{"id":23298,"date":"2018-04-11T07:00:08","date_gmt":"2018-04-11T06:00:08","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=23298"},"modified":"2021-02-25T10:54:58","modified_gmt":"2021-02-25T09:54:58","slug":"ramine-balkanske-mastarije","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=23298","title":{"rendered":"Ramine balkanske ma\u0161tarije"},"content":{"rendered":"

Tradicionalno tiha Albanija u posljednje vrijeme postaje sve glasnija u regionalnoj politici. Me\u0111utim, \u010dini se da to nije rezultat kakvih politi\u010dkih, ekonomskih ili drugih interesa, ve\u0107 tek niz solo performansa premijera Edija Rame.<\/strong><\/p>\n

U nedavnoj povijesti balkanske regije, Albanija je vjerojatno jedina nepobije\u0111ena zemlja u \u010destim tenzijama i kavgama vlada ovog dijela Europe. Tek je dron s albanskom zastavom pu\u0161ten na nogometnoj utakmici protiv Srbije prije \u010detiri godine proizveo te\u017eu retori\u010dku paljbu koja je ubrzo, pod pritiskom Europske unije, smirena. Ta pozicija Albanije u regiji nije rezultat njezine slabosti da putem svoje vanjske politike izvr\u0161i bilo kakav utjecaj na odnose balkanskih zemalja, niti se radi o poziciji mo\u0107i koja bi omogu\u0107ila njezinim vo\u0111ama da zaobi\u0111u pojave novih tenzija. U kontekstu vanjske politike Albanije, ta je pozicija rezultat dugotrajne regionalne izoliranosti tokom re\u017eima Envera Hoxhe. U tom je periodu bliske odnose ova zemlja imala samo sa Sovjetskim Savezom da bi se nakon izlaska iz Var\u0161avskog pakta otvorila prema Narodnoj Republici Kini. Ostav\u0161i izolirana \u010dak i u odnosima s najbli\u017eom ideolo\u0161kom susjedom \u2013 Jugoslavijom koju se nakon 1970-ih godina po\u010delo promatrati u neprijateljskim terminima \u2013 Albanija je razvijala vanjsku politiku s kojom je mogla ostati izvan regionalnih odnosa, osim povremeno i bez ve\u0107eg anga\u017emana, kao \u0161to je bio slu\u010daj s protestima na Kosovu 1980-ih godina.<\/p>\n

Na kulturolo\u0161koj razini, izolacija je omogu\u0107ila druga\u010diju matricu referenci izme\u0111u stanovnika albanske dr\u017eave i Albanaca koji su stanovnici susjednih zemalja. Povijesne veze s Osmanskim carstvom postojale su do 1930-ih godina kada su prekinute i ponovno probu\u0111ene tek 1990-ih godina, \u0161to je rezultat op\u0107eg regionalnog okreta ka nacionalizmu koji je kulminirao u jugoslavenskim ratovima. Iako je pritok izbjeglica s Kosova u Albaniju tada probudio “bratsku vezu” etni\u010dkih Albanaca s Kosova i onih iz Albanije, slu\u017ebena albanska politika nikad se nije ozbiljno anga\u017eirala prema pitanju Albanaca u drugim zemljama. Bitna je to razlika u odnosu na politike srpskih vlada i utjecaja kojeg su nastojale iskazivati vezano za zajednice etni\u010dkih Srba koji \u017eive u drugim zemljama. Ta razlika rezultat je historijskog konteksta, a ne nekih politi\u010dkih ciljeva, uspjeha ili neuspjeha bilo kojeg od dva navedena primjera.<\/p>\n

Novo lice starog umjerenjaka<\/strong><\/p>\n

Tek u posljednje dvije godine svjedo\u010dimo svojevrsnom retori\u010dkom anga\u017emanu albanskih du\u017enosnika u regionalnim pitanjima. Ta se retori\u010dka gesta mo\u017ee pripisati gotovo isklju\u010divo albanskom premijeru Ediju Rami. Poznat po svom nekonvencionalnom politi\u010dkom stilu koji uklju\u010duje mnoge obrasce pona\u0161anja koje je stekao kao suvremeni umjetnik te ih prenio u politi\u010dki diskurs, Rama je krenuo neucrtanim putem davanja spornih izjava koje uzrokuju nelagodu van granica ove zemlje. Na ovom je mjestu va\u017eno napomenuti da Rama inzistira na osobnoj dostavi vanjskopoliti\u010dkih poruka koje osobno smatra va\u017enima. Profilirao se tako u osobu koja gotovo u potpunosti definira albansku vanjsku politiku. Na po\u010detku njegova mandata Rama je bio iskusan umjereni, povremeno \u010dak i antinacionalisti\u010dki raspolo\u017een politi\u010dar u regiji gdje je nacionalizam bio glavna igra. Takvu je ulogu mogao igrati unutar logike polja albanske politike fokusirane na odnose mo\u0107i u vladi i potpuno ispra\u017enjene od interesa i posljedica regionalnih razvoja, tenzija i sukoba. Albanska politika orijentirana je isklju\u010divo oko pitanja interne va\u017enosti, stoga Balkan i regionalni problemi nemaju nikakvu ulogu na dono\u0161enje va\u017enih internih odluka.<\/p>\n

Nakon \u0161to se udobno smjestio u strukturama mo\u0107i, stekav\u0161i kontrolu nad lokalnom vlasti te postupno preuzev\u0161i sudsku mo\u0107 od Demokrata koji su odavno imali svoje ljude u ovim resorima, Rama je pokazao potpuno novo lice do tad umjerenog umjetnika i premijera. Nakon \u0161to je osigurao poziciju neupitne mo\u0107i u Albaniji, u osobnim inicijativama i modama, Rama je po\u010deo intervenirati u politike susjednih zemalja. Tokom te\u0161kog razdoblja duboke i dugotrajne krize u Makedoniji, organizirao je sastanak albanskih politi\u010dkih predstavnika iz Makedonije ne bi li me\u0111u njima proizveo jedinstven politi\u010dki stav. Sastanak je kasnije pod propagandom VMRO-DPMNE-a u Makedoniji ostao zapam\u0107en kao “Tiranska platforma”. Premda svjestan \u010dinjenice da me\u0111u albanskom politi\u010dkom elitom u Makedoniji nema nikakav utjecaj, Rama se ogrnuo pla\u0161tom “uspjeha” pripisav\u0161i si zaslugu za “ujedinjenje” albanskih stranaka u Makedoniji, usprkos tome \u0161to su kavge i uzajamna optu\u017eivanja me\u0111u njima jo\u0161 vi\u0161e narasle nakon tog sastanka.<\/p>\n

Vanjskopoliti\u010dke ekskurzije<\/strong><\/p>\n

Sljede\u0107u takvu regionalnu ekskurziju Rama si je priu\u0161tio tokom proslave desete godi\u0161njice progla\u0161enja nezavisnosti Kosova. U nastupu u kosovskom parlamentu iznenada je po\u010deo govoriti o svojoj ideji zajedni\u010dkog predsjednika Kosova i Albanije. Osim o\u010dekivanih reakcija srpskih du\u017enosnika, Ramina “ideja” nije dobro pro\u0161la ni me\u0111u kosovskim politi\u010darima, posebno kod premijera Ramusha Haradinaja koji je u nizu Facebook postova savjetovao Ramu da se fokusira na svoju zemlju i da se ne mije\u0161a u kosovska pitanja. Kako nije mogao podnijeti poni\u017eenje situacije koju je sam proizveo, u sred no\u0107i oti\u0161ao je u posjetu Haradinaju u njegovom domu samo kako bi objavio selfie<\/em> njih dvojice u dobrom raspolo\u017eenju s \u010da\u0161ama \u0161ampanjca. I sve to samo za o\u010duvanje javnog imid\u017ea, odnosno kako bi uvjerio sve da je izgladio zaiskrenu situaciju. Nakon reakcija slu\u017ebenika EU, Rama je bio prisiljen ispri\u010dati se, te je kazao kako nije predlagao ni\u0161ta ozbiljno ve\u0107 je samo “ma\u0161tao”.<\/p>\n

Njegove ma\u0161tarije izravan su rezultat sveobuhvatnosti njegove mo\u0107i u Albaniji. S obzirom na manjak izazova prema njegovoj poziciji u bazi, motivirao se idejom istra\u017eivanja “novih teritorija” svojih politi\u010dkih eksperimenata. Sli\u010dno se dogodilo nakon optu\u017ebi da “glumi”, nakon \u0161to je nepravedno napadnut kao nacionalist jer je sru\u0161io ilegalne ku\u0107e u vlasni\u0161tvu pripadnika gr\u010dke etni\u010dke manjine du\u017e ju\u017ene obale Albanije. Njegovi se javni nastupi obi\u010dno svode na arogantnu retoriku popra\u0107enu nizom \u0161ala na ra\u010dun internih stvari albanske politike. Tako je gr\u010dkim parnjacima kazao: “da nije bilo Albanaca, Grci ne bi imali Akropolu”; \u0161to je bila referenca na Arvanite (skupinu etni\u010dkih Albanaca u Gr\u010dkoj) koji su se borili na strani Grka u obrani Atene protiv venecijanskih vojnih upada. Time je obilje\u017eio jo\u0161 jednu svoju nepotrebnu i pateti\u010dnu politi\u010dku ekskurziju u regiju.<\/p>\n

U nizu takvih ekskurzija va\u017eno je napomenuti uznemiruju\u0107u \u010dinjenicu da njegove izjave nisu ni dijelom albanske vanjske politike niti su izraz politi\u010dke volje albanskog naroda. Ministar vanjskih poslova na\u0161ao se potpuno zasjenjen Raminim djelima, \u010dak toliko da kad se pojavi potreba za sanacijom \u0161tete, Rama i to sam \u010dini. S obzirom na okolnosti \u2013 na\u010din na koji su poruke iznesene, njihov sadr\u017eaj i posljedice koje su proizvele \u2013 Ramine se regionalne ekskurzije mogu ocijeniti kao neozbiljne, aljkave i usredoto\u010dene na njega samoga. Kao “ma\u0161tarije” medijske li\u010dnosti koja ovime poku\u0161ava realizirati svoje osobne potrebe za pa\u017enjom i priznanjem iskori\u0161tavaju\u0107i za to poziciju premijera jedne zemlje. \u010cini se, dakle, da \u0107e regija morati platiti cijenu za Ramino dosa\u0111ivanje doma\u0107om politikom. Sre\u0107om, ta cijena nije previsoka zbog \u010dinjenice da nitko ne stoji iza njegovih rije\u010di, nitko iz struktura mo\u0107i i nitko od kreatora javnog mi\u0161ljenja u zemlji.<\/p>\n

Diplomatski antitalent<\/strong><\/p>\n

Zbog sna\u017enog antitalenta za vanjsku politiku, Rama je \u010dak do\u0161ao na ideju da poku\u0161a “ucijeniti” Europsku uniju: ukoliko ne ostave otvorena vrata za integraciju ove regije u Uniju, ne trebaju ih onda niti iznenaditi ideje poput ujedinjenja Kosova i Albanije. S obzirom na prisustvo velikih globalnih igra\u010da na Kosovu koji imaju i vojnu mo\u0107 na terenu i diplomatski nadzor nad zemljom, ovo uvjetovanje nije ni prava ucjena ni obe\u0107anje kakvom dijelu etni\u010dkih Albanaca koji ma\u0161taju o tom ujedinjenju. Dok se tako nalazio pod paljbom iz EU i pojedinih njenih \u010dlanica, zbog stope organiziranog kriminala i korupcije u zemlji, potpuno nepotrebno, komentiraju\u0107i albanski napredak u pridru\u017eivanju Uniji, u intervjuu za Politico, kazao je kako “Srbija nema \u0161anse u\u0107i u EU prije Albanije”. Ovim nepotrebnim potezom, Rama je umjesto da se bavi unutra\u0161njopoliti\u010dkim neuspjesima svoje vlade i vladavinom prava, ponovno radije htio igrati regionalno va\u017enu figuru koja mo\u017ee predvidjeti doga\u0111aje s ozbiljnom dozom “insajderskog znanja”.<\/p>\n

Ovaj niz ekskurzija umjesto da oja\u010da njegovu poziciju regionalnog igra\u010da, daju nam sliku o njemu kao neuspje\u0161nom diplomatu i egzibicionistu u zemlji i u regiji. Nedavno usvojen zakon o jezicima u Makedoniji podigao je etni\u010dke tenzije izme\u0111u tamo\u0161njih Albanaca i Makedonaca. Usred ovih te\u0161kih razdoblja u susjednoj zemlji, Rama je poku\u0161ao sebi pripisati i zaslugu za usvajanje tog zakona. U Albaniji nije bilo nikakvog interesa za taj zakon, dok je preko granice svega nekoliko medija prenijelo Raminu izjavu. Pritom doslovno nije bilo mogu\u0107e prona\u0107i ni jednu izjavu kojom je bilo koji makedonski Albanac tu zaslugu pripisao Rami. \u010cinjenica da se njegova vanjska politika svodi na aljkavost i neozbiljne izjave zakomplicirala mu je situaciju kod ku\u0107e.<\/p>\n

Nedavno je predsjednik Albanije Ilir Meta blokirao proces daljnjih pregovora s Gr\u010dkom po pitanju prijepora oko granice na moru. U drugoj, poprili\u010dno neugodnoj gesti i za samog predsjednika, Meta je poslao pismo predsjedniku SAD-a Donaldu Trumpu u kojem se ispri\u010dava \u0161to je Albanija glasala u UN-u za deklaraciju kojom se osu\u0111uje priznavanje SAD-a Jeruzalema kao glavnog grada Izraela. Ustvrdiv\u0161i da Ramina vanjska politika ne predstavlja volju albanskog naroda, natuknuo je problem, no u\u010dinio je to iz potpuno pogre\u0161nih razloga. Zaista, glasanje u UN-u bilo je prvo ozbiljnije odstupanje Albanije od dobro utabanog diplomatskog puta svrstavanja na stranu globalnih interesa SAD-a kojeg je ova zemlja pratila dugi niz godina svev\u0161i se time sama na prakti\u010dki na razinu kolonije. Zloglasno albansko-ameri\u010dko prijateljstvo u prakti\u010dnim uvjetima svodi se na slijepu poslu\u0161nost Albanije za ameri\u010dke interese u regiji. To se “prijateljstvo” ni na koji na\u010din ne mo\u017ee tuma\u010diti kao ameri\u010dka podr\u0161ka Raminim sporadi\u010dnim no ipak za\u010dudnim ekskurzijama u regionalnu politiku.<\/p>\n

S obzirom na to da u zemlji ne postoji nikakav nacionalisti\u010dki pritisak, Ramina administracija propustila je iskoristiti priliku da se prema svojim susjedima pozicionira prijateljski, mo\u017eda \u010dak i kao medijator u njihovim problemima. A taj je poraz primarno rezultat premijerove potrebe za izgradnjom svojeg osobnog imid\u017ea, koji osim te impotentne poze ne mo\u017ee osigurati nikakav stvarni regionalni u\u010dinak.<\/p>\n

S engleskog prevela Andrea Milat<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

U nedavnoj povijesti balkanske regije, Albanija je vjerojatno jedina nepobije\u0111ena zemlja u \u010destim tenzijama i kavgama vlada ovog dijela Europe…<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":23304,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[],"theme":[],"country":[65],"articleformat":[450],"coauthors":[19],"class_list":["post-23298","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","country-albanija","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/23298","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=23298"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/23298\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":23306,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/23298\/revisions\/23306"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/23304"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=23298"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=23298"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=23298"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=23298"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=23298"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=23298"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=23298"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}