{"id":23134,"date":"2018-03-30T07:00:10","date_gmt":"2018-03-30T06:00:10","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=23134"},"modified":"2021-02-25T10:55:01","modified_gmt":"2021-02-25T09:55:01","slug":"laske-r-4","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=23134","title":{"rendered":"Uvoz-izvoz radne snage"},"content":{"rendered":"

Hrvatska je u posljednjih nekoliko godina od 350.000 nezaposlenih do\u0161la do rasprava o uvozu radne snage kao mogu\u0107e, no ne i jedine strategije. Velike ekonomske migracije otkrivaju strukturna proturje\u010dja ovda\u0161njeg tr\u017ei\u0161ta rada.<\/strong><\/p>\n

Nezaposleni u Hrvatskoj sve te\u017ee prihva\u0107aju \u010dak i razmjerno dobro pla\u0107ene poslove na podru\u010dju svoje domovine, no zato sve radije odlaze u prekograni\u010dnu pe\u010dalbu<\/a> na sjeverozapadu EU-a. Ovda\u0161nji poslodavci, pak, stalno se bune zbog navodne podkvalificiranosti doma\u0107ih radnika s biroa za zapo\u0161ljavanje, a s druge strane uporno forsiraju uvoz strane radne snage<\/a> bez ikakvih posebnih kriterija. U kome i \u010demu je onda problem? Ili mo\u017eda kroni\u010dnih problema s hrvatskom radnom politikom i praksom vi\u0161e niti nema, sude\u0107i prema vijestima s po\u010detka ovog mjeseca<\/a>.<\/p>\n

Jer, odavno stopa registrirane nezaposlenosti u ovoj zemlji nije pala do sada\u0161njih oko 10 posto; iskazano u apsolutnom iznosu, radi se o 50 tisu\u0107a nezaposlenih manje negoli u istom periodu pro\u0161le godine. Nema tajne, rje\u0161enje se nalazi u prvoj re\u010denici ovog teksta. Iseljavanje hrvatskog radni\u0161tva nezaustavljivo hvata maha iz godine u godinu, sve intenzivnije od 2013. i ulaska RH u europsko-unijsko \u010dlanstvo. Jo\u0161 par godina u ovom trendu, pa \u0107emo zabilje\u017eiti i negativnu statisti\u010dku vrijednost, tj. realni vi\u0161ak radnih mjesta koja nema tko popuniti.<\/p>\n

I to uop\u0107e nije \u0161ala, na\u017ealost, budu\u0107i da se sve ilustracije i kvantifikacije neizostavno prilago\u0111avaju tek jednom ekonomskom i politi\u010dkom rezonu, onom kapitala. Dok je broj nezaposlenih u doba samog pristupanja kontinentalnoj asocijaciji probijao cifru od 350 tisu\u0107a \u2013 duplo vi\u0161e nego sad \u2013 inzistiralo se na takozvanoj fleksibilizaciji i takozvanijoj fleksisigurnosti radnog zakonodavstva i radnog statusa u Hrvatskoj, i to uvelike ili presudno na tragu briselskog diktata. Ali, u me\u0111uvremenu je takva politika, kao i generalni prioritet puke mobilnosti radne snage i kapitala te roba u EU-u, a nau\u0161trb socijalnih i radno-pravnih pitanja, dovela do upravo epohalnih unutarnjih migracija s domino-efektom. Hrvati i Poljaci i Ukrajinci sele se prema centru Europe, dok Bosanci i Moldavci i Turci ve\u0107 ciljaju da popune njihova upra\u017enjena mjesta.<\/p>\n

Hrvatski put u vrli novi svijet fluidnijih radnih prava do danas je u svojoj tragici ipak dosta prepoznat \u010dak i u klasi\u010dnim medijima, ne samo na dru\u0161tvenim mre\u017eama. Najnoviji<\/a> osvrti na stanje stvari kazuju da se RH plasira na prvo mjesto u EU po prekarnim ugovorima o zaposlenju, na rok do tri mjeseca. Prva je i po samoj brzini rasta broja ugovora o zaposlenju na odre\u0111eno vrijeme op\u0107enito. Stoga se o\u010dekuje da \u0107e u dogledno vrijeme izbiti usamljena na vrh \u2013 ili na dno, kako se uzme \u2013 i po nekim drugim pora\u017eavaju\u0107im parametrima za tretman rada.<\/p>\n

Hrvatski poslodavci<\/strong><\/p>\n

Fokusiramo li se na lokalnu odgovornost za situaciju, glavni se krimen ti\u010de ekonomsko-politi\u010dki mutave strana\u010dke elite. Tome odnaro\u0111enom talogu negativne selekcije na valu rata, kontrarevolucije i konzervativizacije dru\u0161tva, treba uz tehni\u010dki diletantizam pripisati svjesnu namjeru kompradorskog tipa i neopozivu lojalnost spram kapitala. U\u017ee gledano, stoje tako i prigovori o zloupotrebi javnih poduze\u0107a za sinekure povjerene rodbinskim i suradni\u010dkim krugovima. No zavrtjet \u0107emo se u veoma ograni\u010denom analiti\u010dkom prostoru ako ostanemo na tome izboru tuma\u010denja, a zanemaruju\u0107i objektivne strukturne uvjetovanosti. Jer, hrvatski poslodavci, kako danas ljubazno zovemo kapitaliste, tako\u0111er su primorani na grub hijerarhijski poredak u odnosu na inozemne konkurente, formacijski usporediv s navedenim datostima za radni\u0161tvo na istoj relaciji.<\/p>\n

Vratimo se dakle na centralne figure u ovoj igri, one u kojih su \u0161kare i sukno. Iliti kapital, naime; on jednostavno ima svoja pravila igre, i ne podnosi nametanje druk\u010dijeg modusa operandi, npr. socijalno uvjetovanog, mimo aktualnih globalnih historijskih konjunktura. Hrvatski kapitalisti su, nakon prvobitno-akumulacijske plja\u010dke, uslijed rata znatno surovije od europsko-postsocijalisti\u010dkog prosjeka, zaista dospjeli u te\u017eu poziciju od one u kojoj su bili istovrsni protagonisti u Poljskoj ili \u010ce\u0161koj ili Sloveniji, osim \u0161to Hrvatska i kasnije stupa u EU.<\/p>\n

Pritom se to zbilo nakon svjetske i europske krize 2008. godine, pa je pripitomljavanje ovda\u0161nje ekonomije i ekonomske politike bilo osjetno rigidnije negoli je slu\u010daj s ostatkom isto\u010dnog \u010dlanstva Unije. Stavimo zato proturje\u010dja s po\u010detka \u010dlanka u tako ocrtan kontekst, ili \u2013 vi\u0161e autenti\u010dno \u2013 neka to u\u010dine sami privatni unajmljiva\u010di radne snage na veliko. Vlasnik gra\u0111evinskog poduze\u0107a Radnik<\/a>, a s prosperitetnijeg sjeverozapada zemlje, recimo, koji je naprosto zbrojio dva i dva i priznao da kona\u010dnih \u010detiri u ovom slu\u010daju zna\u010de ne\u0161to veoma indikativno.<\/p>\n

Povla\u0161teni vanjski takmaci<\/strong><\/p>\n

Ili makar ne\u0161to ranije nerado priznavano iz tog kuta: radnici u Hrvatskoj su drasti\u010dno oskudno pla\u0107eni, ako ih se namjerava zadr\u017eati ovdje. Ako pak ne, onda pove\u0107avanje kvote za uvoz one radne snage koja ima jo\u0161 manje izbora nije nikakva alternativa i politi\u010dki izbor, nego imperativ. No doma\u0107i poslodavci nemaju \u0161anse da se u isplatama, kao i drugim rashodima te prihodima, natje\u010du s ve\u0107 startno povla\u0161tenim vanjskim takmacima, uz granice otvorene za kapital i robe i radnu snagu. I tu je kraj svakoj pri\u010di s ho\u0107u-ne\u0107u i pi\u0161ki\u0107u-kaki\u0107u obaveznim figurama u redovnom politikantskom izmotavanju oko tr\u017ei\u0161ta rada. Kakva crna podkvalificiranost hrvatske radne snage? Ta ne govorimo samo o pomazanicima iz STEM-a, nego prakti\u010dno svi nezaposleni odavde mogu na\u0107i anga\u017eman u npr. zelenoj Irskoj, a za duplo ve\u0107i dohodak od onog kojeg \u0107e se odre\u0107i na plavom Jadranu.<\/p>\n

Ba\u0161 kao \u0161to ni iseljenici 60-ih godina pro\u0161log stolje\u0107a nisu morali biti eksperti da se zaposle na bavarskoj ili \u0161tajerskoj bau\u0161teli, uostalom. E, zato su \u2013 zbog svega re\u010denog\u00a0\u2013 kvote za uvoz strane radne snage u RH ove godine utrostru\u010dene. Zato \u0161to je hrvatska brodogradnja izravno napu\u0161tena u Bruxellesu, te su cijenjeni ovda\u0161nji varioci pre\u0161li u talijanske \u0161kverove, i sad treba dovoditi priu\u010dene ukrajinske radnike. Zato \u0161to u Europi jedino Hrvatska odr\u017eava suicidalno aran\u017eiran drugi stup<\/a> mirovinskog osiguranja, pa se ovdje radnici niti noktima ne\u0107e dokopati penzije.<\/p>\n

A mo\u017eda ta pri\u010da za skretanje pa\u017enje s ekonomsko-politi\u010dkog merituma i nije gotova, sve dok nam je pompoznih, a krnjih demografskih dramatizacija<\/a>. I mo\u017eda ne\u0107e ni biti dok se ne postavi upit kakve veze ima depopulacija Hrvatske s \u010dinjenicom da tolikim npr. Slavoncima na sezonskom radu u Rovinju ili Dubrovniku, pojam domovine \u2013 prije ikakve Njema\u010dke ili Irske\u00a0\u2013 zna\u010di te\u0161ki kuluk bez prilike i za puku socijalizaciju u radnoj sredini. No valjda \u0107emo tad shvatiti i kako se obno\u0107 iz narativa o 300 tisu\u0107a nezaposlenih moglo usko\u010diti u ovaj o manjku radne snage.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Nezaposleni u Hrvatskoj sve te\u017ee prihva\u0107aju \u010dak i razmjerno dobro pla\u0107ene poslove na podru\u010dju svoje domovine, no zato sve radije odlaze u prekograni\u010dnu pe\u010dalbu na sjeverozapadu EU-a…<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":23140,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[228,85],"theme":[455],"country":[38],"articleformat":[450],"coauthors":[20],"class_list":["post-23134","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-ekonomija","tag-radnicki-pokret","theme-rad","country-hrvatska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/23134","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=23134"}],"version-history":[{"count":6,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/23134\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":23149,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/23134\/revisions\/23149"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/23140"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=23134"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=23134"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=23134"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=23134"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=23134"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=23134"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=23134"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}