{"id":23129,"date":"2018-03-29T12:16:28","date_gmt":"2018-03-29T11:16:28","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=23129"},"modified":"2018-03-29T12:26:39","modified_gmt":"2018-03-29T11:26:39","slug":"banke-najveca-prijetnja-klimi","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=23129","title":{"rendered":"Banke \u2013 najve\u0107a prijetnja klimi"},"content":{"rendered":"

Dok se politi\u010dari intenzivno trude uvjeriti ono \u0161to je ostalo od bira\u010dkih tijela da se “prebacujemo” na zelenu ekonomiju ili onu baziranu na obnovljivim izvorima energije, banke, savr\u0161eni primjeri kapitalisti\u010dkih institucija, vidljivi i “samoreguliraju\u0107i” eksponati nevidljive ruke tr\u017ei\u0161ta u pojedinim dijelovima svijeta ula\u017eu u fosilne izvore energije vi\u0161e od uobi\u010dajenoga. Sa\u017eeto s jasnom poantom, analizirao je to Financial Times<\/a> zaklju\u010div\u0161i da banke pove\u0107avaju ulaganja u okoli\u0161no \u0161tetne projekte, poput ekstrakcije plina iz \u0161kriljca. Metoda je to koja iza sebe ostavlja jalov postapokalipti\u010dni okoli\u0161 nesposoban za normalnu reprodukciju \u017eivota.<\/p>\n

Istra\u017eivanje na kojeg se poziva FT proizvelo je 36 aktivisti\u010dkih organizacija me\u0111u kojima su BankTrack, Honor the Earth, Indigenous Environmental Network, Oil Change International, Rainforest Action Network i Sierra Club.<\/p>\n

Najve\u0107e svjetske banke pove\u0107ale su financiranje “ekstremnih fosilnih goriva<\/a>” pro\u0161le godine za 11 posto. Za projekte radikalno \u0161tetne po okoli\u0161 poput iskapanja iz \u0161kriljaca, arkti\u010dkih iskapanja i ekstremnih va\u0111enja nafte iz dubokih voda, izvoz ukapljenog plina te za ugljen (toplane i rudarenje) izdvojili su frapantnih 115 milijardi dolara. U tome prednja\u010de kanadske financijske institucije prisutne i u projektima vezanima za Balkan (rudnici zlata i srebra u Ro\u0219ia Montan\u0103-i te u Kazandolu, u Gr\u010dkoj, itd…). Me\u0111u bankama, tri najve\u0107a ulaga\u010da u daljnje uni\u0161tavanje okoli\u0161a su Royal Bank of Canada, Toronto Dominion Bank i JPMorgan Chase.<\/p>\n

Povezan sustav<\/strong><\/p>\n

Dok se u Europi, Australiji, Japanu i Kini od potpisivanja Pari\u0161kog ugovora 2016. smanjilo ulaganje u fosilnu ekonomiju, banke iz SAD-a i Kanade pove\u0107ale su izdvajanja u ovom sektoru. Najve\u0107a “ulaganja” odlazila su na iskapanja iz \u0161kriljca i plinovode. Samo pro\u0161le godine izdvajanja za ove projekte udvostru\u010dila su se te su iznosila 47 milijardi dolara. JPMorgan Chase, neko\u0107 dvije banke koje nisu ostale nevine u doprinosu globalnoj ekonomskoj krizi 2007. nadalje, sada posljedi\u010dno spojene u jednu, neometano nastavljaju uni\u0161tavati svijet, pokazuje to podatak prema kojem su se njihova ulaganja u fosilne izvore energije samo pro\u0161le godine \u2013 u\u010detverostru\u010dila!<\/p>\n

Pritom ovdje treba napomenuti da ti projekti nisu prolazili glatko. Proteklih se godina primjerice u Sjevernoj Americi vodi velika bitka tzv. Prvih nacija (one koje mi jo\u0161 uvijek nazivamo “Indijancima”) protiv ovih projekata, no njihovi protesti, usprkos ekstremnom nasilju, oru\u017eju, ranjavanjima, hap\u0161enjima i ignoriranju pravnog sustava, jednostavno nisu zadobili gotovo nikakvu pozornost u globalnom mejnstrimu, kao da klima nije globalno povezana i kao da se druge dijelove svijeta poput Rumunjske ili Makedonije gdje se vode iste bitke, protiv vi\u0161e-manje istih kompanija sve ovo ne ti\u010de…<\/p>\n

Mo\u017eda je ovo jo\u0161 jedan dobar primjer za ukorijeniti zna\u010denje fraze o interesima krupnog kapitala. Dru\u0161tveni odnos eksploatacije i privatizacije proizvoda rada poznat i kao kapital ne poznaje granice, nacionalnosti niti na\u0161e apele za bolju budu\u0107nost. Klimatske promjene funkcioniraju po sli\u010dnim principima: ne poznaju ni granice, ni nacionalnost i ne pre\u017eu pred na\u0161im apelima za po\u0161tedom. I klimatske promjene su dru\u0161tveni odnos, a ne samo \u010dinjeni\u010dna posljedica na\u0161e organizacije dru\u0161tva. Kapital se mo\u017ee oplo\u0111ivati i u zelenoj ekonomiji, stoga interesi JPMorgan Chasea da i dalje nastavi \u0161tetiti planeti treba tra\u017eiti u pravilima ostvarivanja profita: \u0161to vi\u0161e, \u0161to br\u017ee, \u0161to kra\u0107e…. Ta zelena ekonomija mo\u017eda tako\u0111er mo\u017ee oplo\u0111ivati kapital, ali 20 godina za povrat investicija bankarima je previ\u0161e.<\/p>\n

S druge strane, ako protiv ovoga organizirate dru\u0161tveni otpor, zaboravite na podr\u0161ku mejnstrima, zaboravite na dru\u0161tveni konsenzus, a o\u010dekujte marginalizaciju i ridikulizaciju jer tko je toliko lud boriti se protiv banaka ni\u0161ta drugo ni ne zaslu\u017euje, zar ne?<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Dok se politi\u010dari intenzivno trude uvjeriti ono \u0161to je ostalo od bira\u010dkih tijela da se “prebacujemo” na zelenu ekonomiju ili onu baziranu na obnovljivim izvorima energije, banke, savr\u0161eni primjeri kapitalisti\u010dkih institucija, vidljivi i “samoreguliraju\u0107i” eksponati nevidljive ruke tr\u017ei\u0161ta u pojedinim dijelovima svijeta ula\u017eu u fosilne izvore energije vi\u0161e od uobi\u010dajenoga. Sa\u017eeto s jasnom poantom, analizirao […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":23130,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[],"tags":[334,228],"theme":[457,455],"country":[],"articleformat":[205],"coauthors":[289],"class_list":["post-23129","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","tag-ekologija","tag-ekonomija","theme-klima","theme-rad","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/23129","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=23129"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/23129\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":23133,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/23129\/revisions\/23133"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/23130"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=23129"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=23129"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=23129"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=23129"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=23129"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=23129"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=23129"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}