{"id":23157,"date":"2018-03-30T12:51:41","date_gmt":"2018-03-30T11:51:41","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=23157"},"modified":"2018-03-31T10:42:52","modified_gmt":"2018-03-31T09:42:52","slug":"siromasni-mediji-jos-siromasnija-demokracija","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=23157","title":{"rendered":"Siroma\u0161ni mediji, jo\u0161 siroma\u0161nija demokracija?"},"content":{"rendered":"

Iza\u0161ao je jo\u0161 jedan izvje\u0161taj o “stanju medija”. Ovi su izvje\u0161taji posljednjih godina postali u\u010destaliji od onih o stanju ljudskih prava, koji sada, kad smo to rije\u0161ili ulaskom u EU, izlaze otprilike jednom godi\u0161nje, prigodno, na Svjetski dan ljudskih prava. Soro\u0161ev Institut za Otvoreno dru\u0161tvo iz Sofije izdao je dakle dokument naziva Indeks medijske pismenosti. Prema njemu, balkanske su zemlje najizlo\u017eenije europskim la\u017enim vijestima. Uzroke tome Otvoreno dru\u0161tvo vidi u medijima koji su sna\u017eno kontrolirani i odre\u0111eni politi\u010dkim i poduzetni\u010dkim interesima, lo\u0161im obrazovnim razinama (novinara?) i izra\u017eeno niskom povjerenju u dru\u0161tvo, pi\u0161e BIRN<\/a>.<\/p>\n

S obzirom na to da jo\u0161 nismo zavr\u0161ili s raznim post-izmima, usprkos njihovoj politi\u010dkoj i intelektualnoj izli\u0161nosti, balkanske zemlje bilje\u017ee, smatraju Soro\u0161evci, fenomen post-istine dok odgovornost za to snose \u2013 mediji. Indeks mjeri izlo\u017eenost 35 europskih dru\u0161tva dezinformacijama u medijima, medijskim slobodama, obrazovanju i interpersonalnom povjerenju. O\u010dekivano liberalno, najvi\u0161e se pozornosti pridaje medijskim slobodama koje se tobo\u017ee “previ\u0111aju” \u2013 gdje se to to\u010dno previ\u0111a nepoznato je s obzirom na to da doslovno cijela Europa bruji o medijskim slobodama, uklju\u010duju\u0107i i inertnu EU. One zapravo ne zna\u010de ni\u0161ta posebno, ali obuhva\u0107aju sve aspekte medija, osim dakako ekonomske, jer ovakva terminologija postoji ba\u0161 zato da bi se rje\u0161enja medijskih problema tra\u017eila bilo gdje osim u ekonomskim ra\u010dunicama. Tako \u0107e i Europska unija, ali i ve\u0107ina donatora\/financijera ulo\u017eiti sredstva u radionice medijske pismenosti za novinare, ili za publiku, jer prema ovome ispada, svi smo jednostavno nepismeni. Zato umjesto za centar glasamo prelijevo ili predesno. Kad bismo barem bili politi\u010dki i medijski pismeni, i kad bi novinari i ljudi bili barem obrazovaniji, i kad barem ne bi bilo la\u017enih vijesti, na\u0161e bi demokracije super funkcionirale, uvjeravaju nas brojni ovakvi izvje\u0161taji.<\/p>\n

“Ne znamo to\u010dno ali sigurni smo u to”<\/strong><\/p>\n

\u0160tovi\u0161e, uvjeravaju nas u to patroniziraju\u0107im i neplauzibilnim argumentima, pa kako isti\u010de BIRN: Obrazovne razine su tako\u0111er krucijalne kad se radi o op\u0107em stupnju obrazovanja i specifi\u010dnim edukacijama o medijskoj pismenosti. Postoji primjetna poveznica izme\u0111u ovo dvoje. “Ne znamo zasigurno koji je to\u010dan smjer tog odnosa ali sigurni smo da on postoji. Pretpostavka je da \u0107e se s pove\u0107anjem bilo obrazovanja bilo medijskih sloboda pove\u0107ati i ono drugo”, kazao je \u0161ef Otvorenog instituta u Sofiji Marin Lassenski mrtav ozbiljan za BIRN.<\/p>\n

Jo\u0161 je frapantnije koliko daleko su liberali spremni oti\u0107i u tuma\u010denju medijske krize<\/a> samo da ignoriraju ono \u0161to im je pred nosom, a \u0161to su brojni lijevi mediolozi odavno izanalizirali uzdu\u017e i popreko i \u010dije se analize neprekidno potvr\u0111uju u praksi<\/a>. Tako se u ovom indeksu u obzir uzima \u010dak i stupanj PISA obrazovanosti. Pa se uvodi la\u017ena korelacija izme\u0111u formalnog obrazovanja i uspje\u0161nih medijskih politika. Kao i obi\u010dno ideali su skandinavske zemlje. Kao i obi\u010dno, liberali “sjednu” na jedan aspekt pa oko njega grade kule u zraku. La\u017ena korelacija ovog se puta svodi na potpuno pogre\u0161an logi\u010dki proces: skandinavski u\u010denici su najobrazovaniji, pokazuju PISA rezultati. Skandinavski mediji su kvalitetni, i skandinavski narodi su politi\u010dni, stoga sve je to nekako povezano \u2013 nekako sigurno, ali ne znamo to\u010dno kako. Jer svakako, brzina \u010ditanja i adekvatne matemati\u010dke sposobnosti sigurno dovode do kvalitetnih politi\u010dkih odluka.<\/p>\n

No, ovdje se ignorira ne\u0161to potpuno bazi\u010dno i zdravorazumsko: skandinavske zemlje imaju vi\u0161e-manje potpuno javno financirano formalno obrazovanje \u2013 u kojeg ula\u017eu ogromna sredstva, pa su posljedi\u010dno njihovi u\u010denici najobrazovaniji na svijetu. Skandinavske dr\u017eave tako\u0111er imaju i izravno (potporama) i neizravno (poreznim olak\u0161icama) javnofinancirane medije (financiraju i komercijalne, i javne i neprofitne medije), zbog \u010dega ponekad zaslu\u017ee i kaznu Europske unije, koja to ne dopu\u0161ta. Stoga bi ispravan zaklju\u010dak bio: skandinavski narodi su manje izlo\u017eeni la\u017enim vijestima zbog toga \u0161to desetlje\u0107ima ula\u017eu u svoje dru\u0161tvo, vidi se to iz koli\u010dine sredstava koje izdvajaju za formalno obrazovanje i medije.<\/p>\n

Na Balkanu pak vladaju dijametralno suprotna pravila. A autokolonijalni i autorasisti\u010dki aspekti rijetko se kad tako dobro mogu analizirati kao u brojnim liberalnim izvje\u0161tajima o stanjima medija, ljudskih prava i sli\u010dno. Autokolonijalizam u ovome primjeru proizlazi iz odbijanja vlastite pro\u0161losti, izostanka lokalno specifi\u010dne analize povijesnih i materijalnih uvjeta proizvodnje \u2013 medija, obrazovanja, ili politi\u010dkih odluka. Smatrati svu vlastitu povijest ne\u010dim \u0161to treba da bude prevladano i odba\u010deno zapravo je u skladu s optu\u017ebom prema balkanskim medijima \u2013 poprili\u010dno nepismeno. Korelacije koje jesu to\u010dne me\u0111utim, vide se iz soro\u0161evog indeksa: siroma\u0161ne demokracije nalaze se na dnu popisa otpornosti na la\u017ene vijesti \u2013 npr. Gr\u010dka i Rumunjska prednja\u010de svojim boravkom na dnu te ljestvice, a prate ih Srbija, Bugarska, Crna Gora, BiH, Albanija i Makedonija.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Iza\u0161ao je jo\u0161 jedan izvje\u0161taj o “stanju medija”. Ovi su izvje\u0161taji posljednjih godina postali u\u010destaliji od onih o stanju ljudskih prava, koji sada, kad smo to rije\u0161ili ulaskom u EU, izlaze otprilike jednom godi\u0161nje, prigodno, na Svjetski dan ljudskih prava. Soro\u0161ev Institut za Otvoreno dru\u0161tvo iz Sofije izdao je dakle dokument naziva Indeks medijske pismenosti. […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":23158,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[],"tags":[245,28],"theme":[458],"country":[],"articleformat":[205],"coauthors":[289],"class_list":["post-23157","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","tag-balkan","tag-mediji","theme-drustvo","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/23157","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=23157"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/23157\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":23176,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/23157\/revisions\/23176"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/23158"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=23157"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=23157"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=23157"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=23157"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=23157"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=23157"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=23157"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}