{"id":23062,"date":"2018-03-27T08:00:52","date_gmt":"2018-03-27T07:00:52","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=23062"},"modified":"2021-02-25T10:55:02","modified_gmt":"2021-02-25T09:55:02","slug":"23062","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=23062","title":{"rendered":"Cerarov gambit i izazovi “novijih lica”"},"content":{"rendered":"

Svega nekoliko mjeseci prije predvi\u0111enih izbora, slovenski premijer Miro Cerar podnio je ostavku. Potez je to kojim je mislio nadmudriti svoje koalicijske partnere, ali i novu konkurenciju. No on istodobno pokazuje koliko su njegove politi\u010dke mogu\u0107nosti ograni\u010dene.<\/strong><\/p>\n

Nedavna ostavka Mire Cerara zna\u010di ve\u0107 tre\u0107e zaredom prijevremene izbore u Sloveniji. Prvi su odr\u017eani 2011. godine, kada je premijer bio aktualni predsjednik<\/a> dr\u017eave Borut Pahor, drugi u julu 2014., \u010dime je okon\u010dan mandat Alenke Bratu\u0161ek, trenutne zastupnice u parlamentu. U usporedbi s prve dvije, Cerarova ostavka nije toliko odraz \u0161ire politi\u010dke krize. Upravo suprotno, mjereno tim ar\u0161inima, razdoblje Cerarove vlade obilje\u017eila<\/a> je politi\u010dka stabilizacija, visok ekonomski rast, smanjenje nezaposlenosti i druge stvari koje premijer na odlasku nije zaboravio istaknuti u svojem odstupnom govoru. Naravno, upitno je u kolikoj je mjeri za sve to zaslu\u017ena vlada, ali barem dio zasluga si nesumnjivo mo\u017ee pripisati.<\/p>\n

Ostaje \u010dinjenica da ekonomski rast nije zna\u010dio i podizanje op\u0107eg blagostanja za cjelokupnu populaciju. Oni koje je kriza najja\u010de pogodila i koji su u vremenu mjera \u0161tednje platili najve\u0107i danak, i dalje ne \u017eive bitno bolje. Tako\u0111er, statistike o tome da se nezaposlenost smanjuje potrebno je uzimati s velikom dozom kriti\u010dnosti. Dugotrajno nezaposleni, unato\u010d ekonomskom oporavku, jo\u0161 uvijek nisu ni\u0161ta lak\u0161e zapo\u0161ljivi. Prije svega treba obratiti pa\u017enju na zadnjih godina izrazit rast samozaposlenih, koji se u usporedbi s redovno zaposlenima udvostru\u010dio. Samozaposleni, koji slu\u017ebeno imaju status samostalnih poduzetnika, u ve\u0107ini su primjera sve osim toga.<\/p>\n

Ako pogledamo slovensko tr\u017ei\u0161te radne snage, smjesta mo\u017eemo vidjeti da se broj radno aktivne populacije i zaposlenih osoba u zadnjem desetlje\u0107u nije zna\u010dajno mijenjao, odnosno da je stabilan. Udio zaposlenih u pravnim osobama se od 2005. do 2016. godine pove\u0107ao za 2 posto, \u0161to isto tako ne izaziva posebnu pozornost. Dramati\u010dniji pomaci su se doga\u0111ali u sljede\u0107e tri kategorije. Broj zaposlenih kod fizi\u010dkih osoba opao je za 23 posto, broj samozaposlenih (bez poljoprivrednika) pove\u0107ao se za 26 posto, dok se broj poljoprivrednika smanjio za \u010dak 42 posto! Pritom su mogu\u0107a dva smjera razmi\u0161ljanja: ili se ta migracija unutar tr\u017ei\u0161ta radne snage dogodila prisilno ili se dogodila dobrovoljno.<\/p>\n

“Poduzetnici” svoga rada<\/strong><\/p>\n

Prisilno bi zna\u010dilo da, primjerice, radnik u mehani\u010darskoj radionici, koji je jo\u0161 do ju\u010der bio zaposlen kod \u0161efa\/fizi\u010dke osobe i s obzirom na to imao pravo na pla\u0107ene socijalne i zdravstvene doprinose, godi\u0161nji, regres itd., preko no\u0107i postane samostalni poduzetnik. Njegovo radno zadu\u017eenje ostaje posve jednako, jo\u0161 uvijek radi za istoga \u0161efa, u istoj radionici, iako sada kao neka vrsta poslovnog partnera koji, naravno, nema prava na sve prije nabrojene povlastice koje proizlaze iz radnog odnosa, jer se sada, naime, radi o poslovnom odnosu! Tako ide pesimisti\u010dnije obja\u0161njenje. Optimisti\u010dnije, mo\u017eda bi bilo to\u010dnije to nazvati deliri\u010dnijim obja\u0161njenjem, jest ono u koje vjeruje doju\u010dera\u0161nja ministrica rada, obitelji, socijalnih pitanja i jednakih mogu\u0107nosti, Anja Kopa\u010d Mrak.<\/p>\n

Po ministri\u010dinu uvjerenju kod samozapo\u0161ljavanja je poticaj prije svega u tome \u0161to se tim ljudima jednostavno previ\u0161e pla\u0107a, barem u usporedbi s redovno zaposlenima, pa na kraju mjeseca prikupe zna\u010dajno ve\u0107i neto iznos. Ukratko, radnik u prethodno spomenutoj radionici je prema ministri\u010dinoj bistroumnoj ra\u010dunici do\u0161ao do spoznaje da je prelazak u samozapo\u0161ljavanje jedinstvena poslovna prilika? Ne, naravno da nije, a da takve nebuloze prosipa upravo ministrica rada i socijalnih pitanja u najmanju je ruku neukusna podvala. Ministrica naime zaboravlja napomenuti da samozaposleni prvi mjesec bolovanja nemaju pravo na naknadu, da si regres, godi\u0161nji, bo\u017ei\u0107nice ili 13. pla\u0107u mogu isplatiti jedino sami itd. Toliko o tome da se u dr\u017eavi smanjuje nezaposlenost \u2013 mo\u017eda tek na papiru koji, kako znamo, trpi sve.<\/p>\n

Vlada u ovom mandatu nije napravila apsolutno ni\u0161ta kako bi pobolj\u0161ala polo\u017eaj samozaposlenih, a i oni koji primaju minimalne pla\u0107e jo\u0161 su uvijek jedva iznad praga siroma\u0161tva. Strogo gledano, \u010desto je ta pla\u0107a i dalje poprili\u010dno ispod praga siroma\u0161tva pa poslodavci, kako bi ju navukli na zakonski odre\u0111enu razinu, standardnu pla\u0107u krpaju raznim dodacima (gablecom, naknadom za prijevoz i sl.). Ti dodaci su iz pozicije poslodavaca jeftiniji i formalno zadovoljavaju kriterij uskla\u0111ivanja s minimalnom pla\u0107om. Za zaposlene problemi naravno le\u017ee u tome da se ta dodatkovna razlika ne\u0107e ura\u010dunavati u njihovu mirovinsku osnovicu pa \u0107e pod stare dane biti jo\u0161 jednom izigrani mizernom penzijom. No, time \u0107e se baviti netko drugi…<\/p>\n

Cerarova puna \u010da\u0161a<\/strong><\/p>\n

Vratimo se predsjedniku vlade, njegovoj ostavci i tome \u0161to ona zna\u010di za neposrednu politi\u010dku budu\u0107nost. Kako smo ve\u0107 spomenuli na po\u010detku, ta ostavka nije bila rezultat nekakve dublje politi\u010dke krize; u nedavnom intervjuu \u010dak i Cerar priznaje da se za nju odlu\u010dio tek po primitku presude Vrhovnog suda. Taj je sud odlu\u010divao o zahtjevu za poni\u0161tenjem referendumskih rezultata vezanih uz izgradnju drugog kolosijeka pruge izme\u0111u Kopra i Diva\u010de, dodatnih 27 kilometara, koji bi bili isklju\u010divo namijenjeni teretnom prometu te su stoga od strate\u0161kog zna\u010daja za razvoj koparske luke. Vili Kova\u010di\u010d, pokreta\u010d ustavne tu\u017ebe, tvrdio je da je vlada za vrijeme referendumske kampanje postupala protuustavno s obzirom na to da nije iznosila i stajali\u0161ta protiv samog projekta.<\/p>\n

Ustavni je sud odlu\u010divanje o validnosti referendumskog rezultata vratilo na Vrhovni sud koji ga je poni\u0161tio i sada je izgledno ponavljanje referenduma na tu temu. Kao \u0161to je ve\u0107 re\u010deno, Cerar, i sam pravnik po struci, tu je odluku suda nazvao \u201ckapljom koja je prelila \u010da\u0161u\u201d te ju u odstupnom govoru naveo kao glavni razlog svoje ostavke. Me\u0111utim, taj je govor ustvari bio ve\u0107 po\u010detak, barem neformalne, predizborne kampanje, u kojoj je vladi pripisao zasluge za pozitivan ekonomski rast i smanjenje nezaposlenosti, \u0161to smo maloprije kriti\u010dno prodiskutirali. Postavlja se pitanje koje su to druge stvari napunile Cerarovu \u010da\u0161u prije odluke suda, koji su drugi razlozi kumovali njegovoj ostavci.<\/p>\n

Da se prije svega radi o takti\u010dkom manevru dokazuje i \u010dinjenica da \u0107e prijevremeni izbori u najboljem slu\u010daju biti jedan ili dva tjedna prije prvog mogu\u0107eg termina u kojem su se mogli provesti i redoviti izbori. No zbog ostavke se prili\u010dno produ\u017eilo vrijeme za predizbornu kampanju u kojoj sada punopravno mo\u017ee sudjelovati i glavna vladaju\u0107a stranka, Stranka modernog centra (ranije slu\u017ebeno zvana Stranka Mire Cerara). Sada vi\u0161e ne mora odr\u017eavati privid op\u0107e dru\u0161tvene odgovornosti \u2013 ona je, po Cerarovim rije\u010dima, sada ponovno u rukama naroda (\u0161to god to uop\u0107e zna\u010dilo), a on i njegova stranka izuzeti su iz prvog plana politi\u010dke odgovornosti i ponovno su \u201csamo\u201d jedna od mnogih stranaka koje \u0107e se boriti za glasove.<\/p>\n

Skidanje odgovornosti<\/strong><\/p>\n

Upravo je borba za glasove zasigurno bila zna\u010dajan faktor prilikom odluke o ostavci jer su ankete pokazivale opadanje potpore SMC-u. Paralelno su ankete istaknule koalicijske partnere, Socijaldemokrate, koji su se popeli na sam vrh ljestvice popularnosti, ako za trenutak po strani ostavimo Marjana \u0160arca i njegovu listu, kojima \u0107emo se posvetiti u nastavku. \u010cini se da se Cerarova ra\u010dunica dosad isplatila, po zadnjim rezultatima istra\u017eivanja javnog mnijenja potpora stranci je porasla, a isto tako ve\u0107ina anketiranih podr\u017eava njegovu ostavku. Povla\u010denjem si je jednostavno otvorio put do bitno kriti\u010dnijeg odnosa prema koalicijskim partnerima koji ga sada vi\u0161e ne mogu ucjenjivati napu\u0161tanjem vlade. Dodatan plus za najve\u0107u stranku aktualnog saziva parlamenta elegantan je prekid pregovora sa sindikatima.<\/p>\n

A ti su pregovori bili kompleksni, dugotrajni i razasuti po razli\u010ditim segmentima javnog sektora. Odstupanjem je vlada sindikalnim pregovara\u010dima izmaknula tlo pod nogama. Iako je vlada na odlasku primorana obavljati teku\u0107e poslove, me\u0111u njih ne spada odlu\u010divanje o pitanjima koja imaju zna\u010dajne financijske posljedice. Sa zahtjevom za dokidanje nepravilnosti u isplati pla\u0107a, mjera \u0161tednje i sl., sindikati su zapravo ra\u010dunali upravo na to da se dio zna\u010dajnog ekonomskog rasta prelije i u d\u017eepove onih koji taj rast stvaraju i koji su se zadnjih godina zbog njega silno odricali.<\/p>\n

No, kako se \u010dini, trud se zasad ne\u0107e isplatiti. Neki sindikalni vo\u0111e ve\u0107 lakonski zapa\u017eaju da \u0107e zasigurno trebati pri\u010dekati konstituiranje nove vlade, drugi se i dalje nadaju pa prijete kako \u0107e to pitanje, ukoliko se s vladom ipak ne postigne dogovor, biti glavna tema predizborne bitke. No, za razliku od vremena prije ostavke, sindikati sada vi\u0161e nikako ne mogu posegnuti za najja\u010dim oru\u017ejem radni\u010dke borbe \u2013 \u0161trajkom, pa zbog toga takve prijetnje odzvanjaju u prazno. I za spektakularnu se najavu slovenskog priznanja Palestine, o \u010demu smo nedavno pisali<\/a>, sada kona\u010dno mo\u017ee re\u0107i da se izjalovila.<\/p>\n

Novo lice<\/strong><\/p>\n

Jo\u0161 jedan va\u017ean element Cerarova odstupnog govora bilo je navo\u0111enje onih koji Sloveniji osporavaju pozitivan razvoj, \u010dak i institucija koje su usmjerene na ko\u010denje takvog razvoja. Ukratko, prema toj interpretaciji imamo po\u0161tene, od naroda izabrane funkcionere, koje svaki put iznova, unato\u010d krajnjim naporima, ometu i obore neformalne interesne mre\u017ee. To je o\u017eivljavanje fraze Janeza Jan\u0161e o “stri\u010devima iz pozadine” na koju se mo\u017ee odgovoriti samo: “stric” iz pozadine je zapravo kapital. Da, uistinu je predstavni\u010dka demokracija u liberalno-demokratskim kapitalisti\u010dkim ure\u0111enjima tek formalna fasada, koja realizaciju kapitalisti\u010dko-politi\u010dkih interesa omogu\u0107uje onoliko koliko je i sam politi\u010dki i pravni poredak nastrojen u korist njihove realizacije.<\/p>\n

Stoga su kao odre\u0111eni backup<\/em> potrebne dodatne mre\u017ee, interesne skupine, lobisti, ucjene, prijetnje, da se volja naroda napokon ipak kalibrira tako da odgovara politi\u010dko-kapitalisti\u010dkim elitama, kako lijevim, tako desnim. A ako je posao uistinu dobro obavljen, na toj je podlozi mogu\u0107a i pomirba, kako se u dokumentarcu<\/a> o bankarskoj rupi izrazio nekada\u0161nji ministar financija, Janez \u0160u\u0161tar\u0161i\u010d. Naravno, ako polazimo iz materijalisti\u010dke perspektive, mo\u017eemo lako zaklju\u010diti da je zakulisje najvi\u0161ih dru\u0161tvenih e\u0161alona te vrste najinherentniji element sistema, koji s njim stoji i pada.<\/p>\n

Nasuprot tome, ako recimo vjerujemo u liberalno-demokratske ideologeme o pravnoj dr\u017eavi i ljudskim pravima koje iz nje proizlaze, slobodama itd., sve prethodno navedeno nu\u017eno \u0107e se doimati kao sistemu izvanjske anomalije. Jer se prema tome ne radi o sistemskim anomalijama, ve\u0107, posljedi\u010dno, o subjektivnim anomalijama. Kada bi samo na\u0161li eti\u010dki neporo\u010dne ljude, koji su se spremni baviti politikom! Upravo je 2014. godine otkri\u0107e<\/a> \u2013 koje je odgovaralo toj paradigmi te ju svojim manjkom programa i nagla\u0161avanjem eti\u010dnosti dodatno potvr\u0111ivalo \u2013 bio nitko drugi ve\u0107 Miro Cerar. Sada, \u010detiri godine kasnije, kada je i on sam postao jedno od uva\u017eenih politi\u010dkih lica, bilo je potrebno prona\u0107i novo ime liberalno-demokratskog bloka.<\/p>\n

Primjeren kandidat je prona\u0111en u Marjanu \u0160arcu, \u017eupanu op\u0107ine Kamik, slovenskoj javnosti poznat prije svega kao komi\u010dar (preko figure seljaka Serpentin\u0161eka<\/a>, \u010diji je lajtmotiv mizoginija). On je svoj politi\u010dki proboj napravio na lanjskim izborima za predsjednika dr\u017eave. Tada se \u0160arec iskazao kao vi\u0161e nego dostojan takmac prekaljenoj politi\u010dkoj \u0161aljivd\u017eiji, Borutu Pahoru. Pahor je pobijedio tek u drugom krugu i to za \u201csamo\u201d 6 posto, \u0161to je nesumnjivo bio te\u017eak udarac njegovom notornom narcizmu. Od tada je u javnosti njegov glas odlu\u010dniji, \u0161tovi\u0161e i onda kada bi bilo bolje da \u0161uti. Novajlija \u0160arec s tako priskrbljenim politi\u010dkim kapitalom izlazi na parlamentarne izbore, unato\u010d tome da, politi\u010dki gledano, javnost o njemu jo\u0161 ne zna puno, pa mu upravo radi toga ankete javnog mnijenja pripisuju suverenu pobjedu i potencijalno mandatarstvo.<\/p>\n

Tko svaki put<\/a> iznova pristaje na takav politi\u010dki klistir, uvijek \u0107e na\u0107i kandidate koji \u0107e glumiti “nova lica”, poput ranije Cerara, a sada \u0160arca. Ali bi se i postepeno trebao prestati \u010duditi \u0161to je rezultat uvijek isto sranje.<\/p>\n

Sa slovenskog prevela Ivana Jadri\u0107<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Nedavna ostavka Mire Cerara zna\u010di ve\u0107 tre\u0107e zaredom prijevremene izbore u Sloveniji. Prvi su odr\u017eani 2011. godine, kada je premijer bio aktualni predsjednik dr\u017eave, Borut Pahor, drugi u julu 2014., \u010dime je okon\u010dan mandat Alenke Bratu\u0161ek, trenutne zastupnice u parlamentu…<\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":23064,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[12],"theme":[456],"country":[30],"articleformat":[450],"coauthors":[131],"class_list":["post-23062","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-izbori","theme-politika","country-slovenija","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/23062","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=23062"}],"version-history":[{"count":6,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/23062\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":23071,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/23062\/revisions\/23071"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/23064"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=23062"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=23062"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=23062"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=23062"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=23062"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=23062"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=23062"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}