu. Drugim rije\u010dima, materijal koji ne trune i ne hr\u0111a trenutno nema zamjene za potrebe koje ima suvremena ekonomija.<\/p>\n Logika profita<\/strong><\/p>\n Plastika mo\u017eda nije osobito cijenjen materijal prilikom kupnje odje\u0107e ili namje\u0161taja, ali njegovo izostavljanje iz transportnog lanca natjeralo bi nas da prihvatimo jedno od dva rje\u0161enja \u2013 kori\u0161tenje skupljeg materijala za ambala\u017eu ili pristajanje na neekonomi\u010dniji transport i \u010de\u0161\u0107e propadanje robe. Oba bi rje\u0161enja lako mogla imati te\u017ee ekolo\u0161ke posljedice od kori\u0161tenja plastike. Naravno, ni\u0161ta od toga ne zna\u010di da se treba pomiriti za zamkom plastike, me\u0111utim ipak dovodi u pitanje rje\u0161enja koja nude spomenuti aktivisti ili, puno stidljivije, britanska i mnoge druge vlade. Nekoliko primjera to jasno ilustrira. Za po\u010detak na\u0161 problem je \u010dinjenica da dobar dio robe \u2013 gotove ili poluzavr\u0161ene \u2013 koju konzumirano ili prera\u0111ujemo prelazi goleme udaljenosti.<\/p>\n To dakako nije najracionalnije kori\u0161tenje transporta, ali proizlazi iz logike profita, odnosno potrage za ni\u017eom cijenom robe ili rada na globalnom tr\u017ei\u0161tu. Tako, osim \u0161to znatno doprinosi globalnom zatopljenju, me\u0111unarodno brodarstvo i drugi oblici prijevoza kontejnerima “hrane” i na\u0161u ovisnost o plastici, ne iz logike potro\u0161nje, nego iz logike profita. No to nipo\u0161to nije jedini razlog za\u0161to proizvodnja plastike na globalnoj razini neprestano raste. Naime, prema procjenama<\/a> Stephena Zingera<\/a>, konzultanta u petrokemijskoj industriji, naftne kompanije posljednjih godina puno ula\u017eu u pro\u0161irenje svojih kapaciteta proizvodnje plastike u strahu da potro\u0161nja goriva dosti\u017ee svoj “vrhunac”, odnosno da \u0107e u narednom periodu stagnirati.<\/p>\n Ozbiljnija intervencija<\/strong><\/p>\n Pove\u0107anje proizvodnje ovog materijala stoga je posljedica investicijskih kalkulacija koncesionara naftnih izvora, ne potro\u0161a\u010dke potrebe. Stvar je posebno uznemiruju\u0107a ako znamo da se plastika jednako lako mo\u017ee i reciklirati, no i s tim postoje problemi. Naime, posljednjih godina gomilanje plasti\u010dnog otpada nije bilo veliki (ili barem ne toliko vidljivi) problem u zapadnim zemljama jednostavno zato \u0161to je Kina uvozila dobar dio njihovog plasti\u010dnog otpada. No suo\u010dena s vlastitim problemima zaga\u0111enja plastikom, ta je zemlja po\u010detkom ove godine naprasno zaustavila uvoz. Iako za to nema slu\u017ebene potvrde iz kineskih izvora, procjenjuje se da recikla\u017ea nije posao koji bi donosio dovoljnu zaradu da bi bio poticajan privatnim investitorima.<\/p>\n Ukratko, ako se stvari pa\u017eljivije promotre, postaje jasno kako je plastika samo materijal, dok je ono \u0161to ugro\u017eava na\u0161e \u017eivote na\u010din proizvodnje, odnosno ekonomski sustav. Neracionalno kori\u0161tenje plastike je svakako ozbiljan problem zbog kojeg se treba zabrinuti, i iz zdravstvenog i iz ekonomskog i iz ekolo\u0161kog aspekta. No njegovo \u0107e rje\u0161avanje izgleda zahtijevati ozbiljniju intervenciju od potro\u0161a\u010dkog bojkota.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Po\u010detkom ove godine, vlada Velike Britanije na\u0161la se u ozbiljnom problemu. Ve\u0107inu resursa i vremena oduzimali su joj pregovori oko Brexita koji ne idu najbolje za \u010dlanicu koja napu\u0161ta Uniju. \u010cinjenica da Britanija i nema \u010dime da ucjenjuje EU sve su jasniji…<\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":23375,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[],"tags":[334],"theme":[457],"country":[],"articleformat":[205],"coauthors":[26],"class_list":["post-23374","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","tag-ekologija","theme-klima","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/23374","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=23374"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/23374\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":23379,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/23374\/revisions\/23379"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/23375"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=23374"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=23374"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=23374"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=23374"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=23374"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=23374"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=23374"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}