{"id":23168,"date":"2018-04-05T07:00:27","date_gmt":"2018-04-05T06:00:27","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=23168"},"modified":"2021-02-25T10:55:00","modified_gmt":"2021-02-25T09:55:00","slug":"stogodisnjica-velikog-ujedinjenja-slavljenje-drzave-reda","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=23168","title":{"rendered":"Stogodi\u0161njica Velikog ujedinjenja: slavljenje dr\u017eave reda"},"content":{"rendered":"<p><strong>Krajem ove godine slavi se okrugla obljetnica slu\u017ebeno najva\u017enijeg doga\u0111aja u suvremenoj rumunjskoj povijesti. No unato\u010d velikim o\u010dekivanjima, institucije se pokazuju nesposobnima organizirati spektakl proslave, \u0161to nam govori i ne\u0161to o karakteru te dr\u017eave posljednjih tridesetak godina.<\/strong><\/p>\n<p>Ve\u0107 nekoliko godina rumunjske vlasti izlo\u017eene su velikom pritisku zbog organizacije jedne ceremonije. Razlog za to je jednostavan: ove godine obilje\u017eava se stogodi\u0161njica priklju\u010denja Bukovine, Besarabije i Transilvanije Rumunjskoj po zavr\u0161etku Prvog svjetskog rata. Takozvano Veliko ujedinjenje smatra se klju\u010dnim momentom u osnivanju moderne rumunjske dr\u017eave i na neki je na\u010din sredi\u0161nji element u rumunjskom nacionalisti\u010dkom narativu o povijesti. Za nacionaliste, sve prije te 1918. godine samo je neka vrsta najave Velikog ujedinjenja, a sve \u0161to se dogodilo nakon toga tek kvarenje njegovih obe\u0107anja. Stoga ne \u010dudi da je i priprema proslave stogodi\u0161njice izazvala veliku diskusiju koja sada traje ve\u0107 nekoliko godina, iako nema politi\u010dkog aktera koji bi se usudio usprotiviti organizaciji velike dr\u017eavne ceremonije.<\/p>\n<p>Na ne\u0161to raniju inicijativu predsjednika Klausa Iohannisa, tada\u0161nji tehnokratski premijer Dacian Ciolo\u0219, \u010diju su vladu podr\u017eavale obje velike stranke, jo\u0161 je 2016. organizirao posebno dr\u017eavno tijelo za pripremu proslave kojim je sam predsjedao, zajedno s ministrom kulture. Doga\u0111aji kojima se trebala obilje\u017eiti stogodi\u0161njica su se s vremenom mno\u017eili, pa ih je negdje krajem pro\u0161le godine bilo predvi\u0111eno preko dvije tisu\u0107e, diljem cijele zemlje i sve s dr\u017eavnim financiranjem. No malo se \u0161to o njima znalo, osim da niz doga\u0111aja nema nikakve suvisle koncepcije. To ne zna\u010di da nema i neslaganja oko organizacije tih doga\u0111aja. Iako se svi sla\u017eu da stogodi\u0161njicu treba grandiozno obilje\u017eiti, gotovo nitko nema istu viziju toga kako da se to u\u010dini na dovoljno veli\u010danstven na\u010din.<\/p>\n<p><strong>Hologram nacije<\/strong><\/p>\n<p>Tako je po\u010detkom ovom mjeseca predsjednik optu\u017eio socijaldemokratsku vladu za sitne politi\u010dke interese koji ugro\u017eavaju proslavu. Novinari su pak po\u010deli sarkasti\u010dno komentirati kako je proslavu izgleda te\u017ee organizirati nego samo ujedinjenje. Povod ovoj zadnjoj komplikaciji bila je odluka socijaldemokratskog ministra kulture, nekoliko dana uo\u010di predsjednikove optu\u017ebe, o promjeni zakonskog okvira koji se odnosi na proslavu. Ta je promjena znatno ote\u017eala organizaciju, tako \u0161to je zakomplicirala izdvajanje dr\u017eavnih sredstava. Sve to dovelo je do odga\u0111anja ceremonija proslave na neodre\u0111eno. Zavr\u0161ava ve\u0107 tre\u0107i mjesec 2018., a jo\u0161 uvijek je vrlo neizvjesno \u0161to \u0107e se od predvi\u0111enih manifestacija uop\u0107e odr\u017eati. Osim stalnih politi\u010dkih skandala, izgleda da se malo \u0161to povodom stogodi\u0161njice zapravo doga\u0111a.<\/p>\n<p>Jedan od najrje\u010ditijih primjera je otvaranje spomenika u gradu Alba Iuliji, koji se povremeno smatra nekom vrstom simboli\u010dkog kapitala Ujedinjenja, odnosno centra rumunjskog jedinstva, jer je u njemu progla\u0161eno ujedinjenje 1918. godine. Zbog zakonskih i financijskih komplikacija, spomenik nije zavr\u0161en i nitko se ne usu\u0111uje dati nekakvu realisti\u010dku procjenu kada bi se to moglo dogoditi. U panici, lokalne su vlasti smislile da tijekom proslave koriste hologram na mjestu budu\u0107eg spomenika. Time bi nenamjerno ilustrirale i nesolidni karakter nefunkcionalnih rumunjskih dr\u017eavnih institucija. Dok se proslava Ujedinjenja sve vi\u0161e pretvara u avetinju, dvije vode\u0107e stranke se me\u0111usobno optu\u017euju za sabota\u017eu i nedostatak patriotizma.<\/p>\n<p><strong>Dr\u017eava reda<\/strong><\/p>\n<p>No za\u0161to je ova obljetnica tako sna\u017ean nacionalisti\u010dki simbol oko kojeg se trgaju razli\u010diti politi\u010dki akteri, od socijaldemokrata do liberala? Doga\u0111aji iz 1918. igrali su istaknutu ulogu ve\u0107 u \u0161ovinisti\u010dkom diskurzu na kraju socijalisti\u010dkog perioda, no tek su nakon pada tog re\u017eima zauzeli sredi\u0161nje mjesto u nacionalisti\u010dkom imaginariju. Socijaldemokratska je vlada ranih 1990-ih 1. prosinca (u sje\u0107anju na Ujedinjenje 1918.) proglasila novim slu\u017ebenim Nacionalnim danom, a on je ve\u0107 tada izazvao kontroverze, jer je sje\u0107anje na taj dan bilo sasvim druga\u010dije me\u0111u rumunjskim Ma\u0111arima, koji su te 1918. godine ostali odsje\u010deni od svoje zajednice u dana\u0161njoj Ma\u0111arskoj. Stoga je ideja nacionalnog jedinstva kroz taj dan i vi\u0161e nego upitna. Preko milijun i pol rumunjskih gra\u0111ana ma\u0111arskog porijekla datum smatra svojim porazom, danom kada su u svojoj zemlji postali manjina.<\/p>\n<p>Stoga ne \u010dudi da se ni danas ovaj nacionalni praznik ne slavi u zajednici rumunjskih Ma\u0111ara, pa ni planovi za stogodi\u0161njicu nisu ba\u0161 nai\u0161li na odobravanje. Uz to, retorika o &#8220;nacionalnom jedinstvu&#8221; zapravo skriva nasilje koje je obilje\u017eilo cijeli proces povijesnog ujedinjenja. Ono se dogodilo na kraju velikog svjetskog rata i uklju\u010divalo je aktivnu intervenciju rumunjske vojske koja je \u0161irila dr\u017eavni teritorij. Proslavljena 1918. nije nikakav dostojanstven trenutak jedinstva, ve\u0107 uglavnom nasilni proces stvaranja dr\u017eave. No ako to nije osje\u0107aj jedinstva, \u0161to se onda zapravo slavi ovom stogodi\u0161njicom? Prije svega, specifi\u010dna vizija dr\u017eave kao jamca dru\u0161tvenog reda, odnosno upravitelja nasilja, umjesto instrumenta redistribucije socijalne pravde. A to je vizija dr\u017eave koju dijele svi politi\u010dki akteri jo\u0161 od 1989. godine.<\/p>\n<p><strong>Paradoks suvremene Rumunjske<\/strong><\/p>\n<p>Treba uzeti u obzir da ta 1918. globalno nije va\u017ena kao godina vrhunca rumunjskog nacionalizma, nego kao period socijalnog radikalizma, inspiriranog bolj\u0161evi\u010dkom revolucijom, koji je zahvatio cijelu regiju. Iako taj radikalizam u Rumunjskoj nije bio toliko jak kao u Ma\u0111arskoj ili Bugarskoj, ipak ga je bilo te\u0161ko ignorirati. Socijalne pobune bile su veliki problem za \u010duvare tada\u0161njeg <em>statusa quo<\/em>, problem koji se rje\u0161avao nasiljem: bilo izravnim progonima radni\u010dkog pokreta, bilo usmjeravanjem konflikta na nacionalnu umjesto klasne dimenzije. U tom su smislu proslave 1918. uvijek prilika da se jo\u0161 jednom izbri\u0161u zahtjevi za socijalnom pravdom iz povijesti ove zemlje. Uz to, time se slavi i nasilni aparat kojim su ti zahtjevi ve\u0107 jednom ugu\u0161eni. Dr\u017eava koja se slavi proslavom stogodi\u0161njice je dr\u017eava nasilja i reda, desna ruka dr\u017eave, njezina autoritarna strana: vojska, policija, tajne slu\u017ebe itd. Stoga su upravo te snage reda obi\u010dno i u prvom planu, preko brojnih vojnih parada.<\/p>\n<p>Tijekom cijelog postsocijalisti\u010dkog perioda, bez obzira na politi\u010dku &#8220;boju&#8221; vlade, ove su institucije ostale obilno financirane. Na njih se, za razliku od socijalnih servisa, nikada nisu odnosile mjere \u0161tednje ili bud\u017eetski problemi. Uz to su zadr\u017eali i visoku razinu financijske autonomije. U periodu najdublje ekonomske krize, dr\u017eava reda i nasilja je cvjetala, na \u0161tetu socijalne dr\u017eave ili npr. kulture. Otuda i ironija ove proslave. Ministarstvo kulture, zadu\u017eeno za organiziranje stogodi\u0161njice, nema sredstava ni kapaciteta da ga organizira. Dr\u017eava je ta sredstva namijenila svom represivnom aparatu, zbog \u010dega u gotovo svim drugim aktivnostima osim nasilja redovito podbacuje, \u0161to je vjerojatno najva\u017enija karakteristika re\u017eima uspostavljenog nakon 1989. godine.<\/p>\n<p style=\"text-align: right;\">S engleskog preveo Nikola Vukobratovi\u0107<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Ve\u0107 nekoliko godina rumunjske vlasti izlo\u017eene su velikom pritisku zbog organizacije jedne ceremonije. Razlog za to je jednostavan: ove godine obilje\u017eava se stogodi\u0161njica priklju\u010denja Bukovine, Besarabije i Transilvanije Rumunjskoj po zavr\u0161etku Prvog svjetskog rata&#8230;<\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":23169,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[25],"theme":[456],"country":[99],"articleformat":[450],"coauthors":[298],"class_list":["post-23168","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-nacionalizam","theme-politika","country-rumunjska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/23168","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=23168"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/23168\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":23238,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/23168\/revisions\/23238"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/23169"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=23168"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=23168"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=23168"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=23168"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=23168"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=23168"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=23168"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}