{"id":23107,"date":"2018-03-29T08:00:00","date_gmt":"2018-03-29T07:00:00","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=23107"},"modified":"2021-02-25T10:55:02","modified_gmt":"2021-02-25T09:55:02","slug":"vojska","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=23107","title":{"rendered":"Na desno ravnajs’!"},"content":{"rendered":"

Ne tako davno ratno iskustvo politi\u010dkim elitama na prostoru biv\u0161e Jugoslavije iznova pru\u017ea dovoljno “municije” za ideolo\u0161ke projekte. I dok se, primjerice, s ratnom retorikom u BiH i na Kosovu barata prili\u010dno eksplicitno, vlast u Hrvatskoj militarizaciji dru\u0161tvene atmosfere pristupa ne\u0161to “suptilnije” i na vi\u0161e razina.\u00a0<\/strong><\/p>\n

Vru\u0107a vijest objavljena je nakon dugotrajnih analiza stru\u010dnjaka i “podijeljenih stavova javnosti” (javnosti?), odjeknuv\u0161i kao radosna objava katarzi\u010dnog karaktera. Vije\u0107e za obranu koje okuplja “naju\u017ei dr\u017eavni i vojni vrh” na sjednici koja je “trajala tri i pol sata” odlu\u010dilo je jednoglasno podr\u017eati preporuku stru\u010dnog povjerenstva Ministarstva obrane (MORH) da se od dvije relevantne ponude izabere ona iz Izraela, \u0161to zna\u010di nabavu dvanaest rabljenih zrakoplova F-16 C\/D Barak!<\/p>\n

Ve\u010dernji list romantizira odluku navode\u0107i da je “nakon 15 godina ma\u0161tanja Hrvatska odlu\u010dila o kupnji borbene eskadrile zrakoplova, a povijesni je to doga\u0111aj i zato \u0161to je rije\u010d o financijski dosad najve\u0107oj pojedina\u010dnoj kupnji naoru\u017eanja, vrijednoj vi\u0161e od 3 milijarde kuna (u 10 godi\u0161njih rata). MiG-ovi 21 odlaze za koju godinu u muzeje, a hrvatski \u0107e piloti za tri godine ve\u0107 letjeti na prva dva isporu\u010dena borbena lovca”. Publika informativnog programa nacionalne javne televizije \u2013 koja se posljednjih godinu dana osipa eksponecijalnom dinamikom odustaju\u0107i od “pra\u0107enja” tog programa radi za\u0161tite vlastitog mentalnog zdravlja \u2013 ovom prilikom mo\u017ee odahnuti jer se mo\u017eda sje\u0107a u\u010destalih vapaja ministra obrane Damira Krsti\u010devi\u0107a koji je do sada “svaki dan molio Boga da de\u010dki koji ulaze u na\u0161e MIG-ove nakon toga slete \u017eivi i zdravi”.<\/p>\n

Prosje\u010dnom gra\u0111aninu ovakva medijska euforija ne zarezuje debatne kapacitete. Ne ra\u010duna se, naravno, ni na retori\u010dke poku\u0161aje racionalizacije aktualne militarizacije koju jasno provodi vladaju\u0107a garnitura, a ni na barem dekorativne komentare saborske oporbene opcije.<\/p>\n

Milijarde na avione<\/strong><\/p>\n

Tek je medijski marginalizirana stranka Nova ljevica zahvaljuju\u0107i tjesnacu nezavisnog internetskog medija Forum.tm promptno uputila javni apel kontra radosne objave: “Za Novu ljevicu je neshvatljivo da se Vlada RH u ovako lo\u0161oj ekonomskoj situaciji, kada gotovo tre\u0107ina na\u0161ih sugra\u0111ana i sugra\u0111anki \u017eivi na rubu siroma\u0161tva i kada se mladi masovno iseljavaju iz zemlje\u00a0\u2013 sprema potro\u0161iti 3 milijarde kuna na borbene avione”. I jo\u0161 zna\u010dajnije, nagla\u0161avaju iz Nove ljevice: “Pou\u010deni dosada\u0161njim iskustvom javnih nabava, Nova ljevica nema povjerenje u trenutni sustav javne nabave u MORH-u i upozorava na mogu\u0107e \u0161tetne posljedice za prora\u010dun RH.” “To je bilo vidljivo”, napominju oni, “i u najavama sklapanja tzv. offset programa u sklopu nabave borbenih aviona \u2013 ignoriraju\u0107i \u010dinjenicu da su offset programi de facto zabranjeni u EU upravo stoga \u0161to su jedan od mogu\u0107ih generatora pogodovanja, a MORH nije dao nikakve garancije da privatni interesi osoba uklju\u010denih u proces javne nabave ne\u0107e biti ispred javnog interesa”.<\/p>\n

Pa nije valjda MORH tu da puku daje garancije o detaljima (sumnjivih ili kriminogenih, klijentelisti\u010dkih) javnoprivatnih partnerstva pri nabavi borbene opreme, ali se na svaki raspolo\u017eivi na\u010din u posljednje vrijeme anga\u017eira prema mla\u0111im gra\u0111anima ili “energiji mladosti na\u0161e domovine” kojima se “garantira karijerno napredovanje”.<\/p>\n

Primjerice, u velja\u010di ove godine MORH je, sukladno “Planu prijma”, lome\u0107i jezik, raspisao natje\u010daj za “ugovorni prijam vojnika i mornara u djelatnu vojnu slu\u017ebu u OS RH”, jer se u “vojni\u010dku slu\u017ebu u trajanju od \u010detiri godine prima dvije stotine kandidata\/-kinja. Rije\u010d je o onim kandidatima\/-kinjama koji su, s najvi\u0161e navr\u0161enih 27 godina, uspje\u0161no zavr\u0161ili program dragovoljnog vojnog osposobljavanja”. Po\u010detak slu\u017ebe predvi\u0111en je, zanimljivo, bio ve\u0107 u o\u017eujku ove godine, a poseban naglasak u MORH-ovoj objavi ima optimizam \u010dinjenice da se za 2019. godinu jednakim natje\u010dajem planira “primiti” stotinu kandidata\/kinja vi\u0161e, dakle njih tri stotine.<\/p>\n

A dragovoljno vojno osposobljavanje koje ro\u010dnicima\/-cama traje 40 radnih dana i provodi se u vojarni 123. brigade u Po\u017eegi i na vojnom poligonu Ga\u0161inci, u Hrvatskoj se provodi od 2008. godine, jer se 2007. odustalo od obaveznog slu\u017eenja vojnog roka. Tada je taj oblik “ispunjenja vojne obaveze” za gra\u0111anstvo formalno “zamrznut”, u praksi zapravo ukinut. Kada je 2009. Hrvatska postala punopravnom \u010dlanicom NATO-a politi\u010dki diskurs nije podnosio ni naznaku ideje povratka obaveznog slu\u017eenja vojnog roka. A Hrvatska kao \u010dlanica NATO-a u svom sastavu danas ima \u0161esnaest tisu\u0107a profesionalnih vojnika: \u0161to vojni analiti\u010dari, uglavnom, smatraju “korektnim i dovoljnim”.<\/p>\n

Vabljenje omladine<\/strong><\/p>\n

Bez ikakve ambicije za prepisivanjem statistike vojnih analiti\u010dara i bez ambicije da dokazujemo ili demantiramo “ima li RH sredstava za tako opse\u017enu operaciju kao \u0161to je vra\u0107anje obveznog slu\u017eenja vojnog roka”, oslanjamo se tek na depresiju \u010dinjenica, somnabulne izjave politi\u010dkog vrha koje, tijekom kolektivnog politi\u010dkog vremena, na\u017ealost prerastaju u politi\u010dku zbilju. Slu\u017eimo se doista banalnim alatom: sje\u0107anjem.<\/p>\n

Bila je 2014. godina kada se tijekom drugoga kruga predsjedni\u010dke kampanje kandidat Ivo Josipovi\u0107 zalagao za “profesionalizaciju vojske, a protiv uvo\u0111enja obaveznog vojnog slu\u017eenja” dok je kandidatkinja Kolinda Grabar Kitarovi\u0107 predstavljala princip “kratkog vojnog roka” po principu “stru\u010dnog osposobljavanja koje bi kandidatima bilo pla\u0107eno”. I nelogi\u010dno je o\u010dekivati od biv\u0161e pomo\u0107nice glavnog tajnika NATO-a da se zala\u017ee za demillitarizaciju ili razumnu profesionalizaciju nacionalne vojske. Ali iste 2014. godine iz je MORH-a javnosti i budu\u0107oj predsjednici Grabar Kitarovi\u0107 poru\u010deno kako za takvu ideju “nema financijskih sredstava niti adekvatnih uvjeta”.<\/p>\n

Bila je, zatim, 2015. godina i vlada premijera Zorana Milanovi\u0107a, lijevoliberalne politi\u010dke figure kojoj bi po habitusu trebao i\/ili morao biti odbojan svaki (retori\u010dki, simboli\u010dki ili “simulacijski”) oblik militarizacije dru\u0161tva. Svejedno, bili smo svjedoci tragikomi\u010dno “glamuroznog” vojnog mimohoda ili parade u kolovozu 2015. kada su zagreba\u010dke avenije izgubile tri sloja asfalta zbog “gusjeni\u010dnih” prohoda tenkova, tenki\u0107a i ostale bojne opreme. U 2016. godini., zanimljivo, “pitanje” o obaveznom slu\u017eenju vojnog roka sporadi\u010dno se pojavljuje u Saboru. I nema uop\u0107e veze koji je HDZ-ov zastupnik pustio taj balon\u010di\u0107: va\u017eno je da se retorika pristupu problema radi “odozdo”.<\/p>\n

Pro\u0161le 2017. godine, \u010dak i slu\u010dajnim pratiteljima informativnog programa HTV-a postalo je jasno da je polaganje zakletve ro\u010dnika u Po\u017eegi doga\u0111aj vrijedne medijske minuta\u017ee. Rije\u010d je bila o sve\u010danoj prisezi 20. nara\u0161taja ro\u010dnika: polo\u017eilo ju je 308 ro\u010dnika, od kojih 53 ro\u010dnice pri \u010demu je ministar obrane Krsti\u010devi\u0107 naglasio “kako je ovo prvi put da je u jednoj godini upu\u0107eno tri nara\u0161taja ro\u010dnika na dragovoljno vojno osposobljavanje”.<\/p>\n

A 10. o\u017eujka ove godine sve\u010dana prisega 21. nara\u0161taja ro\u010dnika (primljena su 323 ro\u010dnika, od kojih 46 \u017eena) u Po\u017eegi postaje medijski doga\u0111aj par excellence. Javnost je mogla pratiti ceremoniju u izravnom prijenosu, po bazi\u010dnom scenariju ameri\u010dke filmske militari-propagande gdje uniformirana mladost u\u017eiva u ki\u010d-finalu bacanjem vojni\u010dkih kapa u zrak. Oni koji nisu bili zaintersirani za izravni prijenos tog programa, suo\u010deni su s doga\u0111ajem u kra\u0107em, reporterskom izdanju Dnevnika HTV-a gdje se po\u010dinje ovako: “Trenuci ponosa i sre\u0107e. Na vjernost domovini prisegnula je i ro\u010dnica Sla\u0111ana Lovri\u0107”. Pa mlada Lovri\u0107: “\u017delja za slu\u017eenjem na\u0161oj domovini i \u017eelja da budem dio hrvatske pobjedni\u010dke vojske je prevladala. Moja je sestra kadetkinja, a otac branitelj”.<\/p>\n

Selfiji na tenkovima<\/strong><\/p>\n

Ro\u010dnica Sla\u0111ana pri tome nije, na\u017ealost, jedina djevojka \u010diji je profesionalni odabir nai\u0161ao na respekt neobi\u010dno duge minuta\u017ee javnog medijskog prostora. Naprotiv, ne pro\u0111e doslovno jedan dan u informativnom programu HTV-a a da se ne prika\u017ee makar skica, prizor, detalj iz “svakodnevice” vojnika Hrvatske vojske. Takozvani “Dani otvorenih vrata” koje u doma\u0107im vojarnama u gotovo festivalskoj formi puku predstavljaju Oru\u017eane snage hrvatske kopnene vojske, omiljeni su \u017eanr nacionalne televizije. Ondje su, naime, ciljane grupe posjetitelja isklju\u010divo djeca: od vrti\u0107ke do srednjo\u0161kolske dobi.<\/p>\n

Pu\u010dko\u0161kolci se na festivalima vojne opreme tako veru po tenkovima i malim amfibijskim vozilima i mobitelom bilje\u017ee selfije, a kratki razgovori novinara HTV-a s petogodi\u0161njacima odli\u010dno poga\u0111aju unikatni nacionalisti\u010dki medijski \u017eanr: simuliraju atmosferu kreativnog odgoja kao da djeca ka\u0161iraju papir, igraju se lego kockicama ili plastelinom, a ne dr\u017ee hrvatsku pu\u0161ku u (hrvatskim) dje\u010djim rukama. Ili, kako \u010desto znaju zaklju\u010diti ubava dje\u010dica pred mikrofonom HTV-a: “Svi\u0111a mi se ovdje. I ja \u0107u biti branitelj kao moj tata”.<\/p>\n

Ali sva ta festivalska militarizacija, medijski tinejd\u017eerski pop-militaristi\u010dki \u017eanr uop\u0107e nije indoktriniraju\u0107i uvod u odluku o slu\u017eenju obaveznog vojnog roka! Ne, to odlu\u010dno demantira vojnopoliti\u010dki vrh. Dodu\u0161e, uz sve mutnije formulacije koje zavr\u0161avaju spinom o “razvoju sigurnosne kulture gra\u0111ana”. Ako se ponovno poslu\u017eimo alatom sje\u0107anja, na novinarsko pitanje upu\u0107eno ministru obrane Krsti\u010devi\u0107u o rokovima uvo\u0111enja obaveznog slu\u017eenja vojnog roka, javnost je dobila 2016. ovakav kripti\u010dan odgovor: “Fokus je na tome da se kroz pozitivne trendove pomlade hrvatske oru\u017eane snage”.<\/p>\n

Zato se ovih dana, u praksi nedavno najavljenih izmjena Zakona o obrani i Zakona o slu\u017ebi u oru\u017eanim snagama koji je upu\u0107en u Hrvatski Sabor, predla\u017ee novi oblik obaveznog vojnog roka pod nazivom “vojno osposobljanje”, bez obzira \u0161to vojni rok uop\u0107e “nije aktiviran”. Ako se usvoje takve izmjene Zakona, MORH \u0107e unato\u010d odluci o zamrzavanju vojnog roka iz 2007., mo\u0107i pozivati sve gra\u0111ane starije od 27 godina, koji nisu slu\u017eili vojni rok, na “vojno osposobljavanje”.<\/p>\n

“Izvozni brend broj jedan”<\/strong><\/p>\n

“\u017delimo sustav \u2013 to se ne zove vojni rok nego temeljno vojno osposobljavanje, koji bi bilo do mjesec dana”, rekao je Krsti\u010devi\u0107 pro\u0161le godine. “Onaj tko \u017eeli nastaviti to \u010dini kao dobrovoljac i ide na daljnje vojno osposobljavanje od dva mjeseca. Nakon toga ide na tromjese\u010dno specijalisti\u010dko vojno osposobljavanje\u2026”, govori HTV-u na\u0161 ministar obrane. Jednaku mantru ponavljaju MORH-ovi slu\u017ebenici mladi\u0107ima koji ove godine navr\u0161avaju osamnaest godina i obavezni su pristupiti upisu u vojnu evidenciju. Ali im se pri tome “neobavezno” reklamira cool<\/em> vojni karijerizam: najprije si kadet pa ako si uspje\u0161an, “zbrinut” si u sustavu MORH-a do 45 godine\u2026<\/p>\n

Ali skratimo. Nije do kraja jasno u kojoj se formi i opsegu namjerava uvesti obavezno slu\u017eenje vojnoga roka u Hrvatskoj. Mo\u017eda to i nije presudna \u010dinjenica, jer je agresivna militarizacija koju provodi vladaju\u0107a desnica proces u kojemu mo\u017eemo jedino razgovarati u terminima vi\u0161eg i ni\u017eeg stila.<\/p>\n

Tako politi\u010dki vrh maltretira gra\u0111ane nebulozama o licitaciji zaumno skupih borbenih aviona i predstavlja proizvode hrvatske obrambene industrije kao “izvozni brend broj jedan”. Da, mo\u017eda vam je ove jeseni promakla sve\u010dana konferencija “Hrvatska obrambena industrija kao izvozni brend” u organizaciji HANZA medije i uz sudjelovanje politi\u010dke i vojne doma\u0107e elite koja se odr\u017eala, zanimljivo – “dan nakon \u0161to je ispra\u0107en hrvatski kontingent u Afganistan, u potpunosti opremljen hrvatskom opremom”.<\/p>\n

Nakon propagandnog filma gdje su predstavljeni stoposto hrvatski proizvodi namijenjeni svakoj vojsci svijeta: od ga\u0107a i \u010darapa pa do takti\u010dkog nosa\u010da balisti\u010dkih plo\u010da i juri\u0161ne pu\u0161ke VHS-D2, premijer Plenkovi\u0107 je na toj konferenciji izjavio da je “Hrvatska 2016. izvezla proizvoda obrambene industrije u vrijednosti od 224 milijuna eura, \u0161to je biznis u velikom usponu”.<\/p>\n

Eksploatacija straha<\/strong><\/p>\n

Veleuspje\u0161ni, na konferenciji za javnost anketirani doma\u0107i proizvo\u0111a\u010di oru\u017eja nisu, naravno, precizirali na koje to\u010dno adrese i u kojem opsegu izvoze doma\u0107e pop-proizvode obrambene industrije poput streljiva, mina ili raketnih baca\u010da. Dovoljna je bila formulai\u010dna izjava nekoliko takvih lidera me\u0111u doma\u0107im poduzetnicima da “robu izvoze u 20-tak zemalja uklju\u010duju\u0107i regiju, Europu i zemlje Bliskog istoka”. A ako smo shvatili da se stilom politi\u010dke elite regresivna kolonizacija i militarizacija Hrvatske podvaljuje kao “obrambena industrija koja uspostavlja rast gospodarstva i smanjuje nezaposlenost”, pogledajmo \u0161to nam ostaje na ni\u017eoj razini.<\/p>\n

Eto, stilski ba\u0161 jadan proizvod medijske indoktrinacije manipulacijom “kreativnog osloba\u0111anja straha od oru\u017eja” me\u0111u djecom pred\u0161kolskog i pu\u010dko\u0161kolskog uzrasta. U prijevodu: jasno usmjereno sijanje straha, uznemirenosti i netolerancije prema svemu \u0161to “nas” \u010deka u suvremenosti globaliziranog svijeta i balkanske svakodnevice.<\/p>\n

Kao \u0161to klerikalna desnica agresivno \u0161iri moralnu paniku i strah od “d\u017eenderizma” u doma\u0107em obrazovanju ru\u0161e\u0107i svaki oblik tolerancije prema slobodi razli\u010ditih ljudi, tako vladaju\u0107a, navodno demokr\u0161\u0107anski aromatizirana desnica, agresivnom brigom za “sigurnosnu kvalitetu” vlastitih gra\u0111ana radi na puzaju\u0107oj militarizaciji i uvo\u0111enju obaveznog vojnog roka. \u0160ire\u0107i, sveudilj, strah od “mogu\u0107e ugroze”: terorizma, susjednih dr\u017eava, prokletog Balkana\u2026<\/p>\n

No, mo\u017eda uop\u0107e ne \u017eelimo znati kako stvari stoje u politi\u010dkoj dijakroniji i suvremenom sinkronicitetu. Mo\u017eda je sve ovo previ\u0161e banalno, da ne bismo zalijepili flastere na o\u010di i u\u0161i. I to se \u010dini kao rje\u0161enje. Uz bijeg.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Vru\u0107a vijest objavljena je nakon dugotrajnih analiza stru\u010dnjaka i “podijeljenih stavova javnosti” ( javnosti?), odjeknuv\u0161i kao radosna objava katarzi\u010dnog karaktera…<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":23121,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[137],"theme":[456],"country":[38],"articleformat":[450],"coauthors":[121],"class_list":["post-23107","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-rat","theme-politika","country-hrvatska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/23107","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=23107"}],"version-history":[{"count":6,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/23107\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":23118,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/23107\/revisions\/23118"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/23121"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=23107"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=23107"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=23107"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=23107"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=23107"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=23107"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=23107"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}