{"id":23229,"date":"2018-04-05T13:01:30","date_gmt":"2018-04-05T12:01:30","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=23229"},"modified":"2018-04-05T17:01:27","modified_gmt":"2018-04-05T16:01:27","slug":"porast-staklenickih-plinova-u-eu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=23229","title":{"rendered":"Porast stakleni\u010dkih plinova u EU"},"content":{"rendered":"

Emisije stakleni\u010dkih plinova regulirane europskim tr\u017ei\u0161tem ugljikovih bodova pove\u0107ale su se u 2017. godini prvi put nakon sedam godina<\/a>, a zbog pove\u0107anja industrijske proizvodnje, pokazuju to najnovije analize tr\u017ei\u0161ta ugljikom. Europsko tr\u017ei\u0161te ugljikovim bodovima (ETS) kontrolira otprilike 45 posto europskih emisija stakleni\u010dkih plinova. Trgovanje ugljikovim bodovima predstavlja najva\u017eniju strategiju EU za borbu protiv klimatskih promjena, a o njenoj smo proma\u0161enosti pisali ve\u0107 mnogo puta.<\/p>\n

Prema analizama koje je provela medijska kompanija Reuters pokazalo se da su firme (analiza je uklju\u010dila 94 posto kompanija ETS sustava) koje sudjeluju na tr\u017ei\u0161tu ugljikovim bodovima pove\u0107ale emisiju stakleni\u010dkih plinova za 0,3 posto. U ovu jednad\u017ebu nije uvr\u0161teno zaga\u0111enje koje proizvodi zra\u010dni promet gdje pak emisija stakleni\u010dkih plinova u 2017. iznosi 65,2 milijuna tona, \u0161to je pove\u0107anje od 6,1 posto u odnosu na prethodne cikluse mjerenja. Ukupno pove\u0107anje zaga\u0111enja u sustavu ETS-a koje proizvodi EU, s uklju\u010denim zra\u010dnim prometom iznosi 1,821 milijardi tona stakleni\u010dkih plinova, \u0161to je pove\u0107anje od 0,5 posto.<\/p>\n

S druge strane, zaga\u0111enje proizvedeno grijanjem i snabdijevanjem elektri\u010dnom energijom palo je za 1 posto, \u0161to zna\u010di da prelazak na obnovljive izvore energije daje rezultate, me\u0111utim industrijsko zaga\u0111enje pove\u0107ano je za 1,8 posto u odnosu na prethodnu godinu. Ekonomski rast EU pro\u0161le je godine iznosio 2,5 posto, pi\u0161e Reuters, \u0161to je rezultiralo pove\u0107anjem emisije stakleni\u010dkih plinova. Stru\u010dnjaci upozoravaju da se prelazak na obnovljive izvore energije ne doga\u0111a dovoljno brzo, posebno ako se u obzir uzme kontinuirano pove\u0107anje europskih energetskih potreba.<\/p>\n

Prijeti nam prosje\u010dno pove\u0107anje temperature od 3,3 stupnja<\/strong><\/p>\n

Posebno je ovdje zanimljivo spomenuti, a u kontekstu ka\u017enjavanja Poljske i medijske hajke i politi\u010dkih pritisaka na isto\u010dnoeuropske zemlje Unije da se na popisu od 10 najve\u0107ih zaga\u0111iva\u010da nalazi \u010dak 7 njema\u010dkih energana i kompanija \u010dija se sklonost ugljenu i plinu rje\u0111e problematizira u odnosu spram Poljske koja je apostrofirana kao najve\u0107i “poluter”. Ne treba pritom zanemariti niti \u010dinjenicu da je i dalje najve\u0107i europski zaga\u0111iva\u010d poljska energana na ugljen Belchatow koja je u 2017. u atmosferu ispustila \u010dak 37,6 megatona CO2.<\/p>\n

Institut za ekonomske i financijske analize IEEFA<\/a> izdao je novu studiju u kojoj zaklju\u010duje da je Me\u0111unarodna energetska agencija navodila vlade i njihove energetske politike u potpuno suprotnom smjeru. Naime, cilj zaustavljanja rasta globalnih temperatura ispod 2 stupnja Celzijusa i politike kojima se on tobo\u017ee poku\u0161ava realizirati \u2013 nisu kompatibilne. Svi scenariji, smatra IEEFA \u2013 bilo da se radi o nafti, plinu ili ugljenu nedosljedni su s klimatskim ciljevima Pari\u0161kog sporazuma. Ako nastavimo i\u0107i istim smjerom, umjesto smanjenja porasta temperature, prijeti nam njen izra\u017eeniji rast od 2,7 do 3,3 stupnja.<\/p>\n

Posljednje statistike potvr\u0111uju dakle \u0161to su skeptici prema Pari\u0161kom klimatskom sporazumu predvi\u0111ali. I Bilten je pisao o tome<\/a> jo\u0161 2015. godine upozoravaju\u0107i da lobiranje za “promjenu diskursa” i ukidanje pravnih sankcija za kr\u0161enje sporazuma nema \u0161anse dovesti do daljnjih uspje\u0161nih sanacija klimatskih promjena. I ne treba za takve zaklju\u010dke imati pretjerano duboke uvide, osim onog osnovnog koji se neprestano ponavlja, a to je da kapital ima samo jedan cilj: realizaciju \u0161to ve\u0107eg profita u \u0161to kra\u0107em periodu i pritom, ovaj dru\u0161tveni odnos ne pre\u017ee ni pred \u010dime, pa tako ni pred klimatskim promjenama ili ljudima. Kontinuirano implementiranje pogre\u0161nih politika vodi nas dakle u smjeru izumiranja: umjesto smanjenja posljedica klimatskih promjena, prijeti nam njihovo pogor\u0161avanje. A dru\u0161tvene posljedice po\u017eara, su\u0161a, masovnog izumiranja vrsta i globalnih migracija ne\u0107e rje\u0161avati RWE i drugi najve\u0107i zaga\u0111iva\u010di, ve\u0107 \u0107e one ponovno ovisiti o na\u0161oj vlastitoj organiziranosti.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Emisije stakleni\u010dkih plinova regulirane europskim tr\u017ei\u0161tem ugljikovih bodova pove\u0107ale su se u 2017. godini prvi put nakon sedam godina, a zbog pove\u0107anja industrijske proizvodnje, pokazuju to najnovije analize tr\u017ei\u0161ta ugljikom. Europsko tr\u017ei\u0161te ugljikovim bodovima (ETS) kontrolira otprilike 45 posto europskih emisija stakleni\u010dkih plinova. Trgovanje ugljikovim bodovima predstavlja najva\u017eniju strategiju EU za borbu protiv klimatskih promjena, […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":23230,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[],"tags":[334,128,243],"theme":[457,456],"country":[],"articleformat":[205],"coauthors":[289],"class_list":["post-23229","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","tag-ekologija","tag-energetika","tag-eu","theme-klima","theme-politika","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/23229","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=23229"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/23229\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":23234,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/23229\/revisions\/23234"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/23230"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=23229"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=23229"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=23229"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=23229"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=23229"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=23229"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=23229"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}