{"id":23324,"date":"2018-04-12T12:37:57","date_gmt":"2018-04-12T11:37:57","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=23324"},"modified":"2018-04-12T12:45:54","modified_gmt":"2018-04-12T11:45:54","slug":"uvjet-zaposljavanja-odvedi-me-na-veceru-a-potom-na-dorucak","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=23324","title":{"rendered":"Uvjet zapo\u0161ljavanja: “Odvedi me na ve\u010deru, a potom na doru\u010dak”"},"content":{"rendered":"

Politico<\/a>, politi\u010dko analiti\u010dki online medij na engleskom jeziku, objavio je danas tekst o nerije\u0161enim problemima seksualnih napastovanja u europskoj agenciji ina\u010de zadu\u017eenoj za ravnopravnost spolova \u2013 Europski institut za ravnopravnost spolova<\/a> (EIGE) koji je lociran u Vilniusu u Litvi.<\/p>\n

Vi\u0161e od jedne \u017eene zaposlene u toj agenciji prijavile su u\u010destale verbalne ili \u010dinidbene seksualne poku\u0161aje u izvedbi \u010desto starijih kolega, a nerijetko i \u0161efova. Radnje su uklju\u010divale garantiranje posla ukoliko \u017eena \u0161efa “odvede na ve\u010deru, a potom na doru\u010dak”, zatim su neke od njih bile prisiljavane odgovoriti na opetovano postavljano pitanje za\u0161to odbijaju njihove poku\u0161aje. U jednom primjeru mu\u0161karci u semiformalnoj skupini ljudi ismijavali su pozicije u koje su doveli svoje kolegice, optu\u017eiv\u0161i ih da se “cijelo vrijeme pona\u0161aju kao da ih oni \u017eele silovati” ili su, po\u0161to za ponuditelje seksualnih usluga, nisu pokazivale interes, bile okarakterizirane kao lezbijke (ovome \u0107emo se jo\u0161 vratiti u zaklju\u010dku). Mu\u0161karci su \u010dak razvili igru poga\u0111anja koja se svodila na promatranje na\u010dina na koji sjedi \u017eena koja je voljela nositi suknje i koji dio tijela otkriva njena poza.<\/p>\n

Optu\u017ebe prema mu\u0161karcima EIGE-a postoje od 2012., a zbog nesankcioniranja ovog \u0161ovinizma, isti ljudi i dalje se neometano pona\u0161aju na jednak na\u010din. U anketi kojeg je Institut proveo 2014. godine, \u010dak 54 posto zaposlenih kazalo je kako smatraju da agencija prijave o neprikladnom pona\u0161anju ne uzima dovoljno ozbiljno. \u0160tovi\u0161e, Institut je poku\u0161ao i sakriti ovu anketu, no Politico ju je nabavio iz drugih izvora. Vi\u0161e \u017eena kazalo je da se odre\u0111ene mu\u0161ke kolege rutinski pona\u0161aju seksisti\u010dki, dok su optu\u017eeni reagirali o\u010dekivano bijesno i ljuti kazav\u0161i kako su te \u017eene “preosjetljive na rodna pitanja”. Institut je, prema vlastitim rije\u010dima, poduzeo pravne korake “i vi\u0161e od toga”, da rije\u0161i ove probleme, me\u0111utim kako doznaje Politico, njihovim radnjama nisu zadovoljne ni \u017ertve ni po\u010dinitelji. Mi\u0161ljenje jedne biv\u0161e zaposlenice je da ovi problemi uporno opstaju zbog toga \u0161to je agencija ozbiljno kadrovski potkapacitirana, nedostaje joj ljudi, stoga ovisi o sta\u017eistima (sta\u017eisticama) koje ta ista skupina mu\u0161karaca oblije\u0107e kao plijen.<\/p>\n

Svake sekunde jedna \u017eena do\u017eivi napad<\/strong><\/p>\n

Sva ozbiljnost \u0161ovinisti\u010dke situacije u Europskom institutu za ravnopravnost spolova sa\u017eeta je u izjavama njezine direktorice iz 2014. koja je kazala kako je “atmosfera u uredu napeta” jer \u017eene \u010dine da se mu\u0161karci osje\u0107aju “napadnuto”, dodav\u0161i kako institut “ne radi samo za osna\u017eivanje \u017eena ve\u0107 za ravnopravnost spolova, stoga ne mo\u017eemo imati militantne feministi\u010dke skupine”.<\/p>\n

“Tanka je linija izme\u0111u zavo\u0111enja i seksualnog uznemiravanja”, odgovor je kojeg je na ulo\u017eenu \u017ealbu dobila sada biv\u0161a zaposlenica EIGE-a, a nadle\u017eni su “presudili” da je ona “psihi\u010dki nestabilna” te je dobila izbor ili ostati kod ku\u0107e ili prezentirati medicinsku dokumentaciju da je dovoljno stabilna za rad. S druge strane, godine 2014. na 42.000 \u017eena provedeno je paneuropsko istra\u017eivanje<\/a> Agencije Europske unije za temeljna prava<\/a> o seksualnom uznemiravanju koje je pokazalo da u Europi, svake sekunde jedna \u017eena do\u017eivi seksualno uznemiravanje. S obzirom na to da se takvi slu\u010dajevi \u010desto doga\u0111aju u privatnim setinzima ili osobnim situacijama, dokazi su \u010desto neopipljivi i sudski neprihvatljivi.<\/p>\n

Istra\u017eivanje pokazuje kako je jedna od\u00a010 \u017eena do\u017eivjela je neki oblik seksualnog nasilja od 15. godine, a jedna od\u00a020 bila je \u017ertva silovanja. Ne\u0161to vi\u0161e od jedne od pet \u017eena do\u017eivjelo je tjelesno i\/ili seksualno nasilje od svojeg sada\u0161njeg ili prija\u0161njeg partnera, a ne\u0161to vi\u0161e od jedne od\u00a010 \u017eena navodi da su do\u017eivjele neki oblik seksualnog nasilja od odrasle osobe prije navr\u0161enih 15\u00a0godina \u017eivota. Ipak, za ilustraciju, samo 14\u00a0% \u017eena policiji je prijavilo svoj najozbiljniji slu\u010daj nasilja od intimnog partnera, a 13\u00a0% prijavilo je svoj najozbiljniji slu\u010daj nasilja koje je po\u010dinila osoba koja nije njihov partner.<\/p>\n

\u0160to onda mo\u017eemo zaklju\u010diti iz EIGE-ovog primjera? Za po\u010detak da je tu navodno tanku granicu izme\u0111u uznemiravanja i zavo\u0111enja poprili\u010dno lako prepoznati, jer gotovo u pravilu uvijek zvu\u010di jednako: svodi se na rije\u010d NE. Prvi pristojni i decentni poku\u0161aj ne mora biti uznemiravanje, ali svaki novi poku\u0161aj nakon konkludentnih \u010dini (neverbalne komunikacije) koje jasno pokazuju manjak interesa ve\u0107 je uznemiravanje. Ne jednostavno uvijek zna\u010di ne.<\/p>\n

Sistemski \u0161ovinizam<\/strong><\/p>\n

No, osim ovih o\u010diglednih zaklju\u010daka, va\u017enije je primijetiti ne\u0161to drugo, za po\u010detak, onaj najop\u0107enitiji zaklju\u010dak: otpor Istanbulskoj konvenciji u Hrvatskoj ne treba promatrati kao rezultat mentaliteta, niti se retardiranim saborskim intervencijama treba i\u0161\u010du\u0111avati (primjerice govor \u017deljka Glasnovi\u0107a protiv Istanbulske konvencije, popra\u0107en rekvizitima poput \u017eenskih \u010darapa i cipela na visoke pete), ve\u0107 se radi o problemu koji nije rije\u0161en ni u “najrazvijenijim” zemljama svijeta, \u0161to samo potvr\u0111uje onu staru feministi\u010dku o patrijarhatu kao transhistorijskoj pojavi. Dru\u0161tvo i kultura \u010dini se, u praksi jo\u0161 nisu dostigli \u017eeljenu razinu avangardnih zakona, ina\u010de kako druga\u010dije objasniti ovakve brutalne mizogine ispade u Institutu koji bi trebao ostatku Europe nametati rodnu ravnopravnost? Kakve politike rodne ravnopravnosti to\u010dno oni mogu donijeti ako je u njihovom internom diskursu biti gej ne\u0161to \u0161to se mo\u017ee koristiti kao diskreditacija ili optu\u017eba koja u sebi sadr\u017ei poni\u017eavanje druge osobe?<\/p>\n

Jo\u0161 nekoliko stvari jasno je iz ovih primjera. Primjerice psiholo\u0161ke igrice koje mu\u0161karci vr\u0161e nad \u017eenama, i u javnosti i u privatnim okolnostima: od gore navedenog primjera tra\u017eene medicinske dokumentacije, do etiketa frigidnosti ili homoseksualnosti. Svako poni\u017eavanje \u017eene od strane mu\u0161karca kojeg je seksualno odbila svjedo\u010di suprotno od stereotipa \u017eena kao manipulatorica. Ovim je primjerima ozbiljno naru\u0161ena kredibilnost ne samo Instituta za ravnopravnost spolova, ve\u0107 jo\u0161 jednom i europske politike koja cilja rje\u0161enju ovog historijskog problema. Kao i obi\u010dno, Europska unija vrti ogromne koli\u010dine sredstava za implementaciju svojih politika koje se iz godine u godinu pokazuju impotentnima na svim razinama.<\/p>\n

Ravnopravnost spolova samo je jo\u0161 jedna u nizu sli\u010dnih. Impotentnost liberalnih politika, mogli smo u posljednje vrijeme primijetiti i u Hrvatskoj gdje su u raspravi o Istanbulskoj konvenciji liberalni aktivisti, neki od njih \u010dak i ogrnuti crvenim bojama, jednostavno zaboravili odgovarati na transhomofobne ispade lokalnih desni\u010dara. Procijeniv\u0161i se avangardom, stavili su privremeno sa strane sve one godine borbe za prava LGTB populacije u Hrvatskoj, procijeniv\u0161i da smo mi toliko slabi, a desni\u010dari toliko jaki da se najbolje baviti samo onim \u0161to bi u dru\u0161tvu trebao biti minimalni konsenzus \u2013 nasiljem nad \u017eenama, a ostala izborena prava \u0107emo prepustiti, pa \u0107emo se za sto godina ponovno za njih boriti? Tako smo osim jo\u0161 jednog slu\u010daja reteriranja od borbe za prava svojih drugova iz LGTB zajednice ovaj put \u017eestoko razo\u010darali one za koje se tobo\u017ee borimo. Sjetimo se toga kad u peteroznamenkastim brojevima ovo ljeto budemo mar\u0161irali Zagrebom smatraju\u0107i da smo za ovu godinu ispunili svoje obaveze prema ovoj dru\u0161tvenoj skupini. A gdje je ljevica u svemu ovome i za\u0161to samo prigovara liberalima? Pa jednostavno je, ljevica, za razliku od liberala, nema pristup mejnstrimu.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Politico, politi\u010dko analiti\u010dki online medij na engleskom jeziku, objavio je danas tekst o nerije\u0161enim problemima seksualnih napastovanja u europskoj agenciji ina\u010de zadu\u017eenoj za ravnopravnost spolova \u2013 Europski institut za ravnopravnost spolova (EIGE) koji je lociran u Vilniusu u Litvi. Vi\u0161e od jedne \u017eene zaposlene u toj agenciji prijavile su u\u010destale verbalne ili \u010dinidbene seksualne poku\u0161aje […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":23325,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[],"tags":[174],"theme":[458],"country":[],"articleformat":[205],"coauthors":[289],"class_list":["post-23324","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","tag-feminizam","theme-drustvo","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/23324","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=23324"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/23324\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":23327,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/23324\/revisions\/23327"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/23325"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=23324"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=23324"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=23324"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=23324"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=23324"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=23324"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=23324"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}