Studentski prosvjedi koji su krajem 2014. buknuli u Makedoniji zalagali su se za uspostavljanje autonomije sveu\u010dili\u0161ta i protivili se gu\u0161enjima temeljnih sloboda koje je provodila konzervativna vlada. S vremenom je pokret utihnuo, a nova vlast nagomilane probleme poku\u0161ava rije\u0161iti davanjem sitnih ustupaka akademskoj zajednici.<\/b><\/p>\n
Makedonska vlada je usvojila dugo o\u010dekivane promjene zakona o visokom obrazovanju o kojima \u0107e se uskoro glasati u Sobranju. “Novi zakon za visoko obrazovanje prakti\u010dno je jedan od najboljih primjera inkluzivne politike, odnosno izgradnje rje\u0161enja kroz zajedni\u010dki dijalog onih koji ga trebaju primijeniti i onih na koje se taj zakon odnosi\u201d, <\/span>izjavila<\/span><\/a> je ministrica obrazovanja Renata Deskovska. Poprili\u010dno je izvjesno da \u0107e zakon pro\u0107i i da \u0107e biti implementiran u praksi. <\/span><\/p>\n Me\u0111utim, pitanje je koliko zakon ide na ruku \u201conima na koje se odnosi\u201d. \u0160to se ti\u010de zahtjeva koji su artikulirani za vrijeme najve\u0107ih studentskih mobilizacija, onih u zimu 2014., samo je jedan ispunjen: ukidanje eksternog testiranja koje je uvela pro\u0161la vlada. Pored toga, promjene \u0107e se ticati studentskih organizacija: slu\u017ebeno predstavni\u010dko tijelo skopskih studenata, Studentski parlament Univerziteta Sv. \u0106irila i Metoda, SPUKM, ne\u0107e vi\u0161e funkcionirati kao nevladina organizacija, nego \u0107e djelovati u okviru formalnih struktura fakulteta, s tim da \u0107e njegova uloga uglavnom biti \u010disto administrativna. Tako je va\u017eno pitanje studentskog participiranja u politici univerziteta rije\u0161eno na izuzetno neadekvatan na\u010din.<\/span><\/p>\n O\u010dekivano, ve\u0107ih reakcija javnosti nema, no jasno je da se i danas studentska pitanja iskori\u0161tava u politi\u010dkim igrama. S jedne strane, vlada skuplja politi\u010dke bodove ukidanjem obaveze eksternog testiranja \u0161to je bio jedan glavnih okida\u010da studentskih prosvjeda 2014. S druge strane, desnica koristi slabu studentsku anga\u017eiranost i mobilizira ih za vlastite proteste, kao \u0161to je <\/span>protest<\/span><\/a> protiv promjena <\/span>imena dr\u017eave<\/span><\/a>, koji po retorici nalikuje na protest 1997., kada se albanskim studentima htjelo zabraniti studiranje na materinjem jeziku na javnim sveu\u010dili\u0161tima. Kako bismo bolje razumjeli kako je do dana\u0161njeg stanja uop\u0107e do\u0161lo, valja se prisjetiti tijeka studentske borbe.<\/span><\/p>\n Diskriminatorno testiranje studenata kao okida\u010d protesta<\/b><\/p>\n Prije \u010detiri godine usvojen je niz kontroverznih amandmana na Zakon o visokom obrazovanju. Ono \u0161to je tada najvi\u0161e bolo o\u010di bilo je uvo\u0111enje eksternog testiranja, koje bi, po uzoru na takvo testiranje u osnovnim i srednjim \u0161kolama, trebalo potvrditi vjerodostojnost ocjena koje studenti dobivaju, ali i rigorozno kazniti studente koji ne pro\u0111u provjeru. Pored toga, predlo\u017eeno je da testiranje znanja studenata vr\u0161e vladine agencije \u0161to je percipirano kao dodatni mehanizam dr\u017eavne kontrole i udar na sveu\u010dili\u0161nu autonomiju.<\/span><\/p>\n U periodu nakon usvajanja ovih izmjena zakona, u <\/span>zimu 2014.<\/span><\/a>, studentski plenum organizirao je niz protesta s masovnim odazivom. VMRO-DPMNE, tada na vlasti, poku\u0161ao je delegitimizirati studentski plenum i predstaviti ga kao ne-autonomnu organizaciju, kao instrument SDSM-a, koji prosvjedima \u017eeli potkopati ugled svojih protivnika. Logi\u010dno, \u010dlanovi SDSM-a podr\u017eavali su proteste (i kasnije blokade fakulteta), no ve\u0107ina studenata koja je sudjelovala u inicijativi bili su revoltirani mladi ljudi bez strana\u010dkih afilijacija.<\/span><\/p>\n Plenum je brzo dobio na popularnosti. Uslijedile su blokade fakulteta, a podr\u0161ka koju su studenti dobili od svojih profesora, izra\u017eena formiranjem profesorskog plenuma, pandana studentskom plenumu, omogu\u0107ila je studentima da ih se shvati ozbiljnije od pukih \u201cbuntovnika bez razloga\u201d. <\/span><\/p>\n Slu\u017ebeno predstavni\u010dko tijelo skopskih studenata, Studentski parlament Univerziteta Sv. \u0106irila i Metoda, SPUKM, koje je definirano kao \u201cnevladina i neprofitabilna organizacija za slobodno udru\u017eivanje studenata\u201d, nije se pona\u0161alo u skladu sa svojim du\u017enostima prema kolektivu koji predstavlja. To je tijelo razvilo servilan odnos prema VMRO-DPMNE-u pa je aktivno podr\u017eavalo sporne amandmane, napadaju\u0107i pri tom studentski plenum i iskori\u0161tavaju\u0107i povremene antagonizme izme\u0111u razli\u010ditih grupa studenata. Ipak, time su samo doprinijeli jo\u0161 ve\u0107oj popularnosti cijelog studentskog pokreta.<\/span><\/p>\n Pokret koji je tra\u017eio vi\u0161e<\/b><\/p>\n Ciljeve i zahtjeve makedonskog studentskog pokreta, naravno, ne mo\u017eemo svesti samo na borbu za ukidanje eksternog testiranja. Ideja njegovog uvo\u0111enja i provo\u0111enja bila je tek kap koja je prelila \u010da\u0161u, povod koji je na ulice izveo masu studenata (u decembru 2014. na <\/span>studentskom mar\u0161u<\/span><\/a> sudjelovalo je preko 5.000 studenata). Pokret je te\u017eio puno ve\u0107im ciljevima.<\/span><\/p>\n Su\u0161tina studentske inicijative bila je borba za autonomiju sveu\u010dili\u0161ta od dr\u017eavnog aparata i kreiranje prostora gdje \u0107e se kriti\u010dka misao neovisno i nesmetano razvijati. Me\u0111u glavnim zahtjevima bio je i onaj za ve\u0107im u\u010de\u0161\u0107em studenata u djelovanju, odlu\u010divanju i politici univerziteta i zamjena postoje\u0107ih organizacija koje “zastupaju” studente nekim novim tijelom, kao \u0161to je studentski plenum. Na po\u010detku studentske borbe puno se govorilo i o socijalnom polo\u017eaju studenata i studentskom standardu (na tome je inzistirala Mugra<\/a>, organizacija koja je proiza\u0161la iz lijevog krila plenuma)kao i o nekim va\u017enim i puno \u0161irim dru\u0161tvenim pitanjima, no s vremenom je taj problem iza\u0161ao iz fokusa, pa se ukidanje testiranja nametnulo kao zahtjev koji nosi cijeli pokret. Tome su uvelike doprinijeli i mediji koji su procijenili da je to pitanje najzanimljivije za \u0161iru javnost. Dijelu medija koji se trudio prikazati studente u \u0161to gorem svijetlu, ovo je pitanje poslu\u017eilo kao dokaz da su buntovni studenti zapravo delinkventi koji se boje da \u0107e testiranje potvrditi njihovo neznanje.<\/span><\/p>\n Novi zakon kao epilog borbi iz 2014.<\/b><\/p>\n U samom studentskom plenumu postojao je razdor oko pitanja daljnje radikalizacije pokreta. Dio studenata nije htio iskora\u010diti iz okvira borbe za ukidanje eksternog testiranja, a sukob se formirao i oko pitanja metode borbe. Neki su se protivili blokadi i zahtijevali normalno izvo\u0111enje nastave – \u201ckad ve\u0107 pla\u0107aju za to\u201d – ne pokazuju\u0107i interes za \u0161ire studentske probleme koje je detektirao plenum. Ti su antagonizmi doprinijeli stvaranju druga\u010dije atmosfere u pokretu, gdje su sitnije pobjede i mali vladini ustupci bili dovoljni da se pokret pasivizira.<\/span><\/p>\n